DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 367-378 UDK 630* 111 - 43 1 VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. WEATHER CONDITIONS AND FOREST FIRES ON THE COASTAL AREA OF CROATIA DURING 2000 Marko VUČETIĆ* SAŽETAK: U radu su analizirani vremenski uvjeti na Jadranu tijekom razdoblja lipanj-rujan 2000. godine, značajni za povećanje/smanjenje potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara. Pokazuje se daje razdoblje lipanj-rujan 2000. godine bilo iznimno u usporedbi s jednakim razdobljem prethodne, 1999. godine. Manje količine oborine od uobičajenih zabilježene su već tijekom proljeća, a u kolovozu je gotovo u potpunosti izostala oborina na većini promatranih postaja. Sušna su razdoblja (bez oborine) u pravilu trajala preko 35 dana. Pojačani vjetar u odnosu na uobičajene vjetrovne prilike pospiješio je isušivanje šumskog gorivnog materijala. Takvi vremenski uvjeti iznimno su povećali potencijalnu opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara, te se ta opasnost neuobičajeno i do sada nezabilježeno naglo proširila prema unutrašnjosti Hrvatske. To zorno pokazuje usporedba sezonske procjene žestine požara SSR (Seasonal Severity Rating) za 1999. i 2000. godinu. Najžešći šumski požari izbili su u kolovozu. Prikazani indeks početnog širenja, 1S1 (Initial Spread Index) i meteorološki indeks požara, FWI (Fire Weather Index) potvrđuju da su zbog vremenskih uvjeta koji su tada vladali ti požari bili najgori oblik šumskog požara, požar krošnji (crownfire). K Ij u č n e r ij e č i: Sezonska procjena žestine požara, šumski požar, meteorološki indeks požara, požar krošnji. 1. UVOD Tijekom aktive sezone zaštite šuma od požara požara) i klase opasnosti kao opisno stanje potencilipanj- rujan u 2000. godini, za potrebe dnevnog rajalne opasnosti. čunanja potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja Za ocjenu sezone 2000. poslužila je i već napravlje šumskog požara, prikupljani su meteorološki podaci s na analiza ocjene sezone 1999. godine, (Vučeti ć i 22 meteorološke postaje. Pomoću meteoroloških para D im i trov, 2000). Naime, u toj je analizi kartograf metara računane su komponente kanadskog FWI sus ski prikazan broj dana s vrlo velikom i velikom klasom tava (Fire Weather Index), FFMC (stanje vlažnosti fi opasnosti od požara te sezonska potencijalna žestina nog goriva), DMC (stanje vlažnosti srednje-krupnog požara (SSR, Seasonal Severitv Rating) za primorsku goriva), DC (stanje vlažnosti dubokog krupnog gori Hrvatsku. Kao logičan slijed analize nametnula se po va), ISI (indeks početnog širenja), BUI (indeks ukup treba usporedbe prikazanih vrijednosti 1999. godine sa nog goriva), FVVI (meteorološki indeks opasnosti od stanjem u 2000. godini. S toga je za 2000. godinu napravljen istovjetan prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom opasnosti od požara i sezonske potencijalne žestine požara. Zbog velikih razlika sezone 1999. i sezone 2000. došlo je do tehničkih teškoća pri kartografskom prikazu, što možda nije uvijek rezulti * Marko Vučetić, dipl. ing., Državni hidrometcoroloski zavod ralo i najslikovitijim (uočljivijim) rješenjem. Grić 3, Zagreb 367 |