DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 8 <-- 8 --> PDF |
M, Vučctić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378 mo daje maksimum temperature tla na dubini od 2 cm zabilježen u dva navrata, 3. i 18. kolovoza, a iznosio je 52.5 °C. Iz tablice 3 vidljivo je daje na većini postaja uzduž obale i na otocima, izuzetak je krajnji jugoistok i sjeverozapad, tijekom kolovoza izostala oborina. Iz tablice 4. vidljivo je da su sušna razdoblja (uzastopni broj dana s količinom oborine L 0.1 mm) južnije od Splita u pravilu trajala preko 40 dana. Najdulje razdoblje zabilježeno je na meteorološkoj postaji Makarska u iznosu od 47 dana (od 17. srpnja do 1. rujna). U sjevernoj Dalmaciji sušna razdoblja su uglavnom traja la više od 30 dana. Najdulje razdoblje zabilježeno je u Zadru i iznosilo je 36 dana, od 25. svibnja do 30. lipnja. Dakako da nije opravdano samo na temelju izostanka oborina i visokih vrijednosti temperatura zraka donositi zaključke o opravdanosti povećanja broja šumskih požara, već je potrebno analizom obuhvatiti i ostale meteorološke, biološke, demografske i druge čimbenike bitne za nastajanje i širenje šumskih požara. Ipak potrebno je uočiti da su požari "izvršili prodor" prema unutrašnjosti (dalmatinskom zaleđu) i višim nadmorskim visinama, što svakako mora imati "opravdanog razloga" i u meteorološkim čimbenicima. 4. VJETAR Nakon oborine, možda je najinteresantniji vremenski čimbenik glede stvaranja ne/povoljnih uvjeta za nastanak i širenje šumskih požara vjetar. Vjetar je meteorološki čimbenik, koji u sprezi s gorivnim materjalom najjače utječe na ponašanje vatre. Dovodi do stvaranja specifičnih učinaka bilo da se radi o učincima prije ili za vrijeme požara. Dobro poznavanje vjetrovnih prilika pojedinog područja, modifikacije zračne struje izazvane reljefnim preprekama, kanaliziranje struje ili poznavanje ponašanja zračne struje u biljnim sastojinama preduvjet je donošenja ispravnih odluka prije i za vrijeme šumskog požara. Vjetar utječe na stvaranje povoljnih uvjeta za nastajanje i širenja šumskih požara na više načina. On odnosi zrak bogat vlagom i ubrzava sušenje šumskog goriva. Kada je vatra jednom započela, vjetar pomaže sagorijevanje dovođenjem novih količina kisika. Pomaže širenje vatre prenoseći toplinu i goreće čestice na nova goriva te savijajući plamenove bliže nesagorenim gorivima ispred vatre. Smjer širenja vatre određuje uglavnom smjer vjetra, tako da se plan kontrole požara i njegovo gašenje mora zasnivati uglavnom na očekivanom, odnosno prognoziranoj brzini i smjeru vjetra. Iako je na slikama 1 i 2 prikazan strujni režim po mjesecima (lipanj, srpanj i kolovoz) za meteorološke postaje Knin i Split-Marjan, to je još uvijek nedovoljno detaljna analiza vjetrovnih prilika na tim područjima tijekom 2000. godine. Pa ipak i iz ovakve analize mogu se izvući korisni zaključci koji ukazuju, u usporedbi prema višegodišnjim podacima (1961-1990), na bitne promjene koje su nastale tijekom ovih mjeseci u 2000. godini. Velika promjena u izgledu ruže vjetra za Knin i drastično smanjenje tišina u 2000. godini prema višegodišnjim podacima treba pripisati utjecaju čovjeka (promjena motritelja i načina motrenja). Stoga se za ovu postaju može uočiti dvostruko veći broj slučajeva (lipanj 17.8%, srpanj 37.6% i kolovoz 24.7%) s umjereno jakim vjetrom (4 do 5 Bf) prema višegodišnjem prosjeku. Ako se pretpostavi daje zbog promjena u načinu motrenja došlo u većini slučajeva do smanjenja tišina na uštrb slabog vjetra (1 do 3 Bf), tada je ovo povećanje umjereno jakog vjetra bilo bitno za pojačani učinak isušivanja i otežane kontrole odnosno gašenja vatre. U smjeru vjetra za ovu postaju nastale su bitne promjene prema višegodišnjim podacima (ipak treba voditi računa o promjeni motritelja). Prevladavajući N smjer vjetra iz razdoblja 1961-1990. u 2000. godini u sva tri mjeseca gubi svoju postojanost te se u većini slučajeva javlja vjetar NE, N, NW, SW i donekle SE smjera. Ovakva raspodjela smjera vjetra ukazuje na njegovu nepostojanost tijekom ova tri mjeseca, što je moglo izazvati dodatne otežavajuće okolnosti pri gašenju šumskih požara. Slični se zaključci mogu izvesti iz podataka meteorološke postaje Split-Marjan. Na ovoj postaji ni u jednom terminu motrenja (7, 14 i 21 h) tijekom lipnja, srpnja i kolovoza nije zabilježena tišina. U lipnju i kolovozu zabilježeno je 10-tak % više (78.9% i 79.3%) slučajeva sa slabim vjetrom (1-3 Bf) od višegodišnjeg prosjeka. Srpanj je bio na razini prosjeka (77.6%). Što se tiče umjereno jakog (4-5 Bf) vjetra, zamjetnije povećanje bilo je u srpnju, 23.7%, što je za 6% više od prosjeka. U ostala dva mjeseca odstupanja od prosjeka su bila manja. Iako je prema višegodišnjim podacima moguća pojava jakog i olujnog vjetra u lipnju (2.8% i 0.01%), srpnju (2.3% i 0.1%) i kolovozu (1.8% i 0.0%), u 2000. godini jak vjetar (1.1%) zabilježen je samo u lipnju. Dakle, može se reći daje tijekom ljeta na meteorološkoj postaji Split-Marjan prevladavao slab do umjereno jak vjetar. Bitnije promjene prema višegodišnjem prosjeku u smjeru vjetra iz ovih mjesečnih ruža se ne uočavaju. Tek se zamijećuje nešto češći vjetar ESE smjera u srpnju i možda važnije s obzirom na učinak isušivanja i kontrolu nastalih požara, češći vjetar SW smjera u kolovozu. |