DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Grubešić: PROBLEM GOSPODARENJA ŠUMOM I DIVLJAČI S OSVRTOM NA PROBLEME Šumarski list br. 7 X, CXXV (2001), 405-412 jela, dopuštaju, slično kao i bukove prašume, obitavanje samo manjeg broja krupne divljači Tako da je u tajnom saznanju o tim okolnostima, pokoji šumar zadovoljavajući svoju drugu dušu, onu lovačku, kroz prekomjerno unosno sječenje drva, tj. iskrcavanjem šuma, sam stvorio lovački teren. A "trajne" štete takvog ophođenja "gušit" će sljedeće generacije. Drugi čimbenici kao što su cijepanje šuma cestovnim Šumari koji uče na pogrešakama, štite U današnjim lovačkim statistikama više ne postoje podaci o stanju drugih životinjskih vrsta za lov kao što su tetrijeb i lještarka, čije brojno stanje već dugo ne dozvoljava njihov lov. Tetrijeb je danas jedna ugrožena vrsta sa crvene liste. Razlozi za takav pad brojnog stanja su mnogostruki, a utjecajni čimbenici kod tipične jednodobne šume čine nedostatak prostranih, mirnih i prirodnih kompleksa starih šuma, te prekomjerno pasenje vegetacije od dvopapkara, posebice borovnice. Aktualne procjene brojnog stanja sežu od 750 do 1500 parova tetrijeba i 1500 do 2100 parova lještarki (H. Bauer i PeterBerthold 1996.). Kuna zlatica, drugi pripadnik jednodobnih šuma, postao je rijetki primjerak u sporedbi s najbližim rodom kunom bjelicom, koji ulazi čak i u središte gradova i kuna zlatica se nalazi na crvenoj listi zajedno s ma mrežama i druge izgradnje idu biljožderima u korist, kao i konstantno gnojenje dušikom i blizina poljoprivrednih kultura bogatih bjelančevinom, potpomažu natprosječni porastu brojnog stanja dvopapkara u njemačkoj šumi. Ključnu funkciju u razvoju njemačke šume, međutim, zauzima skrb o divljači koja se sastoji od hranjenja i nedovoljnog lova, koji je ponajprije orijentiran na dobivanje trofeja. vrste sa crvene liste i sojke kreštalice lim grabežljivcima kao što su tvor i hermelin. Sve se tri vrste međutim u Njemačkoj i dalje love. Ipak, šumari su bolje naučili svoju lekciju iz biologije divljači i ekologije šuma, na što i ukazuje lovačka statistika. Svoje lovačke aktivnosti sve više preusmjeravaju na toliko potrebnu regulaciju brojnog stanja dvopapkara, te svojevoljno pošteđuju ugrožene vrste sisavaca i ptica s crvene liste. Sojka kreštalica, najuočljivija i vjerojatno najljepša ptica pjevica njemačkih šuma također je pošteđena od šumara . U prijašnje vrijeme šumari su sojki kreštalici pripisali daje najgori neprijatelj korisnim "radnim pticama" koje se hrane insektima. Do nedavno su se isplaćivale premije za odstrel sojki kreštalica. U međuvremenu se razglasilo da upravo taj šumski stanovnik na prirodan način širi plodove hrasta i bukve. Brojnost vrsta u njemačkoj šumi u odrazu crvenih lista O ekološom stanju njemačke šume ništa nije rečeno što bi prešlo saznanje o njezinom broju vrsta drveća. Također, nedostaju podaci o sličnosti s prirodnim šumama, njihovoj pripadnosti u prirodne ili umjetne šumarske zajednice, kao i podaci o situaciji s faunom. Tako da smo ovisni o crvenoj listi, ako se želimo pozabaviti pitanjem o biodiverzitetu, koje je postalo sve aktualnije nakon donesenih novih međunarodnih obveza. Šumarstvo je zajedno s lovstvom 1988. god. bilo javno optuženo kao drugi najvažniji uzročnik osiromašenja vrsta, odmah nakon poljoprivrede (Korneck, Sukopp 1988.). Šumarstvo je tu izjavu energično odbacilo (Volk, Schlenstedt 1991). Dokazi su neu temeljeni, budući da ne postoje područna istraživanja o ekološkom stanju njemačkih šuma. Čak izradu karata s ucrtanim mjestima relikata i posebnih biotopa u šumama spriječila je svojim aktivnostima služba za zaštitu prirode u saveznim državama kao npr. u Bavarskoj. Druge uprave pokrajnih šuma, kao npr. u Baden-Württembergu, ili savezne šume, samoinicijativno su to sami izradili. Uzimajući crvene liste kao mjerilo, moglo bi se zaključiti daje brojno stanje vrsta drveća u njemačkim šumama dobro, unatoč stoljetnom gospodarenju i drastičnom preoblikavanju načina uzgoja šuma u 19. stoljeću. Udio ugroženih životinjskih vrsta koje žive u šumama Savezne Republike Njemačke Životinjska grupa Ugrožene vrste ukupno sisavci 50 ptice 133 gmizavci, vodozemci, ribe 70 kukci (izabrana grupa) 1686 veliki leptiri 534 opnokrilci 615 od toga u šumi 76% 42% 30% 50% 30% 50% (Prema Plachtcru 1991. Od ukupno 30 vrsta drveća koje je preživjeloe teške gubitke u ledeno doba, jedino je 1984. utvrđeno kako je brijest jako ugrožena vrsta, a crna topola ugrožena vrsta (Blab. et. al. 1984.). U sloju grmlja, rana vrba se smatra jako ugroženom vrstom, tisa ugroženom, a crvena hudika i mužotova oskoruša potencijalno ugroženom vrstom. Pri obnavljanju crvene liste 1988. grupi ugroženih vrsta morala se nadodati i jela, mada se dosada tretirala kao najraširenije crnogorično drvo u Njemačkoj. U tom trenutku |