DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 107     <-- 107 -->        PDF

IZVJEŠĆE SA SASTANKA ZA KULTURE KRATKIH OPHODNJI U
SUSTAVU BIOENERGIJE
(IEA Bioenergy/Task 30 Short Rotation Crops for Bioenergy systems)
Viborg, Danska od 22 - 25. rujna 2001. godine


Sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju
održan je u Viborgu, Danska u organizaciji
Danskog instituta za agronomske znanosti (DIAS) iz
Tjelea, a domaćin je bio dr. Uffe Jorgensen. DIAS je
osnovan 1997. godine i zapošljava ukupno 1275 djelatnika
i jedna je od najvećih znanstvenih institucija u
Danskoj. Sastanku je prisustvovalo ukupno tridesetak
predstavnika iz Švedske, Danske, V. Britanije, Nizozemske,
Novog Zelanda, Australije, Kanade i Hrvatske
(nacionalni koordinator za Task 30 doc. dr. sc. D.
Kajba).


Stručni dio započeo je terenskim obilaskom bioenergetskih
kultura i bioenergana na području Jutlanda.
U mjestu Hornumu posjetili smo najstariji europski
pokus sa travom Miscanthus, porijeklom iz Japana,
koja se smatra važnom energetskom vrstom i mogla bi
zadovoljiti povećane europske potrebe za biomasom.
Uz poboljšanje njezine produkcije suhe tvari znatna se
istraživanja provode i s obzirom na svojstvo tolerantnosti
na mraz, budući daje uočena velika varijabilnost
između različitih vrsta i hibrida unutar ovog roda.


Zbog povećane proizvodnje hrane odluka je Europske
zajednice primorala farmere da 10 % svojih poljoprivrednih
površina ostave na mirovanju, a za te površine
dobivaju naknadu od 350 EUR-a po hektaru. Iako
je to prilika za proširenje proizvodnje biomase poljoprivrednici
se još uvijek radije odlučuju za uzgoj drugih
kultura npr. uljane repice, budući da cijena drvne
biomase još nije određena za dugoročno razdoblje.


Za posjeta farmi Aage Bach, veličine od 250 ha,
upoznati smo sa uzgojem bioenergetskih plantaža vrba
na tom privatnom poljoprivrednom gospodarstvu. U
ophodnjama od četiri godine, klonovi Salix schwerinii


postižu produkciju od 15 do 17 t/ha suhe tvari uz korištenje
prihrane kokošjim gnojivom. Maksimalna
količina ovog načina prihrane može iznositi 20 t/ha ili
75 kg/ha umjetnog dušičnog gnojiva, stoje regulirano
zakonom, kako bi se spriječilo zagađenje vodotoka i
podzemnih voda. Cijeli ciklus proizvodnje je mehaniziran,
pa se za pripremu tla i sadnju koristi Step sadilica.
Za sječu se koriste jednoredna ili dvoredna rezalica
Fröbesta kod dvo- i trogodišnjih vrbovih šiba, koje se
nakon sušenja u polju iveraju u sječku. Dvoredna rezalica
Claas koristi se za sječu vrba do četiri godine plantažne
starosti i odmah se režu u sječku. Na farmi se ostvaruju
i drugi prihodi od vrba kao što je korišćenje
njezine sirovine za košaraštvo, žive ograde i slično.
Vlasnik na svojem imanju ima i 15 vjetrenjača, od kojih
svaka po satu rada proizvede električne energije u
vrijednosti od 350 kn (ukupne snage su 15 750 kW). Iz
tih se razloga investicija od 5 milijuna kuna po vjetrenjači
isplati već kroz nekoliko godina.


Posjetom bioenergani Lokken snage od 8 MW upoznati
smo s mogućnošću i potencijalom sagorijevanja
šumskog otpada i vrbove sječke dobivene ljetnom sječom,
koja inače sadrži veću mokrinu drva od uobičajene
zimske sječe.


Kompanija AKV Langholt bavi se proizvodnjom
krumpira, a u procesu proizvodnje brašna dobiva količinu
od 300 000 m3 krumpirovog soka, koji tijekom
stajanja stvara više štetnih eteričnih kiselina. No, budući
je on bogat organskim tvarima koristi se za prihranu
novoosnovanih kultura vrba, koje ujedno služe i kao
pročišćavači tla.


Domaćini su nam kroz niz izlaganja približili problematiku
dobivanja i korišćenja biomase, te zakonsku


".-.
Slika 2. Kulture vrba i Miscanthusa u kratkim ophodnjama DanSlika
1. Kulture vrba za bioenergiju i korištenje energije vjetra na
seljačkom gospodarstvu Aage Bach (Tylstrup, Danska)
skog instituta za agronomske znanosti (DIAS) u istraživačkom
centru Foulum (Danska)
577




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 108     <-- 108 -->        PDF

regulativu primjene biomase za energetske potrebe u
Danskoj. Energetska politika u tom smjeru krenula je
još 1976. godine i za 2010. godinu predviđaju korištenje
ukupno 5 PJ od biomase uz redukciju emisije CO,
za 50 % do 2005. god. Većina problema proizvodnje
drvne biomase odnosi se na još uvijek njezinu nekomparativnost
u odnosu na uzgoj drugih poljoprivrednih
kultura, lošeg odnosa seljačkih gospodarstava prema
tim kulturama, mogućnostima skladištenja sječke, njezinim
transportom i rukovanjem u bioenerganama. S
obzirom na vrijednosti mokrine različite biomase, njezine
energetske gustoće (GJ/m3) i toplinske vrijednosti
(GJ/t) najbolje pokazatelje imaju peleti, pa sjecka, te
vrba u odnosu na Miscanthus. Zbog izgradnje novih
kogeneracijskih postrojenja na biomasu Danska je prisiljena
uvoziti znatne količine biosirovine, većinom iz
baltičkih zemalja, iako koristi i velike količine vlastitih
izvora balirane slame.


Predstavljena studija utjecaja politike Europske zajednice
na poljoprivredne i šumske kulture ukazuje na
predviđanje porasta uvoza oblog drva i drvnih ostataka
za 50 %, dok bi potrebe za ogrjevnim drvom porasle u
tim zemljama za 5 do 10 %. Iskustva iz Velike Britanije,
koja je pokrenula projekt ARBRE (vidi Šum. list


5-6 o. g.) i nekih drugih zemalja, predviđaju za sada
pokretanje i korištenje prirodnog plina u nekim postrojenjima
zbog nedostatka dovoljnih količina biosirovina.
Također, elektroprivrede pojedinih zapadnih zemalja
moraju do 2010. godine 10 % energije ostvariti iz
obnovljivih izvora.


Značajne prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva,
kao što su neopterećivanje atmosfere stakleničkim
plinovima, korištenje gnojiva i otpadnog taloga s
farmi u prihranjivanju kultura vrba, kao i njihova uloga
u pročišćavanju tla i voda od povećane količine dušika
ili teških metala, znatno će povećati površine kultura
kratkih ophodnji s daljnjim trendom rasta u sljedećem
desetljeću.


Tijekom radnog dijela sastanka izlagači su izvijestili


o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja
biomase u svojim zemljama, utjecaju tržišta na osiguranje
sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska
je izložila svoj program korištenja energije biomase
i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja
uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama.
Doc. dr. se. Davorin Kajba