DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 58 <-- 58 --> PDF |
.1. Zelić: ULOGA DUDOVOG SVILACA (Bombyx mori) I BIJELOG DUDA (Monis a/ha) U SVILOGOJSTVU Šumarski list br. 7 8. CXXV (2001), 413-423 jednoj gusjenici. Uzgoj se obavlja u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima. Borba protiv bolesti dudovog svilca i drveta duda također je bitna komponenta ekonomske učinkovitosti. Ekonomska učinkovitost svilogojsva i svilarenja u dvadesetom stoljeću počiva na stručnim i znanstvenim temeljima, ali na našim povijesnim prostorima ima svoju specifičnost. Svi ostali gospodarski uvjeti, tehnička i tehnološka razvijenost zemlje koja proizvodi prirodnu svilu bit će razlogom njenoga opstanka kao gospodarske djelatnosti. Danas se proizvodnjom prirodne svile bave rijetke zemlje (Japan, Kina, Južna Koreja, Rusija, Francuska...). Proizvodnja umjetne svile (sintetička vlakna) - The production of synthetic silk Ekonomičnost proizvodnje svilenih vlakana krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka kreće u smjeru proizvodnje sintetičkim (kemijskim ) putem. Upravo je svilna nit još 1664. godine zaintrigirala dr. Hooka, skrbnika za obavljanje pokusa u akademiji Royal Society, da pomisli "da bi trebalo pronaći način da se izradi umjetna ljepljiva masa koja bi mnogo podsjećala na onu izlučevinu - a mogla bi imati i bolja svojstva - od koje dudov svilac pravi svoju predu. To pruža priliku oštroumnom čovjeku da u tom smjeru vrši pokuse, pa ukoliko ovi budu uspješni, pretpostavljam da dotični neće biti nezadovoljan"(5). Prvi patent za proizvodnju umjetne svile dobio je švicarski učenjak George Andemann, krajem devetnaestog stoljeća . Zanimljivo je da su učenjaci, vjerojatno ponukani vezom dudovog lišća i svilene niti, tražli osnovu za svilenu nit u tvari drva, celulozi, nitrocelulozi i viskozi. Tako je sljedeći patent za umjetnu svilu nastao na temelju otapanja nitroceluloze u octenoj kiselini i tlačenjem te mase kroz seriju rupica. Patent nudi Joseph Swan 1883. godine.Tehnološki postupak oponaša metabolizam gusjenice koja preradom lisne mase akumulira sirovinu za svilenu nit u obliku fibroina i sericina, te ih u zapredanju protiskuje kroz rupice u usnom ustroju. Dva velika učenjaka, izumitelja na polju elektriciteta, Edison i Swan, u proizvedenom umjetnom vlaknu traže prikladnu tvar za električne žarulje. No svila kao loš vodič elektriciteta biva tom prigodom istisnuta s niti od metala. U današnjoj eri primjene loših vodiča, poluvodiča i izolatora u elektronskoj industriji navodi na pomisao primjene niti prirodne svile u navedene svrhe. Patent i izložak umjetne svile, rejon, na svjetskoj izložbi u Parizu, krajem devetnaestog stoljeća, ostvario je grof Hilaire de Chardonet kao slučajan rezultat njegovog proučavanja bolesti dudovog svilca. Korištnjem ugljikovodika, nafte i naftinih derivata početkm dvadesetog stoljeća slijedi cijela serija patenata umjetnih vlakana pod nazivom viskozni rejon, najlon, terilen, akril i druga koji se koriste za izradu odjevnih predmeta, u kućanstvu, industriji i drugim djelatnostima. Posebno razdoblje koje obilježava pedesete i šezdesete godine nosi epitet "najlonskog" vremena, najlonskih čarapa, šuškavaca i vjetrovki, košulja i vrećica... To je i vrijeme definitivnog prekda svilogojstva i proizvodnje prirodne svile u Hrvatskoj. Ekonomičnst u proizvodnji umjetnog vlakna svile potisnula je svijetu prirodnu proizvodnju, no u novije vrijeme čine se pokušaji povratka prirodnoj svili, kao ekskluzivnom proizvodu u modnom odijevanju i kućanstvu te drugim primjenama. Pokušaji svilogojstva i svilarenja danas Revitalisation of silkworm breeding and sericulture today U poslijednje vrijeme budi se znatiželja i interes za svilarenjem. godine 1994., uz pomoć Ministarstva obnove i razvoja pokrenut je Pilot-projekt obnove svilogojstva i svilarstva u Konavlima kod Dubrovnika, kraju s tradicijom u svilogojstvu, svilarstvu, tkanju i vezenju svilom. Suradnja je ostvarena s francuskim gradom Cevannesom, Institutom i centrom za proizvodnju prirodne svile, naručeno je 11 grama jajašaca dudovog svilca i 1000 sadnica patuljastog bijelog duda. Sadnice su posađene u konavoskim selima. Cijena jajašaca je 10 njemačkih maraka po gramu. U kalkulacijama ekonomičnosti predviđa se da za 30 grama jajašaca (unca) treba 100 dudovih stabala patuljastog duda. Od jedne unce dobije se oko 100 kilograma sirove svile. Računa se da će cijena po kilogramu iznositi 100 kuna. Gradnja svilane predviđa se u Cilipima, na suvremenom tehnološkom postupku upredanja niti, prirodnom bojenju bojama biljnog podrijetla. Pilot-projekt svilogojstva i svilarstva je rađen kao ekološki čist projekt. Velike količine otpada organskog porijekla mogu se koristiti kao kvalitetno gnojivo za uzgoj povrtlarskih kultura (13). Svilogojstvo i svilarstvo aktualizira se putem izložbi rukotvorina, umjetničkih premeta, slika na svili, ekološkom promidžbom, trendovima visoke mode, dakle kul |