DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 100     <-- 100 -->        PDF

*


Knjiga uz Proslov i t/vod sadrži 17 poglavlja, kako
slijedi: Osnovne postavke ekološki prihvatljive zaštite
bilja, Karantenske mjere, Otporni kultivari, Plodored
u ekološki prihvatljivoj zaštiti bilja, Agrotehničke mjere,
Mehaničke mjere, Fizikalne mjere, Biološke mjere,
Mjerila ekološke prihvatljivosti sredstava za zaštitu
bilja, Bioinsekticidi, Biotehnička sredstva za zaštitu bilja
od štetnika, Ekološki prihvatljivi zoocidi, Ekološki
prihvatljiviji načini primjene sredstava za zaštitu bilja,
Integrirana zaštita bilja i zaštita bilja u ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji, Prikaz važnijih štetnika kul


tura i mjera zaštite od njihova napada uz ocjenu ekološke
prihvatljivosti pojedinih mjera, Prilozi i Važnija
vrela podataka.


Poljoprivredne kulture i ukrasno bilje napadaju
brojne štetočine. Gubitak u poljo-privrednoj proizvodnji
u Hrvatskoj iznosi 29,2 % potencijalnog prirasta, a
to je 500 mulijuna USD godišnje. Tijekom Drugog svijetskog
rata naglo se razvijala kemija (DDT, ditiokarbamatni
fungicidi i translokacijski herbicidi). Tada je
započela "era kemije". Porastom ekoloških spoznaja
započinje "era ekologije". Smanjuje se potražnja kemijskih
sredstava. U isto vrijeme pronalaze se novi
spojevi bez "cidnog" djelovanja, poglavito biološke i
biotehničke mjere suzbijanja, selekcija i uzgoj otpornih
kultivara. Svijet ulazi u treći milenij, u "eru ekologije
i kakvoće". Za to je potrebno mnogo veće znanje
agronoma i seljaka. Ekološki prihvatljive mjere zaštite
sadrže: karantenu, uzgoj otpornih kultivara, suvremene
agrotehničke mjere (zdravo sjeme i sadni materijal,
čuvanje uskladištenih proizvoda), mehaničke i fizikalne
mjere zaštite, primjenu biotehničkih sredstava bez
"cidnog" djelovanja, dakle ekološki prihvatljivih kemijskih
pripravaka. Budućnost zaštite bilja u eri ekologije
može se ostvariti u integriranoj zaštiti bilja. Sve
navedeno sadržaj je ove vrijedne knjige pod motom da
suvremena poljo-privreda traži manje materijalnih a
više intelektualnih ulaganja. Treba nam dakle mnogo
više znanja i znanstvenih dostignuća. Tako obrađena
tematika može biti siguran putokaz u održivu i ekološki
prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju. Čitatelj će
u knjizi pronaći pravi i jedini put u suvremenu zaštitu
bilja. Knjiga je namijenjena studentima Agronomskog
fakulteta, agronomima, šumarima i svima onima koji
se bave fitomedicinom. U njoj se nalaze nove spoznaje
i znanstvena dostignuća u nas i u svijetu. Izražavamo
zahvalnost i upućujemo čestitke autorima.


Ova vrijedna knjiga može se nabaviti kod nakladnika
i autora.
Dr. M. Harapin


IZVADAK IZ FAO PROGRAMA ZA EKOLOŠKI
PRIMJERENU ŠUMSKU SJEČU


Uvod
Svjetsko šumarstvo nalazi se pred brojnim izazovima
kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje
šuma kao posljedica zagađenosti okoliša te promjene u
starim šumama u umjerenom klimatskom pojasu, gubitak
šumskog zemljišta zbog prenamjene u druge svrhe
u zemljama tropskog područja, degradacija i osiromašenje
sastojina, kao i proizvodnja šumskog otpada
kojoj su uzrok neprikladan i neodrživ način sječe šuma.
U zadnje vrijeme, zbog zabrinutosti u svezi s razvojem
šuma i šumskih proizvoda pojavljuju se teme poput


označavanja proizvoda od drva, prijedlozi za ograničavanje
trgovine, čak i bojkotiranje tropskog drveta koje
dolazi iz šuma u kojima se ne gospodari održivo.


Iako je u zadnjih dvadeset godina kod izvođenja
šumskih radova postignut značajan napredak uvođenjem
visokomehaniziranih i specijaliziranih strojeva
koji omogućuju ekološko, profitabilno i društveno prihvatljivo
iskorištavanje šuma, još uvijek postoji potreba
za primjenom odgovarajuće politike i pravilnika o
ekološkoj sječi s ciljem promicanja održivosti proizvoda
od drva i sporednih šumskih proizvoda.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Godine 1991. diljem svijeta iz šuma su iznesene 3,4
milijarde kubičnih metara oblovine (FAO 1993). Nešto
više od polovice ove količine iskorišteno je za industrijsku
proizvodnju, a ostatak je upotrijebljen za ogrjev.
Ukupni svjetski šumski resursi procjenjuju se na
oko 4 100 milijuna hektara. Uz neprestani porast krčenja
šuma zbog prenamjene (pretvaranje u poljoprivredno
zemljište, izgradnja infrastrukture, urbanizacija;
krčenje se samo u tropskim područjima procjenjuje na
15,4 milijuna hektara godišnje), očita je potreba za zajedničkim
naporom političara, menadžera, tehničkog
osoblja i poslovođa radi poticanja programa za razvoj
šuma, koji bi interes za očuvanjem šuma uskladili s razumnim
korištenjem šumskih potencijala kako bi se
sačuvala njihovu punu sposobnost obnove.


Sječa šuma i održivi razvoj


Na Konferenciji Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša
i razvoj (UNCED), održanoj 1992. u Rio de Janeiru,
šumarstvu je posvećena posebna pozornost -Agenda
21, poglavlje 11, pod nazivom "Borba protiv krčenja
šuma". Poseban naglasak stavlja se na potrebu za
promicanjem učinkovitog korištenja šuma i procjene s
ciljem postizanja pune vrijednosti dobara i usluga iz
šuma i šumskih zemljišta. (UNCED 1992). Činjenica
je da se kod mnogih šumskih radova može primijetiti
kako se ukupan potencijal šuma i šumskih zemljišta ne
ostvaruje kao glavni poticaj razvoja. Preduvjet održivom
iskorištavanju šuma su jasan plan sječe, prikladno
praćenje i izvođenje radova, kao i procjena nakon
obavljene sječe, uz porast proizvodnje dobara i usluga,
ponajprije proširenje ponude šumskih proizvoda (proizvoda
od drva i sporednih proizvoda). To bi povećalo
dohodak i zapošljavanje, unaprijedilo život stanovništva
ruralnih područja bez nanošenja štete regenerativnom
kapacitetu šuma i njihovu doprinosu dobrobiti čovječanstva,
kojim će biti zadovoljene i potrebe budućih
generacija.


Postoje brojne definicije održivosti. Godine 1904.


G.L. Hartig, ravnatelj Pruske šumarske uprave u Berlinu
ovako je definirao održivost:
"Svaki mudri šumarski direktor mora dobro procijeniti
šumske sastojine, kako bi ih maksimalno iskoristio,
a generacijama koje dolaze ostavio mogućnost da
od njih imaju barem toliko koristi koliko je imaju sadašnje
generacije."


1988. Vijeće FAO-a prihvatilo je sljedeću definiciju
održivog razvoja:


"Upravljanje i očuvanje prirodnih resursa temelje
se na orijentaciji prema tehnološkim i institucijskim
promjenama koje će osigurati zadovoljenje potreba sadašnjih
i budućih generacija. Ovakav održivi razvoj
štiti vode, zemlju, biljne i životinjske genetske resurse.
To je ekološki razvoj, tehnički prikladan, ekonomski
isplativ i društveno prihvatljiv."


Definicija Komisije Bruntland (WCED 1987
Svjetska komisija za zaštitu okoliša i razvoj) možda je
najčešće citirana: "razvoj koji udovoljava potrebama
sadašnjih generacija ne uskraćujući pritom budućim generacijama
mogućnost zadovoljenja njihovih potreba."


Imajući na umu smanjenje resursa kojemu su uzrok
propadanje šuma u područjima umjerene klime, te prenamjena
šumskog zemljišta i degradacija šuma u tropskim
krajevima, sječu šuma potrebno je provoditi na
način koji će osigurati očuvanje baze šumskih resursa.


Poznato je da se zbog složenosti i raznolikosti vegetacijskog
pokrova, te zbog faune u raznim šumama,
šumski radovi i intervencije u šumi moraju dobro isplanirati
i nadgledati u skladu s očuvanjem okoliša,
kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal šumskih
proizvoda (proizvoda od drva i sporednih proizvoda).
Optimalno iskorištavanje šumskih proizvoda nije uvijek
moguće zbog čimbenika poput okoliša, dostupnosti,
raspoloživosti tehnologije za sječu, resursa, zakona
i propisa.


Nova dimenzija sječe šuma


Sa stajališta FAO-a, sječa šuma u odnosu na društveno-
ekonomski razvoj doživjela je bitne izmjene. U
šumarstvu je potrebno češće uvoditi pojam uporabe
šire ponude šumskih proizvoda koja će se zasnivati na
održivom upravljanju resursima. Uz drvo postoji čitav
niz šumskih proizvoda koji se mogu iskoristiti za ostvarenje
dobiti, te za zapošljavanje, osobito lokalnog
stanovništva. Tako u mnogim slučajevima sječa više ne
znači samo rušenje stabala, nego podrazumijeva i cijeli
niz sporednih proizvoda (de la Cruz 1989.). Neki od
njih su ukrasne biljke, biljke za izradu lijekova, med,
smole, tanin, voće, gljive, orasi, divljač kao prehrambena
namirnica te lovački trofeji. Sječa se tako može
definirati kao pridobivanje sirovina iz šuma. Prema
ovakvom novom pristupu sječa je nezavisna tehnička
disciplina koja se mora promatrati kao snažna veza između
resursa, šumarskih poduzeća i tržišta. FAO je, uz
tradicionalne programe za sječu, razvio i programe za
dobivanje sporednih proizvoda, te izradio studije o sječi
manjih razmjera uz sudjelovanje većeg broja ljudi,
objavljene u šumarskom članku br.87 (de la Cruz,
1989.), kao i studiju o prikupljanju, preradi i prodaji
jestivih gljiva sa šumskih plantaža u Čileu (Donoso i
Kilkki, 1993.). Vrijednost gljiva je do 1990. g. dosegla
3 milijuna USD godišnje.


Programi i projekti za sječu šuma, trgovinu i
marketing


Kao odgovor na potrebu za unapređenjem ekološki
ispravnog i održivog izvođenja šumskih sječa širom
svijeta i potporu transferu prikladne tehnologije, FAO
je stvorio komunikacijsku mrežu između znanstvenika




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 102     <-- 102 -->        PDF

i praktičara iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u
svrhu razmjene informacija i iskustava s područja šumarskog
strojarstva, sječe i transporta. Dvaput godišnje
objavljuje i distribuira bilten pod nazivom FAO
Bilten o sječi šuma.


FAO Bilten o sječi šuma


Cilj biltena je promicanje ekološke šumarske prakse
u čitavom svijetu putem izvještavanja o FAO programima
i aktivnostima na ovom području, s naglaskom
na sporna pitanja koja se pojavljuju te na konflikte.
Izvještava o napretku u smanjenju štetnih posljedica
sječe šuma na okoliš i šumske sastojine, tlo i terene,
napretku u iskorištavanju drveta, zapošljavanju i ostvarivanju
dobiti, prevenciji nesreća na radu i smanjenju
zdravstvenih rizika kod obavljanja šumskih radova.


