DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Grubešić: PROBLUM GOSPODARENJA ŠUMOM I DIVLJAČI S OSVRTOM NA PROBLEME .. Šumarski list br. 7 X. CXXV (2001). 405-412 zini. U prvoj polovici 1990-ih u bivšoj Njemačkoj Demokratskoj Republici privremeno je povišen odstrel zbog redukcije previsokog brojnog stanja. Međutim, i nadalje se zadržava visoku razina odstrela. Posebno uspješna priča novije lovačke povijesti je o crnoj divljači, koja je u prošlom stoljeću zbog šteta na poljoprivredi istrebljena u neograđenim lovištima, a održavana samo u nekim ograđenim lovištima. Odstrel divljih svinja se u Njemačkoj u zadnjih dvadeset godina utrostručio. U starim saveznim državama je u istom razdoblju eksplozivno naraslo brojno stanje i broj odstrela gotovo deseterostruko, prouzročeno, umjetnini hranjenjem te žirom hrasta i bukve, kao i snijegom koji utječe na uspjeh lova. Danas, crna divljač živi sve do gorskih vrhova bavarskih šuma, gdje je još donekle zaštićena zbog blagih zima. U zadnja dva stoljeća udvostručili su se odstreli jelena lopatara, a također i divokoza u visokom gorju. Čak se i udomaćeni mufloni danas dva do tri puta više odstreljuju nego što je to bio slučaj početkom 1980-ih. Njemačke jednodobne šume s velikim brojem biljaka u fazi obnove osiguravaju mogućnost brštenja i zaklon, te su vrlo pogodan habitat za razmnožavanje dvopapkara (preživača). Sto se intenzivnije u šumi vrše zahvati, to je pogodnije stanište biljojedima. Dvopapkari su profiteri prekomjerenog iskorištavanja šume u ratnim okolnostima, prirodnim katastrofama, kao i kod gospodarenja šuma čistim sječama, što osigurava određeno razdoblje branjevine pogodne za divljač. Prirodne šume s velikim udjelom određenih klimaksnih vrsta drveća koja daju jaku sjenu, kao bukva i U prirodnim šumama (hrast si. 1. i jela si. 2.) bogatstvo je vrsta i u njima se osjeća život. Ima mjesta i za biljke i životinje dok je u monokulturama (smreka si. 3.) "siromaštvo i monotonija. |