DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 367-378
UDK 630* 111 - 43 1


VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM
PRIOBALJU TIJEKOM 2000.


WEATHER CONDITIONS AND FOREST FIRES ON THE COASTAL
AREA OF CROATIA DURING 2000


Marko VUČETIĆ*


SAŽETAK: U radu su analizirani vremenski uvjeti na Jadranu tijekom razdoblja
lipanj-rujan 2000. godine, značajni za povećanje/smanjenje potencijalne
opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara. Pokazuje se daje razdoblje
lipanj-rujan 2000. godine bilo iznimno u usporedbi s jednakim razdobljem
prethodne, 1999. godine. Manje količine oborine od uobičajenih zabilježene
su već tijekom proljeća, a u kolovozu je gotovo u potpunosti izostala
oborina na većini promatranih postaja. Sušna su razdoblja (bez oborine) u
pravilu trajala preko 35 dana. Pojačani vjetar u odnosu na uobičajene vjetrovne
prilike pospiješio je isušivanje šumskog gorivnog materijala. Takvi vremenski
uvjeti iznimno su povećali potencijalnu opasnost od izbijanja i širenja
šumskih požara, te se ta opasnost neuobičajeno i do sada nezabilježeno naglo
proširila prema unutrašnjosti Hrvatske. To zorno pokazuje usporedba sezonske
procjene žestine požara SSR (Seasonal Severity Rating) za 1999. i 2000.
godinu. Najžešći šumski požari izbili su u kolovozu. Prikazani indeks početnog
širenja, 1S1 (Initial Spread Index) i meteorološki indeks požara, FWI
(Fire Weather Index) potvrđuju da su zbog vremenskih uvjeta koji su tada vladali
ti požari bili najgori oblik šumskog požara, požar krošnji (crownfire).


K Ij u č n e r ij e č i: Sezonska procjena žestine požara, šumski požar, meteorološki
indeks požara, požar krošnji.


1. UVOD
Tijekom aktive sezone zaštite šuma od požara požara) i klase opasnosti kao opisno stanje potencilipanj-
rujan u 2000. godini, za potrebe dnevnog rajalne
opasnosti.
čunanja potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja


Za ocjenu sezone 2000. poslužila je i već napravlje


šumskog požara, prikupljani su meteorološki podaci s


na analiza ocjene sezone 1999. godine, (Vučeti ć i


22 meteorološke postaje. Pomoću meteoroloških para


D im i trov, 2000). Naime, u toj je analizi kartograf


metara računane su komponente kanadskog FWI sus


ski prikazan broj dana s vrlo velikom i velikom klasom


tava (Fire Weather Index), FFMC (stanje vlažnosti fi


opasnosti od požara te sezonska potencijalna žestina


nog goriva), DMC (stanje vlažnosti srednje-krupnog


požara (SSR, Seasonal Severitv Rating) za primorsku


goriva), DC (stanje vlažnosti dubokog krupnog gori


Hrvatsku. Kao logičan slijed analize nametnula se po


va), ISI (indeks početnog širenja), BUI (indeks ukup


treba usporedbe prikazanih vrijednosti 1999. godine sa


nog goriva), FVVI (meteorološki indeks opasnosti od


stanjem u 2000. godini. S toga je za 2000. godinu napravljen
istovjetan prikaz broja dana s vrlo velikom i
velikom klasom opasnosti od požara i sezonske potencijalne
žestine požara. Zbog velikih razlika sezone
1999. i sezone 2000. došlo je do tehničkih teškoća pri
kartografskom prikazu, što možda nije uvijek rezulti


* Marko Vučetić, dipl. ing., Državni hidrometcoroloski zavod
ralo i najslikovitijim (uočljivijim) rješenjem.


Grić 3, Zagreb


367




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 6     <-- 6 -->        PDF

M. Vučctić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJE´ TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378
2. STATISTIČKI PREGLED BROJA POŽARA
Tijekom 2000. godine u razdoblju 1. siječnja do 31.
prosinca u Republici Hrvatskoj ukupno je zabilježeno
11613 požara od čega 7 797 požara otvorenog prostora,
a spaljena površina iznosila je 129 883 ha, (Grum,
2001). U usporedbi s predhodnom godinom ukupni
broj požara porastao je za 56.1 %, ali broj požara otvorenog
prostora povećan je za čak 103.5 %, a spaljena
površina povećana je za 114 078 ha ili za 7.2 puta prema
prethodnoj godini (tablica 1 ).


Tablica 1. Broj šumskih požara
Table 1. Number of the forest fires


Godina ukupno
požara šuma
spaljena
površina u ha
odnos
ha / požaru
2000. 730 27 407 37.54
1999. 386 1659 4.30


Od ukupnog broja, 7 797 požara otvorenog prostora,
730 požara otpada na požare šuma u kojima je spaljeno
27 407 ha šumske površine. Povećanje prema
prethodnoj godini iznosi 89.1 % i 15.2 puta (redom).
Najveći broj šumskih požara u 2000. godini zabilježen
je u kolovozu, 172, zatim u ožujku 138, srpnju 110,


veljači 96, lipnju 82 itd. Posebice je interesantna raspodjela
nastanka požara prema dobu dana koja
pokazuje da najveći broj požara nastaje u razdoblju
između 9 i 21 sat. Još uže, najveći broj požara nastaje u
najtoplijem dijelu dana od 12 do 18 sati (tablica 2).


