DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 108 <-- 108 --> PDF |
regulativu primjene biomase za energetske potrebe u Danskoj. Energetska politika u tom smjeru krenula je još 1976. godine i za 2010. godinu predviđaju korištenje ukupno 5 PJ od biomase uz redukciju emisije CO, za 50 % do 2005. god. Većina problema proizvodnje drvne biomase odnosi se na još uvijek njezinu nekomparativnost u odnosu na uzgoj drugih poljoprivrednih kultura, lošeg odnosa seljačkih gospodarstava prema tim kulturama, mogućnostima skladištenja sječke, njezinim transportom i rukovanjem u bioenerganama. S obzirom na vrijednosti mokrine različite biomase, njezine energetske gustoće (GJ/m3) i toplinske vrijednosti (GJ/t) najbolje pokazatelje imaju peleti, pa sjecka, te vrba u odnosu na Miscanthus. Zbog izgradnje novih kogeneracijskih postrojenja na biomasu Danska je prisiljena uvoziti znatne količine biosirovine, većinom iz baltičkih zemalja, iako koristi i velike količine vlastitih izvora balirane slame. Predstavljena studija utjecaja politike Europske zajednice na poljoprivredne i šumske kulture ukazuje na predviđanje porasta uvoza oblog drva i drvnih ostataka za 50 %, dok bi potrebe za ogrjevnim drvom porasle u tim zemljama za 5 do 10 %. Iskustva iz Velike Britanije, koja je pokrenula projekt ARBRE (vidi Šum. list 5-6 o. g.) i nekih drugih zemalja, predviđaju za sada pokretanje i korištenje prirodnog plina u nekim postrojenjima zbog nedostatka dovoljnih količina biosirovina. Također, elektroprivrede pojedinih zapadnih zemalja moraju do 2010. godine 10 % energije ostvariti iz obnovljivih izvora. Značajne prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva, kao što su neopterećivanje atmosfere stakleničkim plinovima, korištenje gnojiva i otpadnog taloga s farmi u prihranjivanju kultura vrba, kao i njihova uloga u pročišćavanju tla i voda od povećane količine dušika ili teških metala, znatno će povećati površine kultura kratkih ophodnji s daljnjim trendom rasta u sljedećem desetljeću. Tijekom radnog dijela sastanka izlagači su izvijestili o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja biomase u svojim zemljama, utjecaju tržišta na osiguranje sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska je izložila svoj program korištenja energije biomase i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama. Doc. dr. se. Davorin Kajba |