DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Literatura: Car, Z. (1968): Lovnogospodarska osnova za lovište Senjski Sjeverni Velebit 1968-1977. Frković, A. (1998): Biokovska divokoza za nova staništa. Lovački vjesnik 11, str. 16-19. Frković , A. (2000): Trofejno najjači velebitski divojarac. Lovački vjesnik 5, str. 10-11. M i k u 1 i ć, Z. ( 1982): Velebit i divokoze. Zbornik Razgovori o divokozama, Makarska 27-28. V 1982. Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb, str. 12-17. Skorup, V (1999.): Na Velebitu ima mjesta za nove divokoze. Lovački vjesnik 3, str. 36-40. Šabić, F. (1982): Divokoze na biokovskom masivu. Zbornik Razgovori o divokozama, Makarska 27-28. V 1982. Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb, str. 1-6. Tvrtković, N. (1994): Rupicapra rupicapra (Linnaeus, 1758). Divokoza. Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske - Sisavci. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša. Zavod za zaštitu prirode Zagreb, str. 68-69. Alojzije Frković PRILOG RASPRAVI O PRIHVATLJIVOM REŽIMU PODZEMNIH VODA SA STAJALIŠTA ODRŽANJA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA* U Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu, dana 16. svibnja 2000., održana je znanstvena i stručna rasprava na temelju studije pod nazivom: "He Novo Virje - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava". Investitor studije je "Hrvatska elektroprivreda" d.d., Direkcija za proizvodnju, a izvođač je OIKON d.o.o. Projektanti su: dr. se. Oleg Antonie, dipl. ing. šum; Dalibor Hatić, dipl. ing. šum; Josip Križan, dipl. ing. mat. i Dragan B u k o v e c, dipl. ing. geol. Opseg studije: 18 poglavlja s ukupno 213 tiskanih stranica teksta, 28 tablica, 91 slikovni prilog i 69 referenci citirane literature. Studija prema sadržaju odgovara naslovu i podijeljena je na poglavlja kako slijedi: 1. Uvod; 2. Idejno rješenje i program istraživanja; 3. Postavljanje terenskog uzorka; 4. Dendrokronološka istraživanja 5. Definiranje zavisne varijable; 6. Definiranje nezavisnih varijabli; 7. Utjecaj položaja stabla u sastojini i kompeticije medu stablima; 8. Klima; 9. Digitalni model terena i izvedenice; 10. Podzemne vode; 11. Hidropedološke varijable; 12. Geografski informacijski sustav i priprema podataka za analizu; 13. Modeliranje zavisnosti prirasta od ekoloških varijabli; 14. Simulacije prirašćivanja pri različitim režimima podzemnih voda; 15. Prihvatljivi režim podzemnih voda; * Ova studija je dio Konačne studije o utjecaju na okoliš HE Novo Virje koja je izhitreno prihvaćena usprkos negativnom mišljenju šumarske struke, pa smatramo da je dobro obavijestiti struku o pojedinostima. Dr. sc. K. Bezak je djelomice obuhvatio negativne strane spomenute šumarske studije, koje su potanko opisane u ovome broju Šumarskoga lista, u članku B. Prpića pod naslovom: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka u Hrvatskoj u primjeru HE Novo Virje. 16. Prijedlog dopunskih istraživanja; 17. Literatura; 18. Prilozi. Osnovna poglavlja podijeljena su u nekoliko podpoglavlja, u kojima je dotična problematika detaljno obrađena i obrazložena. Problem i cilj Problem i cilj projektnog zadatka obrazložen je u uvodnom dijelu. Akumulacija buduće He Novo Virje mogla bi trajno podići razine podzemnih voda u zaobalju, i znatno smanjiti varijabilnost tih razina tijekom godine. To bi moglo imati nepovoljan utjecaj na šumske ekosustave u blizini akumulacije, koji su posebno vrijedni s gospodarskog stajališta, i sa stajališta općekorisnih funkcija šume. Stoga se planira primijeniti niz tehničkih mjera zaštite zaobalja u svrhu smanjivanja spomenutog nepovoljnog utjecaja i održanja šumskih ekosustava. Dabi se mogao projektirati i izvesti takav sustav tehničkih mjera zaštite koji u potpunosti ispunjava navedene ciljeve, potrebno je prvo odrediti koji je režim podzemnih voda s biološkog stajališta prihvatljiv. Cilj projekta je egzaktno odrediti prihvatljivi režim podzemnih voda na temelju bioloških pokazatelja. Tako odredden prihvatljiv režim treba biti osnova za konačno tehničko rješenje zaštite zaobalja, a posebno šume Repaš. Metode istraživanja Metode istraživanja prilagođene su projektnom zadatku. Primijenjene su suvremene metode mjerenja. Prostorna kompatibilnost varijabli iz različitih izvora i obrada podataka osigurana je georeferenciranjem i izgradnjom internog geografskog informacijskog sustava. Za određivanje funkcijskih veza između ekoloških |