Tablica 2. Raspodjela šumskih požara prema dobu dana
Table 2. Distribution of the forest fires in dependence of the
part of day


ŠUME


Vrijeme (h)


1999


0-3 9 2.4 %
3-6 10 2.6 %
6-9 11 2.8 %
9- 12 46 11.9%
12- 15 103 26.7 %
15-18 114 29.5 %
18-21 68 17.6%
21 -24 25 6.5 %


(Tablica i svi statistički podaci oprema Grum, 2001)


2000


27 3.7%
15 2.1%
20 2.8 %
89 12.1%
233 31.9%
194 26.6 %
113 15.5%
89 5.4 %


požarima preuzeti su


3. VREMENSKE PRILIKE I OPASNOST OD ŠUMSKIH POŽARA
Analize vremena tijekom proljeća (ožujak-svibanj)
2000. godine ukazuju na neuobičajeno toplo i suho
proljeće na cijelom području Hrvatske. To pokazuju
vrijednosti temperature zraka koje su bile više od prosječnih
proljetnih vrijednosti. Što se tiče oborine, ma


njak količine oborine prema višegodišnjem prosjeku
zapaža se gotovo na cijelom području Hrvatske. Najizraženiji
manjak oborine je u Dalmaciji, posebice u njezinom
središnjem i južnom dijelu (DHMZ, 2001).


Tablica 3. Mjesečne količine oborine (mm) za razdoblje svibanj-rujan 2000. godine.
Table 3. Monthly precipitation amount (mm) during the period May-September 2000


POSTAJA
PAZIN
RIJEKA
RAB
ZAVIŽAN
GOSPIĆ
ZADAR
ŠIBENIK
KNIN
SPLIT-MARJAN
MAKARSKA
PLOČE
HVAR
KOMIŽA
DUBROVNIK


SVIBANJ LIPANJ SRPANJ
62.3 16.1 81.0
46.6 22.1 105.6
26.2 19.1 82.7
78.4 27.8 110.0
88.3 33.1 89.1
45.9 0.0 38.9
36.0 9.3 17.4
101.0 5.7 28.7
13.7 6.6 18.9
50.0 14.7 80.3
15.8 16.1 43.5
1.7 5.7 88.3
2.9 2.4 90.7
2.6 5.2 50.7


KOLOVOZ RUJAN


26.6 43.1
8.0 114.9
4.7 108.9
7.0 247.4
3.9 185.7
0.0 58.5
0.0 77.5
0.0 74.6
0.1 51.8
0.0 64.8
0.0 45.8
0.0 34.5
0.0 62.1
22.6 34.4


ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 7     <-- 7 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE 1 ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list hr. 7-8, CXXV (2001), 367-378
Za vrijeme u lipnju može se reći daje bilo ekstremširenju
šumskih požara. Srednje mjesečne temperature
no toplo i sušno. Posebice je zanimljivo istaknuti iznizraka
kolovoza u pravilu su premašivale višegodišnje
mno sušno područje sjeverne Dalmacije i dalmatinprosjeke
i to na cijelom području Hrvatske. Ukupno
skog zaleđa, gdje su krajem lipnja i početkom srpnja gledano, za vrijeme u kolovozu na cijelome području
zaredali požari. Tijekom lipnja u Zadru nije zabilježena jadranske obale, neposrednog zaleđa i otoka može se
oborina, u Šibeniku je izmjereno 9.3 mm, a u Kninu reći da je bilo ekstremno toplo i sušno. Na velikom


5.7 mm (tablica 3). U nizu neuobičajeno toplih i sušnih broju postaja u ovom je kolovozu izmjerena najviša
mjeseci izdvaja se srpanj, koji je s obzirom na temperavrijednost
temperature zraka (mjesečni apsolutni makturu
zraka i količinu oborine bio na razini višegodišsimum)
u njihovom cjelokupnom nizu godina mjerenjeg
prosjeka. Time je, ponajprije pod utjecajem oborinja.
S obzirom na nastale požare u dalmatinskom zalene
koja je pala sredinom srpnja, kratkotrajno prekinuto đu, izdvajamo podatke kninske meteorološke postaje
razdoblje izuzetno velike potencijalne opasnosti od izgdje
je zabilježena vrijednost temperature zraka od
bijanja i širenja šumskih požara. U južnom dijelu Dal41.4
°C (22. kolovoza), stoje uopće najviša vrijednost
macije ta se opasnost nije više podigla do prijašnjih (apsolutni maksimum) za razdoblje od 1949. godine. U
vrijednosti (izuzevši par posljednjih dana u kolovozu), Kninu je tijekom kolovoza bilo 29 dana s temperatuali
je zato u središnjem i sjevernom dijelu Dalmacije rom zraka jednakom ili većom od 30 ÜC. Na ovoj popotencijalna
opasnost od izbijanja i širenja šumskih staji ovo je bio prvi kolovoz od 1949. godine bez oboripožara
opet ekstremno porasla, (slika 3). Prema meteone
te drugi s malom vrijednošću srednje mjesečne relarološkim
pokazateljima, kolovoz je donio ekstremno tivne vlažnosti zraka od 47 % (najniža, 44 %, 1993.
nepovoljne uvjete koji su pogodovali nastajanju i god). Kao posebnu zanimljivost za tu postaju navodi-
Tablica 4. Prikaz sušnih razdoblja (broj uzastopnih dana s količinom oborine < 0.1 mm) za 2000. godinu.
Table 4. Review of the dry periods (number of consecutive days with precipitation amount < 0.1 mm) for 2000.


PULA RAB ZADAR KNIN ŠIBENIK
razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana
28.12 22.1.
26 30.12 9.1.
11 30.128.1.
10 30.12 9.1.
11 31.12 8.1.
10
24.1 2.2.
10 21.2 1.3.
10 21.2 1.3.
10 21.2 2.3.
11
18.2 29.2.
12 6.3 15.3.
10
6.3 15.3.
10 9.5 19.5.
11
13.4 23.4.
11 1.6 10.6.
10 10.5 19.5.
10 12.6 23.6.
12 30.5 23.6.
25
1.6 25.6.
25 12.6 23.6.
12 25.5 30.6.
36 27.6 8.7.
12 30.6 11.7.
12
26.6 8.7.
13 17.7 28.7.
12 18.7 28.7.
11 18.7 28.7.
11
19.7 28.7.
10 7.8 31.8.
25 30.7 31.8.
33 30.7 1.9.
34
8.8 31.8.
24 7.8 22.8.
16
9.9 20.9.
12 20.9 30.9.
11
17.1026.10.
10 28.11 9.12.
12 28.11 9.12.
12 11.10 27.10.
17
SPLIT MAKARSKA HVAR LASTOVO DUBROVNIK
razdoblje dana razdoblje dana rsazdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana
30.129.1.
11 30.12 9.1.
11 30.129.1.
11 30.12 9.1.
11 31.12 10.1.
11
21.2 1.3.
10 21.2 2.3.
11 21.2 1.3.
10 21.2 1.3.
10
6.3 15.3.
10 6.3 15.3.
10 6.3 15.3.
10 6.3 15.3.
10
4.5 20.5.
17 21.4 30.4.
10 13.4 29.4.
17 13.4 25.4.
13
31.5 10.6.
11 7.5 20.5.
14 4.5 20.5.
17 3.5 28.6.
26 4.5 9.6.
37
11.6 24.6.
14 31.5 10.6.
11 24.5 15.6.
23 11.6 28.6.
18
1.7 10.7.
10 1.7 11.7.
11 30.6 11.7.
12 30.6 11.7.
12 30.6 11.7.
12
18.7 28.8.
42 17.7 1.9.
47 17.7 31.8.
46 17.7 31.8.
46 17.7 28.8.
43
9.9 18.9.
10 9.9 18.9.
10 8.9 20.9.
13 9.9 29.9.
21
20.9 30.9.
11 20.9. 30.9.
11
17.1026.10.
10 17.10 27.10.
11 11.1027.10.
17 10.10 20.10.
11




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 8     <-- 8 -->        PDF

M, Vučctić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378


mo daje maksimum temperature tla na dubini od 2 cm
zabilježen u dva navrata, 3. i 18. kolovoza, a iznosio je


52.5 °C.
Iz tablice 3 vidljivo je daje na većini postaja uzduž
obale i na otocima, izuzetak je krajnji jugoistok i sjeverozapad,
tijekom kolovoza izostala oborina.
Iz tablice 4. vidljivo je da su sušna razdoblja (uzastopni
broj dana s količinom oborine L 0.1 mm) južnije
od Splita u pravilu trajala preko 40 dana. Najdulje razdoblje
zabilježeno je na meteorološkoj postaji Makarska
u iznosu od 47 dana (od 17. srpnja do 1. rujna). U
sjevernoj Dalmaciji sušna razdoblja su uglavnom traja


la više od 30 dana. Najdulje razdoblje zabilježeno je u
Zadru i iznosilo je 36 dana, od 25. svibnja do 30. lipnja.


Dakako da nije opravdano samo na temelju izostanka
oborina i visokih vrijednosti temperatura zraka donositi
zaključke o opravdanosti povećanja broja šumskih
požara, već je potrebno analizom obuhvatiti i ostale
meteorološke, biološke, demografske i druge čimbenike
bitne za nastajanje i širenje šumskih požara. Ipak
potrebno je uočiti da su požari "izvršili prodor" prema
unutrašnjosti (dalmatinskom zaleđu) i višim nadmorskim
visinama, što svakako mora imati "opravdanog
razloga" i u meteorološkim čimbenicima.


4. VJETAR
Nakon oborine, možda je najinteresantniji vremenski
čimbenik glede stvaranja ne/povoljnih uvjeta za nastanak
i širenje šumskih požara vjetar. Vjetar je meteorološki
čimbenik, koji u sprezi s gorivnim materjalom
najjače utječe na ponašanje vatre. Dovodi do stvaranja
specifičnih učinaka bilo da se radi o učincima prije ili
za vrijeme požara. Dobro poznavanje vjetrovnih prilika
pojedinog područja, modifikacije zračne struje izazvane
reljefnim preprekama, kanaliziranje struje ili poznavanje
ponašanja zračne struje u biljnim sastojinama
preduvjet je donošenja ispravnih odluka prije i za vrijeme
šumskog požara.


