DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 60     <-- 60 -->        PDF

J. Zelić: ULOGA DUDOVOG SVILACA (Bombyx mori) I BIJELOG DUDA (Moms alba) U SVILOGOJSTVU ... Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001). 413-423
ćinstvu, umjetničkih predmeta, izraz su stvaralačke imaginacije
pojedinaca i grupa. Po izražajnim osobitostima
prepoznavat će se mentalitet, kultura i stupanj gospodarskog
razvoja naroda, regije, grada i sela. "Ali i ergološki
gotovo elementarnih zahvata u preradbi, a možda
upravo zbog te primarne preradbe, ženski rad u svili,
jednako u tkanju kao i u vezu, zadobio je svoje dostignuće
u likovno zrelom, do kraja riješenom izrazu" (7).


Umjetničko izražavanje u svili svojstveno je ženi,
pa se može reći da postoji neka "tajna veza " između
svile i žene. Tamo gdje je svila, valja tražiti ženu.


Utjecaj raznih kultura, umjetnički pravci i stilovi
odražavaju se i u profinjenosti tkanja i veza svile. Prepoznaje
se svilovez renesanse, punto reale, kraljevski
vez u primorskom dijelu naše zemlje, koja je u određeno
doba bila zapljusnuta talijanskom renesansom.


Iščitavanjem sviloveza, tehnikom i finoćom izrade
iz daleke prošlosti našega naroda začuđujuće je da su
pastirice i seljanke mogle doseći toliko imaginacije i
umjetničke kreacije.


Da osjeti geometriju i odnose likova, ritam ponavljanja
i prekida motiva, mogla je ženi podariti samo finoća
svilenog konca. Intuicijom i darom prenesena aritmetika
na potku i tkanje platna, matematika prostora,
kompleksnih i iracionalnih brojeva, koja se danas kompjutorskim
metodama pretvara u grafičke forme, nalaze
se na tkanom i svilom izvezenom ruhu naših baka.


U tkanju i aplikaciji svilom javljaju se različiti geometrijski,
floristički, zoomorfni i antropomorfni moti


vi. Oni su odraz arhaičnih formi pojedinog naroda i regija
ili su pod utjecajem drugih naroda, kultura, tehnika
i tehnologija izradbe.
LITERATURA


l.Bösedorfe r Josip, Agrarni odnosi u Slavoniji, Ju


goslavenska akademija znanosti i umjetnosti,


Zagreb, 1950.
2.Bezeredj Pavao, Izvještaj preuzvišenom gospodinu
Teodoru Pejcsevichu banu Hrvatske Slavonije
i Dalmacije o stanju svilogojstva u kraljevini
Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u godini 1906.
S osobitim osvrtom na Požešku županiju, Budimpešta,
1907.


3. Bičanić Rudolf, Doba manufakture u Hrvatskoj i
Slavoniji (1765-1860), Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1951.
4. Cheval i r J., Gheerbrant A., Riječnik simbola,
Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1889.
5.
De Bono Edward, Heureka, ilustrirana povijest
izuma, Mladost, Zagreb, 1978.
6.
Eckhel Nerina, Čarolija niti, Zbornik, Muzejski
prostor Zagreb, 1988.
Slikanjem na svili bavile su se a bave se i danas najčešće
žene. Muškarci su se u proizvodnji tkanina bavili
tkanjem grube vune i tkaninama od kostrijeti.


Pored tkanja svilenih tkanina svila se naješće aplicirala
na "pamuk svilenac". U Slavoiji su poznati zlatovez,
vez svilom (našivaju se na tkanje) i šupljikavi vez


- "šlinga". Svilena tkanja se upotrebljavaju za rubine,
rukave, marame, kalute i fertune, za ručnike i stolnjake,
pokrivke za krevete i ponjave. Odjeća je namijenjena
posebnim događajima u životu čovjeka, rođenju,
krštenju, ženidbi, crkvenim obredima i narodnim godovima.
Pjevalo se: "Usto bi se opremila tuga, da joj
nije rubine od guga".
Tradicija svile, svilarstva i bogatstvo narodnog
stvaralaštva danas se njeguje kulturnim priredbama, izložbama,
smotrama folklora i drugim manifestacijama.
Poznata smotra folklora "Đakovački vezovi" desetljećima
njeguju tradiciju kulture Slavonije, a posebno svilenu
nošnju, vez i aplikcije u svili. I drugi krajevi Hrvatske
sličnim manifestacijama ističu specifičnosti u
kulturi i tradiciji svoga kraja.


Posebno područje svile, njene primjene i apliciranja
treba tražiti u riznicama crkvenog ruha, oltarnika,
ubrusa i drugih obrednih potreba. Poznato je da su trećoretkinje,
"none picokare" izrađivale kreacije od svile
različitih namjena. Svila se upotrebljavala za izradu
stijegova i zastava, u heraldici i za različite vojne potrebe.
Za vještinu u diplomaciji još i danas vrijedi pravilo
da se obavlja "u svilenim rukavicama".


- References
7. G u š i ć Marijana, Svila u vezu i tkanju na dalmatinskom
narodnom ruhu, Etnografski muzej Split,
1970.
8. Kempf Julije, Požega, 1910.
9.
Kolar-Dimitrij ević Mira, Putovima svile u
Hrvatskoj, Hrvatski zemljopis, br. 19., 1996.
10.
Kolić-Kliki ć Vesna, Novogradiško svilogojstvo,
Đakovačka revija, 1998.
11. Piller Matija i Mitterpacher Ljudevit, Putovanje
po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. god.,
Osijek, 1995.
12.
Poljoprivredna enciklopedija, knjiga 3 Zagreb,
1973.
13. Publikacije: Gospodarski list, 15. srpnja - 1. kolovoza
1997., str. 59. i 60., Gorup Žejko, Večernji
list, Vrt, od 26. lipnja 1996., Bikić Marija i Franjić
Nike.