DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 59 <-- 59 --> PDF |
J. Zelić: ULOGA DUDOVOG SVILACA (Bombyx mori) I BIJELOG DUDA (Monis alba) U SVILOGOJSTVU Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 413-423 turološkim fenomenima koje je imala i u prošlosti (17). Izradba odjevnih predmeta, ukrasnih i umjetničkih kreacija svilom i svilenim vezom nosila bi certifikat, kao jamstvo visokovrijednog proizvoda. Kao pojam kvalitete prirodna svila, kao i u prošlosti, trebala bi nositi naziv "buba-svila"(10). U takvom redu i odnosu cijenovnih veličina našla bi se ekonomska isplativost proizvodnje. SVILA I SVILARENJE KAO KULTUROLOŠKI FENOMEN, ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Silk and silk production as a cultural phenomen, conclusions Kao plemenita tkanina, svila je bila u svojim počecima dostupna samo visokim slojevima društva, kraljevskim i plemićkim kućama, svećenstvu i visokim vojnim časnicima. Proizvodnja svilene tkanine bila je obavijena velom tajne. Dugo godina bila je simbol veze kultura i civilizacija Europe i Meditrana s civilizacijama Dalekog istoka. Put iz Europe u daleku Aziju, iznad Indijskog potkontinenta nazvan je "Put svile". "Putovima svile oteklo je europsko zlato na Daleki istok"(9). U doba grčke, rimske i asirske kulture, svila se uvozila preko Indije i Perzije. Da se širila i dalje na sjeveozapad Europe svjedoči jedan nalaz iz Hallstadta u Švicarskoj iz 7. stoljeća prije nove ere. Očuvana svilena tkanina našla se kao odjevni predmet u jednom grobu. U 3. stoljeću car Dioklecijan u Ediktu o cijenama spominje svilenu tkaninu kao uvozni artikl. U doba procvata i širenja arapske kulture u zemlje Mediterana, posebno u Italiji i Španjolskoj, započinje od 6. stoljeća nadalje vlastiti užoj dudovog svilca i proizvodnja svile. Svilogojstvo u Hrvatskoj počinje u primorskim gradovima, već od 14. stoljeća nadalje, pod utjecajem Italije. Zabilježeno je da su svoje obveze prema Veneciji otoci Pag i Rab, među ostalim, podmirivali i u svili. Svila je bila "izuzetnog sjaja", a ušla je u tkanje u tekstilni dekor ponajprije kao omiljena nit za vez (7). Okolica Dubrovnika, Konavli, bave se od 14. stoljeća svilogojstvom, a Dubrovnik prerađuje i trguje svilom. "Tekstilni proizvodi, vunene, pamučne i svilene tkanine, platno i svile različitih boja i vrsta, za otmjena odijela vlastele i za skromna odijela građana, bili su jedan od najvažnijih dubrovačkih artikala" (15). Svila se pojavljuje usporedo s razvojem gospodarstva, državne uprave i kulturnih dobara, kako je to bilo u Dubrovačkoj republici. Svila se prerađuje i stimulira kao zanatska proizvodnja u grupi "ars lane", odnosno "ars sete", kao zanatsko umijeće. Dolaskom Turaka na prostore Hrvatske širi se orijentalni stil u izradi, tkanju i vezenju svilenih predmeta. Kultura odijevanja Turaka cijenila je svilene košulje, pojaseve i marame. Svila je prepoznatljiva po orijentalnim, islamskim motivima (6). Svilogojstvo i svilarstvo je, pored ekonomske državne prinude, u osamnaestom i devetnaestom stoljeću odigralo značajnu kulturološku ulogu. Paralelno sa svi larenjem forsira se opće obrazovanje, otvaraju pučke škole, unapređuje gospodarstvo i kultura. Već sama pojava dudovog svilca u seljačkoj kući, s čudnom biološkom metamorfozom, postavlja niz pitanja ukućanima svih spolova i uzrasta. Kako od jajeta nastaje leptir može promatrati svako dijete koje hrani gusjenicu dudovim lišćem. Da pored hrane na razvoj dudovog svilca utječe svjetlost, toplina i vlažnost zraka sljedeća je praktična spoznaja za uzgoj i drugih agrikultura seoskog gospodarstva. Dodatnu pouku pučani dobivaju u školi i na posebnim predavanjima. Biljka, drvo duda sa svojim biološkim svojstvima uvjetuje razvoj sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i osnivanje dudinjaka, što će utjecati na spozaje uzgoja voća, cijepljenje, hibridizaciju i druge voćarske tehnike. Domaćini i domaćice u seoskim kućama uče se osnovama ekonomike i računanja. Oni znaju koliko jedna unca (28,35 g) ima jajašaca, koliko je moguće očekivati gusjenica, koliku površinu gusjenice zauzimaju u određenom stadiju razvoja (od 0,3 uf pri izvaljivanju gusjenice do 60 m2 pri čahurenju) i koliko dnevno pojedu dudovog lišća (od 3 kg pri izvaljivanju gusjenica do 600 kg pri zadnjem presvlačenju), (12). Domaćin je morao znati koje prostorije treba iseliti i s koliko dudovih stabala lišće brati. Kod ispredanja niti na raščić i vitol prelja i tkalja znaju da tri "žice" čine "čišanicu", deset čišanica je "pasmo" a sedam ili deset pašama čini "kanjuru". Prigodom predaje svilenih kokona uzgajivači moraju znati prepoznati kvalitetu sirove svile, te se naučiti vagati kokone i prepoznavati novac s različitim apoenima. Paraleno s drugim manufakturama tekstila (vuna, lan, konoplja, kostrijet, pamuk), svila traži izradu posebnih alata i uređaja za namatanje, tkanje i bojanje. Upotreba mlinova pogonjenih vodenom snagom za odmatanje galeta u osamnaestom stoljeću bit će kasnije uzor za uporabu u ostalim djelatnostima i industrijsku proizvodnju. Plemenita podatnost svilene niti i tkanine dobrih izolacijskih svojstava elektriciteta i topline, dobre higroskopnosti, bili su idealni za odjeću visoke mode, dostupne samo bogatima. Narodna umjetnost, tkanje i vezenje, ukrašavanje svilenih zastava, odjevnih predmeta, predmeta u doma |