DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Grubešić: PROBLKM GOSPODARENJA SUMOM I DIVLJAČI S OSVRTOM NA PROBLEME Šumarski list br. 7 8. CXXV (2001), 405-412
Prevelik brst mijenja i smanjuje ne samo brojnost
gospodarskih vrsta drveća, već se time bitno utječe na
sastav slojeva grmlja i prizemnog rašća.


Uz prekomjerni broj divljači stradavaju i pionirske
vrste drveća, a istovremeno je potaknuto širenje korovskih
biljaka rezistentnih na bršćenje, kao stoje primje


rice paprat koja stvara gusti pokrivač tla koji sprječava
pomlađivanje šume. Gubici prirodnosti šumske vegetacije
imaju teške posljedice za plodnost šumskog tla i
ostale životne zajednice u šumi (ptice pjevice, leptiri,
pčele i si.).


Biodiverzitet - velika nepoznanica u njemačkoj šumi


Održavanje mješovitih sastojina u njemačkim šumama
nije bio cilj tradicionalnog razmišljanja. U cilju
potpune racionalizacije i uzgoja samo gospodarskih
vrsta, tijekom 19. stoljeća favorizirane su pojedine vrste
drveča, ali i divljači, a sve ostale su uklanjane kao
štetne odnosno konkurentne, stoje naravno pogodovalo
stvaranju monokultura, a na taj je način uništena
biološka raznolikost.


U gospodarenju faunom često je cilj bio potpuno istrebljivanje
štetočina, kao stoje to u prošlom stoljeću
"uspješno" postignuto kod velikih zvjeri, npr. medvjed,
vuk i ris u potpunosti su nestali, a divlja mačka,
sovuljaga, suri orao, orao štekavca i pjegavi orlić gotovo
su nestali.


U središtu pozornosti njemačkih šumara sa zoološkog
gledišta bile su s jedne strane životinjske vrste
predviđene za lov, a s druge strane insekti štetni za šumarstvo,
mali sisavci i njihovi suparnici.


Zaštita ptica bila je usmjerena na vrste ptica koje su
se hranile insektima kao npr. sjenice, da bi spriječile
masovno širenje insekata štetnih za šumu (akcija po


stavljanja kućica-gnjezdišta, zimsko hranjenje, suzbijanje
"neprijatelja" kao što su kobac ptičar, sojka kreštalica
i vjeverice, ali i puhovi).


Životinjskim vrstama tipičnim za šumu, koje nisu
igrale nikakvu ulogu u pogledu koristi i štete nije se
obraćala posebna pozornost. Tako se u prošlom stoljeću
rasplamsala snažna znanstvena prepirka o koristi ili
šteti djetlića. Kada se nije mogla dokazati njihova posebna
korist, a niti značajna ekonomska šteta, znanstvenici
su se pomirili njihovim postojanjem bez posebnog
interesa za njihovu daljnju sudbinu. U Bavarskoj
se od devet postojećih vrsta djetlića najmanje sedam
nalaze na crvenoj listi.


U njemačkim šumama velika pozornost posvećena
je malom crvenom šumskom mravu, koji je budio
veliku nadu u borbi protiv insekata štetnih za šumarstvo.
Međutim, nije se mislilo unaprijed, da u tipičnoj
njemačkoj jednodobnoj šumi za tu vrstu gotovo i ne
postoje potrebni životni uvjeti, stoga ne bi pomogle niti
naporne zaštitne akcije umjetnog razmnožavanja, ni
mehanička zaštita gnijezda.