DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 105     <-- 105 -->        PDF

ćim potrebama za dodatnim količinama tzv. alternativnih
izvora energije vjetra i Sunca te mogućnosti njihova
korištenja.


Drugi je dio naslovljen - "Sadržaj vlage (vode) u drvu"
i "Izolinije (lignoizohigre) analizirane regije". Autor
radi boljeg razumijevanja materije objašnjava određene
spoznaje o higroskopskim svojstvima drva, konceptu
ravnotežne vlage, brzini i trajanju prirodnog sušenja
drva te o principu kašnjenja. Opisana je metoda
rada pomoću koje su na temelju 20-godišnjih podataka
određenih meteoroloških elemenata sa 109 meteoroloških
postaja, izrađene tablice mjesečnih vrijednosti
sadržaja ravnotežne vlage u drvu. Prema tim tablicama
izrađene su originalne karte prostorne razdiobe sadržaja
ravnotežne vlage u drvu za pojedine mjesece te njeno
godišnje kolebanje, za područje analizirane regije koja
obuhvaća sve države nastale nakon raspada bivše SFRJ.


Ova znanstvena knjiga daje općenit uvid u klimu
pojedinih područja analizirane regije i u očekivane, za
svako mjesto, vrijednosti do kojih se drvo može prirodno
osušiti. Na kraju knjige dana je i tablica pomoću
koje se može u svakoj točki motrenja dobiti trenutačna
vrijednost ravnotežne vlage.


Knjiga je namijenjena stručnjacima koji se bave
prirodnim sušenjem drva radi mehaničke i kemijske


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


preradbe, organizacijama koje se bave projektiranjem
poduzeća za drvnu industriju, koje će u svom sastavu
imati skladište piljene građe i ostalih drvnih sortimenata
radi prirodnoga sušenja. Stoga je poznavanje klime
kao meteorološke podloge veoma važno jer pogrešno
odabrana lokacija skladišta uzrokuje financijske gubitke
za dulje vrijeme.


Knjiga može korisno poslužiti i studentima Šumarskog
fakulteta kao i učenicima srednjih drvnotehničkih
i šumarskih škola. Publikacija izlazi iz tiska potkraj
studenog 2001. god., a stajat će oko 80 kuna.


Ovime ujedno pozivamo sva poduzeća drvne industrije,
obrtnike i ostale zainteresirane za propagiranje
svojih tvrtki i djelatnosti radi uvrštavanja u knjigu,
koja će biti ponuđena i na područjima nama susjednih
zemalja. Time se daje i financijska potpora koja utječe
na sniženje troškova tiskanja i prodajne cijene knjige.


Upite o oglašavanju, kao i donacije uz otkup knjiga,
molimo dostaviti tiskarskom izdavačkom dioničkom
društvu A.G. Matoš, Samobor, Matoševa4.


Telefon: 01/33 61 622 Telefaks: 01/33 62 429 ili autoru
tel./faks: 01/61 52 282.


Tomislav Dimitrov, dipl. ing.


DRUGI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA ČETINJAČE
(EUFORGEN = Europski program za očuvanje
šumskih genetskih izvora)
Valsain, Španjolska, 20 - 22. rujna 2001. godine


Na drugom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za
četinjače sudjelovali su predstavnici 27 europskih država:
Armenija, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka,
Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Litva,
Madžarska, Makedonija, Malta, Norveška, Njemačka,
Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska,
Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija. Skup
je otvorio predsjednik, C. Mätyäs, koji je održao i
uvodno predavanje o ekološkoj i ekonomskoj važnosti
četinjača u Europi. U ime IPGRI-a (Međunarodnog instituta
za biljne genetske izvore) skup je pozdravio J.
Turok, koji je naglasio važnost očuvanja šumskih genetskih
izvora u Europi i suradnje država na europskoj


razini. Prethodno je od strane IPGRI-a predloženo da na
ovome sastanku naglasak bude na aktivnosti vezane za
očuvanje genetskih izvora četiriju europskih vrsta četinjača:
obične jele (Abies alba Mill.), obične smreke (Picea
abies (L.) Karst.), obične tise (Taxus baccata L.) i
primorskog bora (Pinuspinaster Ait.).


Budući da je sudjelovao velik broj zemalja i zbog
učinkovitosti rada skupa, države su podijeljene u četiri
grupe prema eko-geografskim područjima, te su izvješća
pojedinih zemalja prezentirana u okviru tih grupa.
Hrvatska je u okviru radne grupe država srednje i istočne
Europe predstavljena radom Idžojtić, M., J.
Gračan &D. Kajba: "Silver fir, Norway spruce and




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 106     <-- 106 -->        PDF

common yew genetic resources in Croatia" ("Genetski
izvori obične jele, obične smreke i obične tise u Hrvatskoj").
Za svaku od četiriju radnih grupa izrađeno je
zajedničko izvješće koje je u nastavku rada skupa predstavljeno
svim zemljama sudionicama. Aktivnosti i prioriteti
država su vrlo različiti. Da bi se uspješno mogao
pratiti napredak, odnosno da bi se kvantificirale mjere
koje se poduzimaju, svaka država trebala bi izraditi nacionalnu
bazu podataka očuvanja genetskih izvora.