Vjetar utječe na stvaranje povoljnih uvjeta za nastajanje
i širenja šumskih požara na više načina. On odnosi
zrak bogat vlagom i ubrzava sušenje šumskog goriva.
Kada je vatra jednom započela, vjetar pomaže sagorijevanje
dovođenjem novih količina kisika. Pomaže
širenje vatre prenoseći toplinu i goreće čestice na nova
goriva te savijajući plamenove bliže nesagorenim gorivima
ispred vatre. Smjer širenja vatre određuje uglavnom
smjer vjetra, tako da se plan kontrole požara i njegovo
gašenje mora zasnivati uglavnom na očekivanom,
odnosno prognoziranoj brzini i smjeru vjetra.


Iako je na slikama 1 i 2 prikazan strujni režim po
mjesecima (lipanj, srpanj i kolovoz) za meteorološke
postaje Knin i Split-Marjan, to je još uvijek nedovoljno
detaljna analiza vjetrovnih prilika na tim područjima
tijekom 2000. godine. Pa ipak i iz ovakve analize mogu
se izvući korisni zaključci koji ukazuju, u usporedbi
prema višegodišnjim podacima (1961-1990), na bitne
promjene koje su nastale tijekom ovih mjeseci u 2000.
godini.


Velika promjena u izgledu ruže vjetra za Knin i
drastično smanjenje tišina u 2000. godini prema višegodišnjim
podacima treba pripisati utjecaju čovjeka
(promjena motritelja i načina motrenja). Stoga se za
ovu postaju može uočiti dvostruko veći broj slučajeva
(lipanj 17.8%, srpanj 37.6% i kolovoz 24.7%) s umjereno
jakim vjetrom (4 do 5 Bf) prema višegodišnjem


prosjeku. Ako se pretpostavi daje zbog promjena u načinu
motrenja došlo u većini slučajeva do smanjenja tišina
na uštrb slabog vjetra (1 do 3 Bf), tada je ovo povećanje
umjereno jakog vjetra bilo bitno za pojačani
učinak isušivanja i otežane kontrole odnosno gašenja
vatre.


U smjeru vjetra za ovu postaju nastale su bitne promjene
prema višegodišnjim podacima (ipak treba voditi
računa o promjeni motritelja). Prevladavajući N
smjer vjetra iz razdoblja 1961-1990. u 2000. godini u
sva tri mjeseca gubi svoju postojanost te se u većini
slučajeva javlja vjetar NE, N, NW, SW i donekle SE
smjera. Ovakva raspodjela smjera vjetra ukazuje na
njegovu nepostojanost tijekom ova tri mjeseca, što je
moglo izazvati dodatne otežavajuće okolnosti pri gašenju
šumskih požara.


Slični se zaključci mogu izvesti iz podataka meteorološke
postaje Split-Marjan. Na ovoj postaji ni u jednom
terminu motrenja (7, 14 i 21 h) tijekom lipnja, srpnja
i kolovoza nije zabilježena tišina. U lipnju i kolovozu
zabilježeno je 10-tak % više (78.9% i 79.3%) slučajeva
sa slabim vjetrom (1-3 Bf) od višegodišnjeg
prosjeka. Srpanj je bio na razini prosjeka (77.6%). Što
se tiče umjereno jakog (4-5 Bf) vjetra, zamjetnije povećanje
bilo je u srpnju, 23.7%, što je za 6% više od
prosjeka. U ostala dva mjeseca odstupanja od prosjeka
su bila manja. Iako je prema višegodišnjim podacima
moguća pojava jakog i olujnog vjetra u lipnju (2.8% i
0.01%), srpnju (2.3% i 0.1%) i kolovozu (1.8% i
0.0%), u 2000. godini jak vjetar (1.1%) zabilježen je
samo u lipnju. Dakle, može se reći daje tijekom ljeta
na meteorološkoj postaji Split-Marjan prevladavao
slab do umjereno jak vjetar.


Bitnije promjene prema višegodišnjem prosjeku u
smjeru vjetra iz ovih mjesečnih ruža se ne uočavaju.
Tek se zamijećuje nešto češći vjetar ESE smjera u srpnju
i možda važnije s obzirom na učinak isušivanja i
kontrolu nastalih požara, češći vjetar SW smjera u kolovozu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 9     <-- 9 -->        PDF

M. Vučetic: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 367-378
Ukupno gledano vjetrovne prilike tijekom lipnja, ma bile su izrazito povoljne glede stvaranja uvjeta za
srpnja i kolovoza uzduž obale, obalnom zaleđu i otoci- nastanak i širenje šumskih požara. Prevladavanje sla-


KNIN KNIN
LIPANJ LIPANJ


KNIN KNIN


N


SRPANJ SRPANJ


WM


KNIN KNIN
KOLOVOZ KOLOVOZ


| Slab vjetar (1-3 Bf)
I Umjeren vjetar (4-5 Bf)


vä| Jak vjetar (>6 Bf)
Slika 1. Mjesečne ruže vjetra za Knin u razdobljima lipanj, srpanj i kolovoz 1961-1990. (lijevo) i 2000. godine (desno).
Figure 1 Monthly wind roses for Knin during the period June, July and August 1961-1990 (left) and 2000 (right).




