DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 104     <-- 104 -->        PDF

nice za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim
stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade
u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu
očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice
će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici


koje ce povećati produktivnost uz materinvesticije ili
bez njih. Potiče sudjelovanje lokalnog stanovništva u
iskorištavanju šuma. Oprema koju predlaže priručnik
jednostavna je i nije skupa, olakšava posao i štedi energiju
radne snage, a lako se može proizvesti od materijala
koji su na raspolaganju u skromnim kovačnicama
ili u prostorima za održavanje opreme, odnosno na
mjestu izvođenja radova.


Preostala dva priručnika sadrže upute o rušenju stabala
uz pomoć žičara te planiranju i izgradnji šumskih
cesta. Ove su teme vrlo zahtjevne, pa je potrebno uložiti
puno truda u svladavanje vještina kojima se bave.


Mnoge publikacije Šumarskog odjela FAO-a (Šumarski
članci) bave se isključivo sječom i transportom
trupaca (u više od 110 članaka objavljenih u ovoj seriji).
Od početka izlaženja 1977.godine, 15 je izdanja bilo
posvećeno isključivo ili uglavnom sječi i transportu.


Serija je namijenjena znanstvenicima i instruktorima,
profesionalcima na području šumarstva ili na srodnim
područjima te visokopozicioniranim dužnosnicima,
čije prosudbe mogu utjecati na očuvanje i razvoj
šuma u budućnosti.


Zaključak


Važno je upamtiti kako načini obavljanja sječe nisu
po sebi toliko značajni koliko su značajni učinci njiho-


Novo stručno izdanje
Drvo je jedna od rijetkih sirovina što prate čovjeka
otkako se svejsno počeo služiti prirodnim izvorima za
svoje potrebe, pa do današnjeg atomskog i interplanetarnoga
doba. Nestašice su međutim, počele stvaranjem
prvih većih naselja još u srednjem vijeku. U novije
vrijeme s povećanjem broja stanovnika i naglim razvitkom
industrije počela je kriza drveta. Moderno doba,
odnosno kemijska znanost, pružili su čovjeka niz


Dr. sc. Marilena Idžojtić
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb


~CT.TTilivnic;TT &t^T7vnrrcTCTTTi^ vv^iaji vjnujamiMi ua vv^ j t


održati ekološke i kulturne vrijednosti šuma iz kojih će


se istovremeno, održivim iskorištavanjem, opskrblji


vati drvom za prodaju.


Zakoni i politike koji su pretjerano strogi guše inici


jativu i na taj način otežavaju djelovanje kod promjena


stanja. Najbolji su šumarski pravilnici koji stvaraju po


dlogu za donošenje odluka i procjena, no istovremeno


dopuštaju dovoljno fleksibilnosti za prilagodbu smjer


nica kod širenja spoznaja o funkciji ekosustava i potre


bama za uzgojem šuma. Prilagodba je potrebna i kada


dođe do promjena društveno-ekonomske situacije u


zemlji ili regiji. Učinkoviti pravilnici ne mogu se pisati


bez sudjelovanja potencijalnih korisnika i svih zainte


resiranih strana. Tako bi u stvaranje pravilnika trebalo


uključiti državne šumarske dužnosnike, predstavnike


nevladinih udruga, tehničke stručnjake, osobe čiji život


ili kulturno dobro ovisi o održivosti šumskih resursa.


Izvor: Forest Codes of Practice, FAO Forestry
Paper 133, ISBN 92-5-102923-2, 1996.


Jela Bilandžija
Projekt obnove i zaštite obalnih šuma
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
Grada Vukovara 78 10000 Zagreb


materijala koji bi trebali zamjeniti drvo ili njegove prerađevine.
Međutim, usprkos svemu drveta je potrebno
sve više, jer je ono jedinstvena sirovina koja ima toliko
cijenjenih svojstava koje surogati nisu mogli imati.
Stoga, u prve i najvažnije mjere zaštite drva kao krizne
sirovine ubrajamo sušenje. Stoga je u pripremi publikacija


KLIMA I PRIRODNO SUŠENJE DRVA
koju je izradio
dipl. ing. Tomislav Dimitrov


To je prvi put napisana studija o klimi i prirodnom
sušenju drva, u kojoj se proces prirodna sušenja promatra
isključivo sa stajališta meteorolgije. Knjiga će
imati oko 150 stranica teksta sa 13 karata, 15 slika i 8
tablica, a podijeljena je a dva dijela.


Prvi je dio naslovljen - "Općenito o vremenu i
klimi" i "Odnosi atmosfere i drva". U tom dijelu autor
piše o fizikalnim odnosima atmosfere i drva i objašnjeni
su oni meteorološki elementi koji utječu na sušenje
ili vlaženje drva. Uz to autor obraća pozornost sve ve