DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 106 <-- 106 --> PDF |
common yew genetic resources in Croatia" ("Genetski izvori obične jele, obične smreke i obične tise u Hrvatskoj"). Za svaku od četiriju radnih grupa izrađeno je zajedničko izvješće koje je u nastavku rada skupa predstavljeno svim zemljama sudionicama. Aktivnosti i prioriteti država su vrlo različiti. Da bi se uspješno mogao pratiti napredak, odnosno da bi se kvantificirale mjere koje se poduzimaju, svaka država trebala bi izraditi nacionalnu bazu podataka očuvanja genetskih izvora. B. Vend ram in predstavio je prijedlog novog EU projekta "Globalne promjene i adaptivni potencijal mediteranskih borova". Prijedlog projekta izradili su predstavnici Italije, Francuske i Španjolske. L. Paule predstavio je prijedlog INTAS projekta "Geografska rasprostranjenost, ekologija i očuvanje genofonda obične tise na Karpatima, Krimu i Kavkazu". U projekt su uključene Slovačka, Italija, Rusija, Armenija, Gruzija i Ukrajina. U okviru seminara "Nove činjenice i problemi vezani za očuvanje genofonda europskih četinjača" održana su dva izlaganja. T. Skroppa izložio je rad "Istraživanje epigenetskih efekata i njihove posljedice za očuvanje genofonda". W. Amaral održao je izlaganje "Klimatska nestabilnost i prioriteti u očuvanju genofonda". Kao jedan od vrlo važnih koraka za budućnost prihvaćena je ideja osnivanja mrežnog sustava in situ jedinica za očuvanje genofonda na europskoj razini. U mrežu jedinica bila bi uključena neka od već postojećih zaštićenih područja, odnosno in situ jedinica ili bi se uključila nova područja, kako bi mreža pokrivala cijelo područje prirodnog rasprostranjenja pojedinih vrsta. Počelo bi se s osnivanjem mreže jedinica obične smreke, jer je to vrsta za koju već postoje standardi za jedinice zaštite genofonda. Nacionalni predstavnici trebaju informirati IPGRI o postojećim in situ jedinicama za zaštitu genofonda obične smreke u svojoj državi, te trebaju odlučiti koje od tih jedinica, na osnovi dobivenih definicija i kriterija, mogu biti uključene u europsku mrežu jedinica. J. Turok izvijestio je o zaključcima Sastanka međumrežnih planova (četinjače, socijalne listače, plemenite listače, crna topola i mediteranski hrastovi), održanog u listopadu 2000. godine u Turskoj. U svezi s tehničkim smjernicama, na tom sastanku dogovorena je izrada općenitog dokumenta koji bi sadržavao ciljeve, načela i metode očuvanja šumskih genetskih izvora. Kao posebni moduli bit će do slijedećega sastanka mrežnog plana za četinjače pripremljene sažete smjernice za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici pojedinih država bit će zaduženi za njihovo prevođenje i prilagodbu nacionalnim uvjetima. Sljedeća istraživanja ocijenjena su kao prioritetna: 1. Sustav razmnožavanja, intenzitet i učinci izmjene gena. 2. Značenje fenotipske plastičnosti i epigenetskih učinaka za održanje genetske varijabilnosti i negativni učinak na lokalnu adaptabilnost. 3. Brzina adaptacijskih procesa i realna procjena adaptacije na lokalne ekološke uvjete. 4. Migracijske potencijale vrsta, moguće učinke introgresije i odgovor na predviđene okolišne (klimatske) promjene treba istražiti na molekularnoj i na kvantitativnoj razini. 5. Istražiti veze između neutralnih molekularnih markera i za adaptaciju važnih osobina, kako bi se omogućio odabir područja i populacija od velike važnosti za očuvanje šumskih genetskih izvora. 6. Ocjena učinkovitosti različitih strategija očuvanja genofonda primijenjenih u različitim europskim državama, i to s ekološkog, ekonomskog i genetskog aspekta. Posebna pozornost treba biti usmjerena praktičnoj primjeni ovih istraživanja. Odnosno, s obzirom na specifičnost dobivenih rezultata, treba naći pravilan put kako bi se stručnoj javnosti na pristupačan način pokazalo značenje tih istraživanja i primjenjivost rezultata u šumarskoj praksi. S. Borelli predstavio je novu IPGRI web stranicu i mogućnost spajanja na ostale relevantne stranice. Također je demonstrirao postojeću EUFORGEN bazu podataka, te EUFORGEN bibliografiju koja sadrži oko 1700 referenci tzv. sive literature. B. Fad y zaduženje za kolekciju dijapozitiva, koja obuhvaća sve europske vrste četinjača i različita gledišta očuvanja njihovih genetskih izvora. Kao uvod za ekskurziju S. Marti n dala je pregled rasprostranjenosti različitih vrsta četinjača u Španjolskoj i aktivnosti na očuvanju genetskih izvora tih vrsta. Organiziranje posjet reliktnim šumama običnog bora u središnjoj Španjolskoj i zatim posjet šumama primorskog bora, gdje je demonstrirano smolarenje, koje je još uvijek aktualno zbog interesa farmaceutske i kozmetičke industrije. Slijedeći sastanak održat će se u Poljskoj, u rujnu 2002. godine. Dr. sc. Marilena Idžojtić Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Svetošimunska 25, 10000 Zagreb |