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 10     <-- 10 -->        PDF

M. Vučctić: VRHMENSKE PRILIKH I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJKKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 367-378
bog do umjereno jakog vjetra, pogodovalo je bržem promjenu smjera, kod već nastalih požara doprinosio je
isušivanju šumskog gorivnog materijala, a uz čestu otežanoj kontroli i gašenju vatre.


SPLIT MARJAN SPLIT MARJAN
LIPANJ LIPANJ


SPLIT MARJAN SPLIT MARJAN
SRPANJ SRPANJ


SPLIT MARJAN SPLIT MARJAN
KOLOVOZ KOLOVOZ
Slab vjetar (1-3 Bf)
Umjeren vjetar (4-5 Bt)
Jak vjetar (>6 Bf)


Slika 2. Mjesečne ruže vjetra za Split-Marjan u razdobljima lipanj, srpanj i kolovoz 1961-1990.(lijevo) i 2000. godine (desno).
Figure 2 Monthly wind roses for Split-Marjan during the period June, July and August 1961-1990 (left) and 2000 (right).




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 11     <-- 11 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 367-378
5. INDEKS POČETNOG SIRENJA I METEOROLOŠKI INDEKS
Na slici 3 prikazani su hodovi dnevnih vrijednosti meteorološkog indeksa opasnosti od požara, FWI (Fire
indeksa početnog širenja, ISI (Initial Spread Index) i Weather Index) za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovo-


Slika 3. Dnevni hodovi ISI i FWI za Zadar, Split-Marjan i Dubrovnik od 1. lipnja do 31. kolovoza 2000.
Figure 3 Daily courses of IS! and FWI for Zadar, Split-Marjan and Dubrovnik from 1 June to 31 August 2000.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 12     <-- 12 -->        PDF

M. Vučelić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list hr. 7 8, CXXV (2001), 367-378
za 2000. godine za meteorološke postaje Zadar, Split-
Marjan i Dubrovnik. Indeks početnog širenja vatre, ISI
računa se iz sljedeće formule (Van Wagner and Pickett,
1985; Vučetić, 2000.):


ISI = 0.208 f(W)f(F) (1)
gdje je:
f(W) funkcija vjetra, af(F) funkcija vlažnosti finog


goriva.
Indeks ISI daje ocjenu širenja vatre nakon zapaljenja
goriva standardnog tipa (kanadski bor). Za ISI vrijedi:
ISI Klase brzine Brzina Opis
0-7 sporo 1.5 m min1 8-
1 2 umjereno 3.0 m min1 baklje
13-1 7 brzo 6.1 m min"1 moguć požar u
krošnjama
> 18 vrlo brzo 18.3 m min1 požar u krošnjama,
više fronti
Iz slike 3 vidljivo je da su najveće vrijednosti za ISI
zabilježene na meteorološkoj postaji Split-Marjan.
Kritične vrijednosti ISI < 18 zabilježene su u pet navrata
tijekom svakog promatranog mjeseca (u Zadru samo
po jednom u svakom mjesecu, a u Dubrovniku jednom
u srpnju). Požari koji su izbili u danima sISI< 18 pretpostavlja
se da su imali najgori oblik šumskog požara
"požar krošnji" (crown fire).
Indeks meteorološke opasnosti od požara, FVVI
(Fire Weather Index), je numerička procjena potencijalnog
inteziteta požara za gorivo standardnog tipa i relativna
mjera očekivanog ponašanja požara i dnevnih
potreba za kontrolu vatre.
Numerička vrijednost meteorološkog indeksa opas


nosti od požara (FVVI) dobije se iz formule:
FM = 0.1 ISIf(D) (2)
gdje je: ISI indeks početnog širenja, af(D) ekspo


nencijalna funkcija koja u sebi sadrži BUI (Buildup Index,
indeks prikladnosti materijala za gorenje ili kako
se češće naziva indeks ukupnog goriva).


Iz iskustva Kanadske šumarske službe (Canadian
Forestry Service) za vrijednost FVVI od 24 javlja se
vrlo jaka vatra u tzv. donjim slojevima šume. Fada se


može očekivati širenje vatre brzinom od 3.4 m min"´ i s
intezitetom 1900 kVVnr1. Za vrijednosti FVVI od 34 i
više, javlja se najgori oblik šumskog požara tzv. požar
krošnji (crown fire). Fada plameni jezici mogu biti visoki
i do 30 m ili 10 m viši od stabala. Dakako da ovi
podaci ovise ponajprije o tipu šume koja gori i ne može
se jednoznačno primijeniti na naše uvjete.