Ovaj četverobojni bilten na 12 stranica distribuira se
širom svijeta u gotovo 4 000 primjeraka po izdanju. Na
listi članova ove mreže nalaze se stručnjaci s područja
šumske mehanizacije, osoblje za planiranje i šumarsku
politiku, voditelji šumskih radova, tehničari i šumski
radnici, kao i domaći i međunarodni službenici zainteresirani
za šumarstvo te predstavnici masovnih pokreta.


Danas se ovaj bilten šalje raznim institucijama: državnim
šumarskim upravama, šumarskim fakultetima,
tehničkim školama, obrazovnim centrima, institutima
za istraživanje, šumarskim bibliotekama, poduzećima
za šumarstvo i šumarsku industriju, posrednicima za dodjelu
ugovora o obavljanju šumskih radova, nevladinim
udrugama, FAO/UNDP regionalnim i državnim predstavništvima,
bankama za razvoj, te Svjetskoj banci.


Prijedlog o osnivanju svjetske mreže koja će pokrivati
područje šumarskog strojarstva, sječe i transporta,
nastao je na temelju preporuka sa sastanka stručnjaka
na temu FAO Programa za usavršavanje sječe šuma,
održanog 23-27. travnja 1990. godine u mjestu Kotka u
Finskoj. FAO Bilten o sječi šuma sastoji se uglavnom
od uvodnika, obrađenih tema iz područja sječe šuma u
kontekstu odnosa prema gospodarstvu, društvu i okolišu,
te izvješća o korištenju novih tehnologija u planiranju
šumskih cesta, izgradnji, sječi i transportu, kao i


o aktivnostima domaćih i međunarodnih organizacija,
posebice: ILO (Međunarodna organizacija rada),
UNIDO (Organizacija za ulaganje i razvoj pri Ujedinjenim
narodima), ISO (Međunarodna organizacija za
određivanje standarda), ITTO (Međunarodna organizacija
za tropsko drvo) itd. Bilten pokriva i sastanke
kojima je tema strojarstvo, odnosno sječa šuma.
Program za ekološki primjerenu sječu šuma


Svrha je ovog programa doprinos održivom razvoju
putem pronalaska, testiranja i omogućavanja primjene
napredne tehnologije u sječi drva u tropskim šumama.
Sječa drva obuhvaća sve radnje koje se odnose na ruše


nje stabala, izvlačenje panjeva i drugih korisnih dijelova
iz šume za preradu u industrijske proizvode. Termin
tehnologija sječe odnosi se na primjenu znanstvenih i
tehničkih načela zajedno s obrazovanjem i obukom, a s
ciljem usavršavanja radne snage i opreme, te operativnih
metoda sječe industrijskog drveta.


Aktivnosti koje se provode u okviru programa proizlaze
izravno iz neodložnih zadataka koje određuje
Deklaracija iz Ria u Poglavlju 11. Bilješke 21. Na primjer
u Načelu 4. Deklaracije navodi se: "Da bi se postigao
održiv razvoj, zaštita okoliša mora postati sastavnim
dijelom razvojnog procesa i ne može se izdvojeno
promatrati". Načelo 11 kaže: "Države će postaviti
učinkovite ekološke pravne okvire", a Načelo 17:
"Procjena utjecaja na okoliš provodit će se za određene
aktivnosti za koje se vjeruje da nanose znatnu štetu
okolišu. Procjena će biti pravni instrument kod donošenja
odluka od strane nadležne državne vlasti." U Poglavlju
11 također se navodi: "neodrživo komercijalno
rušenje stabala" mora se zaustaviti. Bitno je razviti
"ekološki ispravne metode i praksu sječe šuma koje će
biti ekološki prihvatljive i ekonomski isplative", a šumarstvo
mora doprinositi kako razvoju gospodarstva,
tako i zaštiti okoliša poticanjem razvoja "učinkovite
tehnologije i boljeg održivog korištenja ostataka nastalih
pri sječi i obradi."


