DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 56 <-- 56 --> PDF |
J. Zelić: ULOGA DUDOVOG SVILACA (Bombyx mori) I BIJELOG DUDA [Monis alba) U SVILOGOJSIVU Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 413-423 pojedinim obćinama nastaju osobito pogibeljne razmirice sa onim ljudima, koji hoće, da iz ploda duda peku rakiju". Vjerojatno su ljubitelji dudove rakije sjekli stabla duda koristeći drvo za izradu kvalitetnih bačava. Spominje se porazan podatak da je gubitak stabala duda čak do 50 % u odnosu na proteklu godinu. Preporuča se iste godine da se dudovi nasadi uzgajaju kao živice, "jer se dokazalo, da živice dadu u mnogo kraćem vremenu više lista". Apelira se na stručna predavanja, uključivanje inteligencije na poduči iz svilogojstva, osobito škole usmenim putem, a tisak pisanim uputama. Borba za ekonomičnije svilarenje koristi stručna i znanstvena istraživanja na području uzgajanja dudovih stabala. Uočavajući raznolika biološka svojstva duda za praktičnu primjenu, svilarski nadzornik Pavao Bezeredj (Izvještaj za 1905.) daje slijedeći savjet: "U Italiji 2-3 godišnje dudove sadnice očenjem oplemenjivaju i to s grančicama takovih dudova, koji lijepo i veliko lišće imaju i pored toga plod ne donašaju. Toplo preporučamo svilogojcima i obćinama da sliede tim primjeru te da 2-3 godišnje dudove sadnice na oko cjepaju. No pazimo, da samo s takovih dudova uporabimo grančice, o kojima smo posve uvjereni, da su jalovi, t.j. da rod ne donašaju"(2). Zanimljivo je da voćarsku tehniku cijepljenja (okuliranje), uzgajivači prenose na dudove sadnice. Očito je da se biraju samo muške forme duda, one koje ne donašaju ploda. Manjak na plodu nadoknađuje se na lisnoj masi. Ova tehnika okuliranja na sjemenjacima koristi se i danas u zemljama koje se još bave svilogojstvom i pro izvodnjom prirodne svile (Japan, Kina, Rusija, Francu ska, Italija...). Uzgoj dudovih nasada je plantažog oblika. Koriste se voćarske tehnike uzgajanja pa su plantaže prilagođene za strojnu obradu, orezivanje grana i branje lišća. Posebno je popularan hibridni dud japanskog porijekla, "kokuzo " s dvije forme br. 21. i br. 22. Okuliranje jednogodišnjih sjemenjaka vrši se u proljeće ili ljeto, sadnica se druge godine presađuje i ostaje u rastilištu rasadnika još 1-2 godine. Cijepljenje se obavlja i drugim tehnikama (kosi rez, u proscjep, pod koru, omega spoj i slično). Presađuje se u plantaže u razmaku 4x4 m, ili 3X4 m. U prvom slučaju je po hektaru 630, a u drugom 830 stabala. Stabla se formiraju u tri najčešća uzgojna oblika, niska (0,30-0,60 m), srednji (0,60-1,50 m) i visoki (1,5-2,0 m). Orezivanje se vrši na "čep", "bez čepa" ili "na glavu". Oblik krošnje formira se u mladosti. Mlado lišće, odnosno izbojci beru se redovito u svibnju i lipnju ručno ili strojno. U modernom uzgoju dudovog svilca s nekoliko generacija, branje lišća se obavlja tijekom cijele vegetacije. S lha plantaže nabere se 10 do 15 tisuća kilograma lisne mase, odnosno 15-20 kilograma po stablu. Od 1 ha plantaže duda može se uzgojiti 10 do 12 uncija jaja odnosno 550 do 600 tisuća gusjenica. Ako je prinos oko 100 kg kokona po 1 unciji, onda 10 uncija, odnosno 1 ha plantaže duda daje 1000 kg kokona ili oko 170 kg svilenih niti. To je znatno ekonomičnija proizvodnja od one iz prošlosti, osamnaestog i devetnaestog stoljeća. Uzajamni odnos dudovog svilca i biljke duda The relationship between the silkworm and the white mulberry tree Porijeklo dudovog svilca i drvenaste biljke duda je iz istočne Azije, umjerenog pojasa Sjeverne polutke. Geolozi, geofizičari i biolozi nalaze iz rasprostranjenosti biljaka i životinja znakove geološkog razvoja Zemlje. Zbog vezanosti duda i dudovog svilca za područje istočne Azije umjerenog pojasa, može se zaključiti daje taj pojas bio geografski odvojen od Europe i zapadne Azije te Indijskog podkontinenta. Sve drvenaste vrste biljaka iz porodice Moraceae vezane su porijeklom za Daleki istok. U tu porodicu spada i dudovac (Broussonetia papyrifera). Nazivaju ga i papirjevka. Nije korišten za uzgoj dudovog svilca, ali je značajna po papiru, drugom civilizacijskom izumu Kine i Dalekog istoka. Dugo čuvana tajna proizvodnje papira sastojala se u tome da su se okorani jednogodišnji izbojci dudovca stavljali u vodu, izlagali prirodnoj truleži. Bakterije koje selektivno troše lignin ostavljale su tvrda vlakanca lika (celuloze), koja su služila za proizvodnju papira. Liko se upotrebljavalo i za izradu odjevnih predmeta. U gotovo simbiotičkoj ovisnosti insekta dudovog svilca, za biljku duda i njegov list nalazi se potvrda o isprepletenoj mreži života, životnoj uzajamnosti vrsta i individua. Simboličku simbiozu papira i čovjeka, (koju je u početku odigralo i liko dudovca), obilježit će kultura svh dosadašnjih povijesnih epoha i civilizacija. Duduv svilac je monofag, troši za hranu isključivo dudovo lišće, bez biljke duda ne može opstati. S druge strane biljka duda opstaje i širi se arealom koji mu životno odgovara. U prirodi veličina populacije dudovog svilca odgovara količini lisne mase duda za prehranu gusjenica, stoje više stabala duda, to je više primjeraka gusjenica, odnosno dudovog svilca. U prirodi postoji regulator tzv. unutarnjeg rasta populacije koji se iskazuje brojem potomaka na prethodnu populaciju, odnosno par koji rađa potomstvo. Ako je populacija uravnotežena s ob |