Iz slike 3 vidi se da su vrijednosti FVVI, posebice za
Split-Marjan, a i donekle za Zadar, gotovo konstantno
iznad 34. U Splitu je dostignut maksimum od 103 sredinom
lipnja i 93 krajem kolovoza. Od ukupnog broja
dana (lipanj-kolovoz) u 24 dana vrijednost FWI je u
Splitu bila ispod kritične od 34. Najteža situacija bila je
u konovozu, kada je samo u tri dana FVVI bio neznatno
ispod 34. Prema vrijednostima ISI i FVVI na splitskom
području dani s najvećom potencijalnom opasnošću od
izbijanja šumskog požara i uvjetima da to bude "požar
krošnji" su kolovoski dani. Nešto povoljnija situacija
je u lipnju, a najmanje vrijednosti javljaju se u srpnju i
to posebice sredinom mjeseca. Prema podacima postaja
Zadar i Dubrovnik situacija je, na tim područjima,
daleko povoljnija i to prvenstveno zahvaljujući većim
količinama oborine nego u Splitu i povoljnije raspoređenim
te manjim brzinama vjetra, posebice u Dubrovniku.
S obzirom da je meteorološka postaja u Splitu
smještena na brdu Marjan (120 m/nad morem) i s obzirom
na požare koji su se javljali uzduž naše obale i u
zaleđu, može se zaključiti da podaci s te postaje dobro
odražavaju činjenično stanje na splitskom području.
Postaje Zadar i Dubrovnik ne mogu svojim podacima
zadovoljiti potrebe zaštite šuma od požara što, za sada,
treba pripisati njihovoj neprimjerenoj lokaciji za te potrebe.


Kod povezivanja dana u kojima je došlo do izbijanja
šumskih požara i dana s pojedinim vrijednostima
ISI i FWI treba biti oprezan, jer je moguć pomak za
dan ili dva zbog metodologije mjerenja oborine uobičajene
u meteorologiji. To može biti razlog i razlici vrijednosti
ISI i FVVI ovdje prikazanim i dobivenim svakodnevnim
izračunom u operativnom radu tijekom sezone
zaštite šuma od požara.


6. KLASE OPASNOSTI
Kao aktivna sezona zaštite šuma od požara određeno
je razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna. U tom su razdoblju
za svaku promatranu meteorološku postaju
zbrojeni svi dani koji su ocijenjeni s klasama vrlo velika
ili velika opasnost, i time se dobio ukupan broj dana
s tim klasama za pojedinu postaju.


Prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom
opasnosti od šumskih požara za 1999. i 2000. drastično
se međusobno razlikuju (Vučetić i Dimitrov,
2000). U 2000. granica klase 61-80 pomaknuta je na


cijelo Hrvatsko primorje i gotovo cijelu Istru, i ono što
je možda najhitnije, uvlači se duboko na kontinent na
ličko područje. Južnije od ove granice broj dana s ovim
klasama povećava se do 100 dana, a na manjem području
koje zahvaća Fastovo i zapadni dio Korčule broj
dana raste i preko 100. Sličnosti prikaza za 1999. i
2000. sezonu ukazuju da zapadni dio Korčule i donekle
Fastovo spadaju u područja s najvećim brojem dana s
velikom i vrlo velikom opasnošću tijekom sezone, da
šire područje Pule ima veći broj takvih dana od susjed




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Vučetić: VRHMENSKH PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8. CXXV (2001), 367-37X
nih područja, a šire dubrovačko područje nešto manji cija u Lici (Gospić), gdje je razdioba broja dana s odrebroj
dana od susjednih područja. Općenito gledano, đenom klasom opasnosti od šumskih požara slično
pojedina su područja u usporedbi s 1999. godinom doonome
na području Sjevernog Hrvatskog primorja ili
živjela skok u broju dana s vrlo velikom i velikom sjeverne Dalmacije. Ovo ukazuje na potrebu detaljniopasnošću
od požara za dvije klase prikazano u legendi jeg praćenja opasnosti od šumskih požara na tom pona
slici 4. dručju, a možda i na cjelokupnom kontinentalnom poPrema
podacima iz tablice 5 vidljivo je da je broj dručju Hrvatske. Iz podataka za Zavižan (1594 m) za
dana s pojedinom klasom opasnosti od šumskih požara sada se ne može decidirano tvrditi o ovogodišnjem po


doživio pomak prema većim opasnostima (prema klasi većanju opasnosti od šumskih požara i na većim nad


velika opasnost) već od svibnja i to sve izrazitije prema morskim visinama (tablica 5), a za tako nešto trebati će


južnim područjima. Međutim, već u lipnju taj pomak je obaviti dodatne analize.
očit u svih šest područja. Posebice je zanimljiva situa


Tablica 5. Broj dana s klasom opasnosti od šumskog požar (VM - vrlo mala opasnost, M - mala opasnost, U - umjerena opasnost,
V - velika opasnost i VV - vrlo velika opasnost) za priobalje s otocima te Gospić i Zavižan za razdoblje
svibanj-rujan 2000. godine.


Table 5 Number of days with classes of the forest fire danger (VM - very small danger, M - small danger, U - moderate
danger, V - high danger, VV - very high danger) for costal and island area and Gospić and Zavižan during the period
May-September 2000.