Navedene su glavne aktivnosti Programa ekološki
primjerene tehnologije sječe šuma za održanje tropskih
šuma kako ih trenutno planira FAO (Sječa šuma, trgovina
i marketing pod nadzorom Odjela za šumsku proizvodnju).
Ove će se aktivnosti započeti u okviru redovnog
programa FAO-a, no za njihovo će provođenje
biti potrebna dodatna novčana potpora.


i) Određivanje jasnih smjernica za ponašanje osoblja,
korištenje opreme i tehnika kod izvođenja šumskih
radova. Ove smjernice činit će model "načina
rada" koji će vlade usvojiti kako bi se smanjio štetan
učinak sječe industrijskog drva na okoliš.


ii) Izrada studija u kojima će se uspoređivati konvencionalna
i moderna tehnologija u tri glavne tropske
regije. Ove će studije poslužiti za prikazivanje poboljšanog
načina rada, mjerenje koristi i troškova
ovakvih radova, te za poticanje uvođenja ekološki
primjerene tehnologije u zemljama u razvoju.


iii) Radi smanjenja količine otpada proizvedenog sječom
razvit će se tehnologije za unapređenje iskorištavanja
šumskih ostataka.


iv) Izradit će se metodologije za procjenu odnosa proizvoda
od drva i sporednih proizvoda, kako bi se
smanjile štetne posljedice sječe stabala na uzgoj,
sakupljanje i ubiranje sporednih proizvoda.


v) Razvoj i provjera postupka za procjenu štetnog
djelovanja predloženog načina izvođenja sječe na
tropske šume.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 103     <-- 103 -->        PDF

vi) Održavanje tečajeva za obuku i stručnih konzultacija
s ciljem doprinosa primjeni unaprijeđenih tehnologija
sječe. Tečajeve i konzultacije u zemljama
u razvoju organizirat će vladine agencije, privatna
poduzeća i poduzetnici.


Program usavršavanja i obrazovanja


U anketi o potrebama za obučavanjem radnika koju
je FAO proveo u 29 zemalja uz pomoć Finskog programa
za obučavanje u šumarstvu, jasno je kako su česte
promjene osoblja zbog sezonske prirode šumskih radova.


Ova će činjenica svakako utjecati na potrebu za
prostorima za održavanje obuke, vrstu obuke i nastavni
plan te obrazovne programe. Ustanovljeno je kako su u
nastavnom programu šumarskih fakulteta strojarstvo,
sječa šuma i transport u ukupnoj nastavi zastupljeni sa
10-15%.


Tehnička je razina naobrazbe slabo zastupljena na
fakultetima. Najveća je potreba za zanatskim obrazovanjem.
Primijećen je značajan nedostatak prostora i
nastavnog materijala.


Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing posvetio
se stoga, uz pomoć različitih donatorskih agencija, održavanju
tečajeva, radionica, seminara i stručnih konzultacija
na čitav niz tema koje se odnose na planiranje
i izvođenje šumskih radova, pitanje sigurnosti i zaštite
na radu, uvođenje odgovarajuće tehnologije, rušenje
stabala u planinama, na planiranje i izgradnju cesta u
tropskim krajevima te sječu šuma i zaštitu okoliša.


U sklopu programa održanje Seminar iz ekonomije
i upravljanja šumskim operacijama za zemlje u tranziciji
prema tržišnoj privredi. Seminar je održan u mjestu
Gmunden u Austriji - 27. lipnja do 2. srpnja 1994.
godine.


