DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Vučctić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJE´ TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378 2. STATISTIČKI PREGLED BROJA POŽARA Tijekom 2000. godine u razdoblju 1. siječnja do 31. prosinca u Republici Hrvatskoj ukupno je zabilježeno 11613 požara od čega 7 797 požara otvorenog prostora, a spaljena površina iznosila je 129 883 ha, (Grum, 2001). U usporedbi s predhodnom godinom ukupni broj požara porastao je za 56.1 %, ali broj požara otvorenog prostora povećan je za čak 103.5 %, a spaljena površina povećana je za 114 078 ha ili za 7.2 puta prema prethodnoj godini (tablica 1 ). Tablica 1. Broj šumskih požara Table 1. Number of the forest fires Godina ukupno požara šuma spaljena površina u ha odnos ha / požaru 2000. 730 27 407 37.54 1999. 386 1659 4.30 Od ukupnog broja, 7 797 požara otvorenog prostora, 730 požara otpada na požare šuma u kojima je spaljeno 27 407 ha šumske površine. Povećanje prema prethodnoj godini iznosi 89.1 % i 15.2 puta (redom). Najveći broj šumskih požara u 2000. godini zabilježen je u kolovozu, 172, zatim u ožujku 138, srpnju 110, veljači 96, lipnju 82 itd. Posebice je interesantna raspodjela nastanka požara prema dobu dana koja pokazuje da najveći broj požara nastaje u razdoblju između 9 i 21 sat. Još uže, najveći broj požara nastaje u najtoplijem dijelu dana od 12 do 18 sati (tablica 2). Tablica 2. Raspodjela šumskih požara prema dobu dana Table 2. Distribution of the forest fires in dependence of the part of day ŠUME Vrijeme (h) 1999 0-3 9 2.4 % 3-6 10 2.6 % 6-9 11 2.8 % 9- 12 46 11.9% 12- 15 103 26.7 % 15-18 114 29.5 % 18-21 68 17.6% 21 -24 25 6.5 % (Tablica i svi statistički podaci oprema Grum, 2001) 2000 27 3.7% 15 2.1% 20 2.8 % 89 12.1% 233 31.9% 194 26.6 % 113 15.5% 89 5.4 % požarima preuzeti su 3. VREMENSKE PRILIKE I OPASNOST OD ŠUMSKIH POŽARA Analize vremena tijekom proljeća (ožujak-svibanj) 2000. godine ukazuju na neuobičajeno toplo i suho proljeće na cijelom području Hrvatske. To pokazuju vrijednosti temperature zraka koje su bile više od prosječnih proljetnih vrijednosti. Što se tiče oborine, ma njak količine oborine prema višegodišnjem prosjeku zapaža se gotovo na cijelom području Hrvatske. Najizraženiji manjak oborine je u Dalmaciji, posebice u njezinom središnjem i južnom dijelu (DHMZ, 2001). Tablica 3. Mjesečne količine oborine (mm) za razdoblje svibanj-rujan 2000. godine. Table 3. Monthly precipitation amount (mm) during the period May-September 2000 POSTAJA PAZIN RIJEKA RAB ZAVIŽAN GOSPIĆ ZADAR ŠIBENIK KNIN SPLIT-MARJAN MAKARSKA PLOČE HVAR KOMIŽA DUBROVNIK SVIBANJ LIPANJ SRPANJ 62.3 16.1 81.0 46.6 22.1 105.6 26.2 19.1 82.7 78.4 27.8 110.0 88.3 33.1 89.1 45.9 0.0 38.9 36.0 9.3 17.4 101.0 5.7 28.7 13.7 6.6 18.9 50.0 14.7 80.3 15.8 16.1 43.5 1.7 5.7 88.3 2.9 2.4 90.7 2.6 5.2 50.7 KOLOVOZ RUJAN 26.6 43.1 8.0 114.9 4.7 108.9 7.0 247.4 3.9 185.7 0.0 58.5 0.0 77.5 0.0 74.6 0.1 51.8 0.0 64.8 0.0 45.8 0.0 34.5 0.0 62.1 22.6 34.4 |