MJESECI
2000. A B C D E F G H
VM 1 -1 2 -1 9 26
M 10 9 10 9 5 1 7 4
SVIBANJ U 20 22 16 15 9 12 14 1
V --4 5 17 17 1 -
VV --------
VM -------12
M -1 --1 -2 14
LIPANJ U 7 6 1 7 -1 13 4
V 11 19 11 17 10 1 12 -
VV 12 4 18 6 19 28 3 -
VM 2 2 --1 -7 17
M 3 3 2 2 1 1 7 10
SRPANJ U 14 14 4 2 9 3 9 4
V 8 11 8 10 10 12 --
VV 4 1 17 17 10 15 8 -
VM -------4
M -1 -----11
KOLOVOZ U 3 2 ---1 3 14
V 15 16 --6 1 10 2
VV 13 12 31 31 25 29 18 -
VM 1 6 ---1 14 25
M 5 11 6 3 2 6 13 5
RUJAN U 16 13 16 21 15 18 3 -
V 8 -8 6 13 5 --
VV --------


A - Istra, B - Hrvatsko primorje, C Sjeverna Dalmacija, D - Dalmatinsko zalede, E - Srednja Dalmacija, F - Južna
Dalmacija, G - Gospić, H - Zavižan


7. SEZONSKA POTENCIJALNA OPASNOST
Potencijalna sezonska žestina požara (SSR) dobiveU
prikazu SSR za 1999. uočavaju se dva potpuno
na je pomoću svakodnevne vrijednosti FWI, a zatim je strukturalno različita klima-požarna područja, te "klin"
proračunat prosjek za cijelo razdoblje (Vučeti ć i Di s
nižim vrijednostima SSR koji se uvlači u južno klini
i tro v, 2000). ma-požarno područje. Minimum mu je na Hvaru. Tak




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 14     <-- 14 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378
va situacija s dva strukturalno različita klima-požarnapodručja odgovara spoznajama o tipovima klime kojivladaju na tim područjima. Za pretpostaviti je daje atipično
stvaranje "kišnog klina" u južnom klima-požarnom
području i da se ovakva situacija rijetko uspostavlja
(Vučetić iDimitrov, 2000). U prikazu sezone2000. godine, slika 4, bitno je narušena struktura dvaklima-požarna područja. Područje s iznimno velikimvrijednostima SSR (preko 7.0 smatra se iznimno velikapotencijalna žestina požara) na sjevernom i južnom dijelu
su zatvorena manjim vrijednostima (6.01-8.00). Tosu bile najveće vrijednosti u 1999. godini. S juga seopet, istina ne u neprekinutom području, naslućuje"kišni klin" s minimumom na Hvaru kao i prošle godine
(možda bi "klin" trebalo povezati s konfiguracijomterena, ali i s prijašnjim velikim požarima na Hvaru,
Pelješcu i okolici Dubrovnika). Najveće vrijednostiSSR (>20.0) zahvaćaju središnju Dalmaciju, dio dal


matinske zagore i dijelove otočkog područja. Općenito
gledano, pojedina su područja u usporedbi s 1999. godinom
doživjela skok za tri do četiri pa čak i pet klasa
vrijednosti SSR-a.


Nedostatak ovakvog prikaza je nemogućnost prikaza
vertikalne promjene bilo broja dana s vrlo velikom i
velikom klasom opasnosti, bilo vrijednosti SSR za tekuću
godinu. Zaključak o potrebi takvog prikaza nameće
pojavljivanje dana s vrlo velikom opasnošću na
Zavižanu, kao i požari koji su se pojavili na dalmatinskini
planinama. Stoga će se u idućem razdoblju pokusati
napraviti i vertikalni profili na pojedinim lokacijama
hrvatske jadranske obale (Vrh Učke, Zavižan, Sv.
Jure/Biokovo) da bi se dobio uvid u vertikalnom pomaku
opasnosti od šumskih požara. Drugi veliki nedostatak
je nemogućnost usporedbe tekuće godine s prosječnim
stanjem. Prosječno stanje dobiveno na temelju
referentnog klimatološkog tridesetgodišnjeg razdoblja,


Slika 4. Broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti od šumskih požara i procjena srednje sezonske žestine požara, SSR, za razdoblje
lipanj-rujan 1999. godine i 2000. godine.


Figure 4 Number of days with the classes of high and very high forest fire danger and estimation of seasonal severity rating, SSR, for the
period June-September 1999 and 2000.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 15     <-- 15 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU T1.IHKOM 2000. Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001). 367-378
1961-1990., bio bi osnovica usporedbe ili ocjene pojedine
sezone ili mjeseca tekuće godine. Dakako, time bi
se otvorile mogućnosti analize trenda pojedinih vrijednosti,
što bi neminovno imalo pozitivan utjecaj na planiranje
širokih akcija za očuvanje mediteranskih šuma.
Svakako se nameće i potreba analize proračuna kom


ponenti FWI dublje u kontinentalno područje Hrvatske.
Promatrana 2000. godina nameće kao neminovnost
takvu analizu, jer se prema prosudbi trenutnog stanja
još uvijek može znanstveno, teorijski i praktično,
aktivno sudjelovati u uočenim promjenama u prirodi, a
time sakupiti nemjerljivo važno iskustvo i znanje.