Cilj seminara bilo je davanje osnovnih informacija


o načelima ekonomski učinkovitog i ekološki ispravnog
izvođenja šumskih radova u kontekstu tržišno orijentiranog
privrednog sustava.
Poseban će se napor uložiti u isticanje pravnih, institucijskih,
organizacijskih i administrativnih mjera putem
državnih službi i programa ministarstava poljoprivrede
i šumarstva, u svrhu poticanja razvoja privatnih
šumarskih poduzeća na temeljima austrijskog iskustva.


Polaznici seminara izmijenit će iskustva i informacije.
Podnosit će izvješća o stanju u zemljama iz kojih
dolaze. Izvješća će sadržavati podatke o postignutom
uspjehu, problemima i teškoćama na koje nailaze kod
pretvorbe centraliziranih poduzeća u tržišno orijentirana
poduzeća. Također će iznijeti podatke o stanju u šumarstvu,
zakonodavstvu, vrsti i veličini šumarskih poduzeća,
zapošljavanju, dohotku, zaštiti okoliša, savjetodavnoj
službi, obuci, obrazovanju i istraživanju.


Baza podataka o opremi


FAO Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing
ustanovio je bazu podataka o šumarskom strojarstvu,
strojevima za sječu i transport, opremi i alatu glavnih
proizvođača i dobavljača iz čitavog svijeta. Sustav tako
danas sadrži informacije o više od 240 kompanija iz cijeloga
svijeta.


Raspoložive informacije odnose se na širok spektar
opreme koji uključuje osnovnu, srednju i vrlo naprednu
tehnologiju i sustave za sječu šuma. Cilj je baze podataka
omogućavanje tehničkim servisima da državnim,
dioničkim i privatnim poduzećima omogući odabir odgovarajuće
opreme i strojeva u skladu s njihovim društvenoekonomskim
potrebama i stanjem šumarstva.


Na temelju iskustava na raznim projektima iz drugih
područja, sakupljeni su i podaci o učinkovitosti i
različitom tipovima troškova za različite sustave sječe
šuma. Tako se na temelju ove baze podataka može vrlo
brzo procijeniti učinkovitost i visina troškova sječe.


Uspostava ovakvih baza podataka značajno je povećala
učinkovitost i kapacitet tehničke podrške u
zemljama članicama FAO-a.


Korištenje sporednih šumskih proizvoda


U zemljama velike raznolikosti poput Švedske i Japana
vrijednost sporednih šumskih proizvoda procjenjuje
se na 20-25 % ekonomske vrijednosti drvnih proizvoda.
Sporedni šumski proizvodi još su značajniji za
gospodarstva mnogih zemalja u razvoju. Poznat su primjer
brazilski oraščići, guma, palmina srčika, gljive,
med i pčelinji vosak, ratan i bambus. Ovi proizvodi,
kao i mnogi drugi, manje poznati, no od velike važnosti
za lokalno stanovništvo, imaju potencijal kojim će
povećati vrijednost šuma, te na taj način smanjiti vjerojatnost
krčenja šuma. Branje, transport i tehnike skladištenja
sporednih šumskih proizvoda obično su složene
zbog kratke sezone u kojoj je odlučujuća brza dostava
na tržište. FAO surađuje sa stručnjacima za sporedne
proizvode kako bi unaprijedio branje, preradu i skladištenje,
a s ciljem postizanja maksimalnog doprinosa
ovih proizvoda društvenom dohotku i zapošljavanju u
arralnim zajednicama.


Publikacije


Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing izradio je
niz izvješća o oglednim primjerima sječe šuma koji se
bave inovativnim sustavima i tehnikama koje će povećati
standarde sječe i učinkovitost, smanjiti troškove i
štetan utjecaj šumskih radova na okoliš. Cilj je studija
detaljno dokumentiranje ekološki primjerene i održive
tehnologije korištenja šuma, koja bi mogla biti zanimljiva
mnogim šumarskim poduzećima u brojnim
zemljama.