DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Grubešić: PROBLKM GOSPODARENJA SUMOM I DIVLJAČI S OSVRTOM NA PROBLEME Šumarski list br. 7 8. CXXV (2001), 405-412 Prevelik brst mijenja i smanjuje ne samo brojnost gospodarskih vrsta drveća, već se time bitno utječe na sastav slojeva grmlja i prizemnog rašća. Uz prekomjerni broj divljači stradavaju i pionirske vrste drveća, a istovremeno je potaknuto širenje korovskih biljaka rezistentnih na bršćenje, kao stoje primje rice paprat koja stvara gusti pokrivač tla koji sprječava pomlađivanje šume. Gubici prirodnosti šumske vegetacije imaju teške posljedice za plodnost šumskog tla i ostale životne zajednice u šumi (ptice pjevice, leptiri, pčele i si.). Biodiverzitet - velika nepoznanica u njemačkoj šumi Održavanje mješovitih sastojina u njemačkim šumama nije bio cilj tradicionalnog razmišljanja. U cilju potpune racionalizacije i uzgoja samo gospodarskih vrsta, tijekom 19. stoljeća favorizirane su pojedine vrste drveča, ali i divljači, a sve ostale su uklanjane kao štetne odnosno konkurentne, stoje naravno pogodovalo stvaranju monokultura, a na taj je način uništena biološka raznolikost. U gospodarenju faunom često je cilj bio potpuno istrebljivanje štetočina, kao stoje to u prošlom stoljeću "uspješno" postignuto kod velikih zvjeri, npr. medvjed, vuk i ris u potpunosti su nestali, a divlja mačka, sovuljaga, suri orao, orao štekavca i pjegavi orlić gotovo su nestali. U središtu pozornosti njemačkih šumara sa zoološkog gledišta bile su s jedne strane životinjske vrste predviđene za lov, a s druge strane insekti štetni za šumarstvo, mali sisavci i njihovi suparnici. Zaštita ptica bila je usmjerena na vrste ptica koje su se hranile insektima kao npr. sjenice, da bi spriječile masovno širenje insekata štetnih za šumu (akcija po stavljanja kućica-gnjezdišta, zimsko hranjenje, suzbijanje "neprijatelja" kao što su kobac ptičar, sojka kreštalica i vjeverice, ali i puhovi). Životinjskim vrstama tipičnim za šumu, koje nisu igrale nikakvu ulogu u pogledu koristi i štete nije se obraćala posebna pozornost. Tako se u prošlom stoljeću rasplamsala snažna znanstvena prepirka o koristi ili šteti djetlića. Kada se nije mogla dokazati njihova posebna korist, a niti značajna ekonomska šteta, znanstvenici su se pomirili njihovim postojanjem bez posebnog interesa za njihovu daljnju sudbinu. U Bavarskoj se od devet postojećih vrsta djetlića najmanje sedam nalaze na crvenoj listi. U njemačkim šumama velika pozornost posvećena je malom crvenom šumskom mravu, koji je budio veliku nadu u borbi protiv insekata štetnih za šumarstvo. Međutim, nije se mislilo unaprijed, da u tipičnoj njemačkoj jednodobnoj šumi za tu vrstu gotovo i ne postoje potrebni životni uvjeti, stoga ne bi pomogle niti naporne zaštitne akcije umjetnog razmnožavanja, ni mehanička zaštita gnijezda. |