8. ZAKLJUČAK
Analize vremena tijekom proljeća i ljeta 2000. godine
ukazuju na neuobičajeno toplo i suho razdoblje.
Prema meteorološkim pokazateljima lipanj, i posebice
kolovoz, donijeli su ekstremno nepovoljne uvjete koji
su pogodovali nastajanju i širenju šumskih požara. Pokazano
je daje na većini postaja uzduž obale i na otocima,
izuzetak je krajnji jugoistok i sjeverozapad, tijekom
kolovoza u potpunosti izostala oborina. Na meteorološkim
postajama južnije od Raba sušna razdoblja
(uzastopni dani bez oborine) u pravilu su trajala preko
30 dana. Vjetrovne prilike tijekom lipnja, srpnja i kolovoza
uzduž obale, obalnom zaleđu i otocima bile su
izrazito povoljne s obzirom na stvaranje povoljnih
uvjeta za nastanak i širenje šumskih požara. Prevladavanje
slabog do umjereno jakog vjetra, pogodovalo je
bržem isušivanju šumskog gorivnog materijala, a uz
čestu promjenu smjera, kod već nastalih požara doprinosio
je otežanoj kontroli i gašenju vatre. Analizirajući
vrijednosti indeksa I SI i FWI pokazuje se da su dani s
najvećom potencijalnom opasnošću od izbijanja šumskog
požara zabilježeni na splitskom području u kolovozu
i da vrijednosti indeksa ukazuju da su se tada pojavljivali
takozvani "požari krošnji". Ovaj tip šumskog
požara je najgori oblik i izuzetno je teško predvidjeti
njegovo ponašanje, obuzdati i staviti ga pod kontrolu.


Prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom
opasnosti od šumskih požara za 1999. i 2000. drastično
se međusobno razlikuju, a u 2000. granica klase 61-80


pomaknuta je na cijelo Hrvatsko primorje i gotovo cijelu
Istru, i ono stoje možda najhitnije, uvlači se duboko
na kontinent na ličko područje. Južnije od ove granice
broj dana s tim klasama povećava se do 100 dana,
a na manjem području koje zahvaća Lastovo i zapadni
dio Korčule broj dana raste i preko 100.


Prikaz vrijednosti sezonske potencijalne žestine požara
SSR pokazuje da najveće vrijednosti (SSR >20.0)
zahvaćaju središnju Dalmaciju, dio dalmatinske zagore
i dijelove otočkog područja. Općenito gledano, pojedina
su područja u usporedbi s 1999. godinom doživjela
skok za tri do četiri pa čak i pet klasa vrijednosti SSR-a.
Razred s najvećim vrijednostima SSR u 1999. godini,
u 2000. godini je razred s najmanjim vrijednostima, a
pojavljuje se uz manja područja uzduž obale i ono što
je najhitnije u Lici i Gorskom kotaru.


Analiza vremenskih uvjeta i pojedinih indeksa ukazuje
da je promatrana 2000. godina (sezona lipanjrujan)
bila iznimno povoljna za nastajanje i širenje
šumskih požara. Posebice su u kolovozu vremenski
uvjeti omogućili nastajanje najgoreg oblika šumskih
požara, požara krošnji. Kao posebni zaključak, u svjetlu
klimatskih promjena, nameće se neminovnost obavljanja
ovakvih analiza i za kontinentalni dio Hrvatske
te na kraju klima-požarno kartiranje područja Hrvatske,
dakako s posebnim naglaskom na mediteransko i
submediteransko područje.


9. LITERATURA
Grum, Đ. 2001: Pregled broja požara u 2000. godini i
usporedba s 1999., Vatrogasni vjesnik 1-2, 2001,
4-9.


Vučetić, M. 1987: Meteorološka analiza katastrofalnog
šumskog požara na Korčuli 1985, Rasprave-
Papers, Vol. 22, Zagreb, 67-72.


Vučetić , M. 2000: Meteorološki indeks opasnosti od
šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000, Hrvatska
vatrogasna zajednica, Zagreb, 38-40.


Vučetić, M. 2000: Vremenske prilike i opasnosti od
šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 7-8/2000,
Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 7-8.


Vučetić, M. 2000: Vremenske prilike i opasnost od
šumskih požara (kolovoz 2000), Vatrogasni vje


snik, 9/2000, Hrvatska vatrogasna zajednica,
Zagreb, 11.


Vučetić M. iT. Dimitrov, 2000: Vremenske prilike
i šumski požari u priobalju Republike Hrvatske
u 1999. godini, Šumarski list, Znanstvenostručno
i staleško glasilo šumarskog društva,
No. 9-10/2000, 549-560.


Van Wagner CE. and T. L.Pickett, 1985: Equations
and Fortran Program for the Canadian Forest
Fire Weather Index Sistem, Canadian Forestry
Service, Government of Canada, Forestry
Technical Report 33, pp 18.


Državni hidrometeorološki zavod 2001: Praćenjeocjena klime u 2000. godini, Prikazi, 10, 33 str.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI PO/ARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001). 367-378
SUMMARY: The weather conditions, which were essential for increasing
and decreasing of potential danger for starting and spreading of the forest
fire, on the coastal area of Croatia during the period June-September 2000
have been analysed. The comparison of the summer 2000 with the same period
1999 has been shown that the summer 2000 was exceptionally. Deficit of
precipitation amount has already recorded during the spring 2000. The rain
absented mainly on the coastal meteorological stations in August 2000. The
dry period lasted longer than 35 days. A stronger wind in relation to the usually
wind regime hastened to dry up a forest fuel. The weather conditions
increased extremely the forest fire danger, not only on the coastal and island
areas, as well in hinterland of Croatia. This is evident from comparison of the
seasonal severity rating between 1999 and 2000. The severe forest fire during
2000 broke out in August. Due to special weather conditions in August the initial
spread index, ISI and fire weather index, FWI, show that these forest fires
were the most danger forest fire types -crown fire.


Key words : seasonal severity rating, forest fire, fire weather index,
crown fire