DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 53 <-- 53 --> PDF |
J. Zelić: ULOGA DUDOVOG SVILACA (Bombyx mori) I BIJELOG DUDA (Monis alba) U SVILOGOJSTVU Šumarski list br. 7 8. CXXV (2001), 413-423 uzgajivači dudovog svilca, te će svilarstvo među posljednjima (pedesetih godina ovog stoljeća) napustiti. Svilogojstvo je gospodarska grana namijenjena siromašnom puku, kao dodatna zarada, no ima značenje gotovo dva stoljeća kao pokret razvoja gospodarstva i prosvjetiteljstva. Pučanstvo se putem pučkih škola, predavanja i drugih oblika obučavanja upućuje u temeljna biološka, botanička i agrikulturna znanja i vještine uzgajanja duda i dudovog svilca. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA UZGOJA DUDOVOG SVILCA I SVILENE NITI The technique and technology of cultivation of silkworm and silk weaving Biologija dudovog svilca (Bombyx mori L.) The biology of silkworm (Bombyx mori L.) Pored pčele, dudov svilac (sviloprelja) je najznačajniji korisni insekt u poljoprivrednoj proizvodnji. U klasifikaciji poljoprivredne proizvodnje svrstava se u sitnu stoku, odnosno stočarsku granu proizvodnje. Insekt dudov svilac svrstava se u- porodicu prelaca, čija je osobina da se gusjenice zapredaju u specifičnu čahuru sačinjenu od neprekinute tanke niti (svile). Sudbina jednog i drugog kukca je da se uzgajaju na umjetan način, pa se dudov svilac više ne može naći u prirodi, dok se pčela nalazi još samo sporadično. Leptir dudovog svilca je bijele boje, s rasponom krila oko pet centimetara. Na glavi se uočava par perastih pipaca, tijelo je dlakavo, zdepasto, leptir se ne hrani, slab je letač, pari se odmah posije izlijetanja iz čahure, a ugiba nakon dva do četiri tjedna. Leptiri se roje krajem svibnja ili početkom lipnja, ženka po oplodnji ubrzo počinje odlagati jaja. Jaja odlaže na izbojke grančice duda uz koji su životno vezani, jer se hrane isključivo dudovim lišćem. U životnom ciklusu, stadiju jaja, leptir provodi narednih deset mjeseci. Pod povoljnim uvjetima topline, svjetlosti i vlažnosti iz jaja se izležu gusjenice. U prirodi takvi uvjeti nastaju krajem travnja i početkom svibnja. Stadij gusjenice traje oko mjesec dana, tri do četiri tjedna. To je najvažnije razdoblje u razvojnom ciklusu dudovog svilca i o kvaliteti gusjenice ovisi kvaliteta čahure ili kokona, odnosno sirove svile. Skrb i briga uzgajivača dudovog svilca počinje primanjem i rasporedom jajašaca na prikladnu površinu u prostoriji s odgovarajućim režimom topline, vlažnosi zraka i intenziteta svijetlosti. Inkubacija jaja odvija se u roku do šest dana na temperaturi oko 16 °C a tada se temperatura povećava dnevno po 1 °C na 24 "C, a vlažnost zraka treba biti oko 75 %. Postepeno se regulira odnos svjetlosti i zamračenja. Po izvaljivanju jaja u gusjenice zadržava se konstantna temperatura, a vlažnost zraka povećava na 80 %. Izležene gusjenice veličine su 2-3 mm. U razdoblju od mjesec dana, uz konstantnu i kvalitetnu ishranu, gusjenica naraste do 90 mm, a težina joj se povećava za deset do dvanaest tisuća puta. Tijekom gusjeničnog stadija, gusjenica obavlja pet puta tzv. presvlačenje. Prigodom hranjenja i presvlačenja nastaje mnogo izmeta, kojeg treba redovito čistiti a prostoriju provjetravati. Gusjenice se hrane isključivo dudovim lišćem, u početku u obliku sječke, a kasnije se može upotrijebiti cijelo mlado i svježe lišće. Hranjenje se u početnom stadiju obavlja 6-8 puta dnevno, a kasnije sve rjeđe, 3-4 puta dnevno. Lemperatura se na kraju stadija gusjenice može spustiti na 23 °C, Zapredanje se vrši 8-10 dana nakon posljednjeg presvlačenja. Lusta gusjenica postaje nemirna, tijelo joj postaje prozirno, aktiviraju se svilne žlijezde ispod usnog ustroja. Iz jednog otvora izlučuje se svilna nit fibroin, a iz drugog ljepljiva tvar sericin koja obavija i sljepljuje svilnu nit te otvrdne na zraku. Zapredanje u kokon (kolijevku), gusjenica vrši tako da pokreće glavu u obliku položene osmice i tako ornata nit oko sebe, formirajući kokon. Jedna zdrava, normalna gusjenica zaprede 1500-2000 m svilene niti. Prestankom zapredanja počinje stadij pupe ili lutke koji traje oko 15 dana, a na kraju stadija završena je metamorfoza u leptira(imago). U procesu svilarenja treba osobito paziti da čahuru ili kokon ne progrize i ne izleti leptir, jer je takva čahura nagrizena, prekinutih niti i ne dade se odmatati. Zato se lutke pravovremeno usmrćuju, bilo u vrućoj vodi ili u posebnim pećima eksikatorima. U kućnoj radinosti usmrćivanje se najčešće obavljalo u krušnoj peći, poslije vađenja kruha. Kokoni su bijele boje ovalnog oblika, s malim ugibom u sredini. Rase i hibridi dudovog svilca te uzgoj jaja The races and hybrids of silkworm and egg - breeding Kod nas se u prošlosti gajila autoktona rasa dudošnje. Kasnije je uvedena žuta francuska rasa (Alpis). vog svilca zlatna kitajka s jednom generacijom godiOdabiranjem i genetskim varijacijama dobivene su u 415 |