DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Grubešić: PROBLEM GOSPODARENJA ŠUMOM I DIVLJAČI S OSVRTOM NA PROBLEME ... Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001). 405-412
nije bila izumrla niti jedna vrsta drveća u Njemačkoj. U uzgoja šumom, već 47,5 % svih vrsta u sloju prizemprocjeni
tih crvenih lista, nisu međutim, istaknuti nog rašća smatra se ugroženima. Kod gljiva 30 do 50
drastični gubici areala, dugoročno osiromašenje privrsta
dobilo je ocjenu ugrožene vrste. Većina tih vrsta
rodnih šuma koje su prevedene u monotone umjetno je ovisno o prisutnosti starih i mrtvih bjelogoričnih stauzgojne
crnogorične šume - kulture. bala, oboje velike rjetkosti u umjetno podignutim sas-


Prema aktualnoj crvenoj listi biljaka zbog umjetnog tojinama u Njemačkoj.


Aktualno brojno stanje nekih


Vrsta ptice
veliki djetao
crna žuna
zelena žuna
siva žuna
mali djetao
vijoglavka
srednji djetao
troprsti djetao
bjelohrpti djetao
jastreb
kobac ptičar
prugasti orlić
šumska sova


Parova za razmnožavanje
450 - 500 000
20 - 30 000
30-38 000
12-23 000
20-50 000
15-20 000
8- 12 000
450 - 700
200 - 400
10- 13 000
12- 17 000
113- 147
50- 100 000


karakterističnih šumskih ptičjih vrsta


šumska ušara
20 - 50 000
gačasta kukumavka 2500 - 3000
šumski ćuk
1000- 1300
golub dupljaš
20-40 000


crna roda 250 - 300
Inventure, vezane uz uređenje gospodarskih šuma,
pokazale su u 49 bavarskih šumarija da u gospodarskoj
šumi samo 1,2 % drveća postoji kao ležeća i stojeća
mrtva drva, to je prosječno po hektaru 3,3 kubičnih
metara mrtvog drveća, s promjerom od preko 20 centimetara.
Iz istočnoeuropskih prašuma poznate su količine
fhrtvog drveća oko 20 %. Neki rezervati bukve i prirodnih
šuma, kojima se već dva desetljeća ne gospodari,
bliže se tim brojčanim podacima.


Odnos broja parova ptica i starosti šume (sastojne)
- primjer služba za uzgoj šuma Ebrach


GRAF 3 - Odnos broja parova ptica i starost šume (sastojine).


Od različitih životinjskih grupa koje su ispitane u
svezi s njihovim statusom ugroženosti kao što su sisavci,
ptice, kukci i opnokrilci, polovica i više ugroženih
vrsta žive u šumi. Najočitije su rijetke i ugrožene vrste
vezane uz stara i mrtva stabla. Tako je od devet vrsta
djetlića u Bavarskoj, sedam navedeno na crvenoj listi.
Pet ih je pripadnika starih bjelogoričnih šuma s dovoljnom
količinom mrtvog drveća. Troprsti djetao u starim
prirodnim gorskim smrekovim šumama pretežito živi
od potkornjaka na boležljivim i odumirajućim smrekama.
Osim šumske šljuke koja se snalazi i u mladim sastojinama
(branjevinama) koje su bogate bjelogoričnim


drvećem, te kopca ptičara koji preferira smrekov mladik
za sjedenje na jajima, šumske ptičje vrste sa crvene
liste ovisne su o zrelim razvojnim stadijima, o starim
prirodnim šumama i njihovim fazama pomlađivanja.
Ševa i noćna lastavica bile su korisnice borovih kultura
na degradiranim staništima. Njihovom sanacijom i preoblikovanjem
u prirodnije i zdravije šume, te su životinjske
vrste otvorenih, toplih šumskih stepa u Njemačkoj
osuđene na izumiranje.


Šumski šišmiši također spadaju u vrste koje žive u
zrelim šumskim sastojinama na svijetlim pomlađenim
područjima i u starim drvećima bogatim dupljima. Kao