B. Vend ram in predstavio je prijedlog novog EU
projekta "Globalne promjene i adaptivni potencijal
mediteranskih borova". Prijedlog projekta izradili su
predstavnici Italije, Francuske i Španjolske.
L. Paule predstavio je prijedlog INTAS projekta
"Geografska rasprostranjenost, ekologija i očuvanje
genofonda obične tise na Karpatima, Krimu i Kavkazu".
U projekt su uključene Slovačka, Italija, Rusija,
Armenija, Gruzija i Ukrajina.
U okviru seminara "Nove činjenice i problemi vezani
za očuvanje genofonda europskih četinjača" održana
su dva izlaganja. T. Skroppa izložio je rad "Istraživanje
epigenetskih efekata i njihove posljedice za
očuvanje genofonda". W. Amaral održao je izlaganje
"Klimatska nestabilnost i prioriteti u očuvanju genofonda".


Kao jedan od vrlo važnih koraka za budućnost prihvaćena
je ideja osnivanja mrežnog sustava in situ jedinica
za očuvanje genofonda na europskoj razini. U
mrežu jedinica bila bi uključena neka od već postojećih
zaštićenih područja, odnosno in situ jedinica ili bi
se uključila nova područja, kako bi mreža pokrivala cijelo
područje prirodnog rasprostranjenja pojedinih vrsta.
Počelo bi se s osnivanjem mreže jedinica obične
smreke, jer je to vrsta za koju već postoje standardi za
jedinice zaštite genofonda. Nacionalni predstavnici
trebaju informirati IPGRI o postojećim in situ jedinicama
za zaštitu genofonda obične smreke u svojoj državi,
te trebaju odlučiti koje od tih jedinica, na osnovi dobivenih
definicija i kriterija, mogu biti uključene u europsku
mrežu jedinica.


J. Turok izvijestio je o zaključcima Sastanka međumrežnih
planova (četinjače, socijalne listače, plemenite
listače, crna topola i mediteranski hrastovi), održanog
u listopadu 2000. godine u Turskoj. U svezi s tehničkim
smjernicama, na tom sastanku dogovorena je
izrada općenitog dokumenta koji bi sadržavao ciljeve,
načela i metode očuvanja šumskih genetskih izvora.
Kao posebni moduli bit će do slijedećega sastanka
mrežnog plana za četinjače pripremljene sažete smjernice
za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim
stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade
u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu
očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice
će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici
pojedinih država bit će zaduženi za njihovo prevođenje
i prilagodbu nacionalnim uvjetima.
Sljedeća istraživanja ocijenjena su kao prioritetna:


1.
Sustav razmnožavanja, intenzitet i učinci izmjene
gena.
2.
Značenje fenotipske plastičnosti i epigenetskih učinaka
za održanje genetske varijabilnosti i negativni
učinak na lokalnu adaptabilnost.
3.
Brzina adaptacijskih procesa i realna procjena
adaptacije na lokalne ekološke uvjete.
4.
Migracijske potencijale vrsta, moguće učinke introgresije
i odgovor na predviđene okolišne (klimatske)
promjene treba istražiti na molekularnoj i na
kvantitativnoj razini.
5.
Istražiti veze između neutralnih molekularnih markera
i za adaptaciju važnih osobina, kako bi se omogućio
odabir područja i populacija od velike važnosti
za očuvanje šumskih genetskih izvora.
6.
Ocjena učinkovitosti različitih strategija očuvanja
genofonda primijenjenih u različitim europskim državama,
i to s ekološkog, ekonomskog i genetskog
aspekta.
Posebna pozornost treba biti usmjerena praktičnoj
primjeni ovih istraživanja. Odnosno, s obzirom na specifičnost
dobivenih rezultata, treba naći pravilan put
kako bi se stručnoj javnosti na pristupačan način pokazalo
značenje tih istraživanja i primjenjivost rezultata u
šumarskoj praksi.


S. Borelli predstavio je novu IPGRI web stranicu
i mogućnost spajanja na ostale relevantne stranice. Također
je demonstrirao postojeću EUFORGEN bazu
podataka, te EUFORGEN bibliografiju koja sadrži oko
1700 referenci tzv. sive literature. B. Fad y zaduženje
za kolekciju dijapozitiva, koja obuhvaća sve europske
vrste četinjača i različita gledišta očuvanja njihovih genetskih
izvora.
Kao uvod za ekskurziju S. Marti n dala je pregled
rasprostranjenosti različitih vrsta četinjača u Španjolskoj
i aktivnosti na očuvanju genetskih izvora tih vrsta.
Organiziranje posjet reliktnim šumama običnog bora u
središnjoj Španjolskoj i zatim posjet šumama primorskog
bora, gdje je demonstrirano smolarenje, koje je
još uvijek aktualno zbog interesa farmaceutske i kozmetičke
industrije.


Slijedeći sastanak održat će se u Poljskoj, u rujnu
2002. godine.


Dr. sc. Marilena Idžojtić
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb