DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 17     <-- 17 -->        PDF

PRHGLEDN1 ČLANCI - RKVIKWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 4X7-494
UDK 630* 425


UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA
PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM


DETERMINATION OF THE LEVEL OF SULPHUR DEPOSITION IN
ISTRIA BY MEANS OF BIOINDICATION


Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ**


SAŽETAK: Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan za odvijanje
životnih procesa u biljci. U uvjetima povišene koncentracije S02 u atmosferi
biljke sadrže više sumpora u asimilacijskim organima. Sadržaj S02 u
zraku je povećan u okolici termocentrala i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim
i urbanim područjima. TE Plomin 2 započeo je s radom krajem
1999. godine, a u odnosu na TE Plomin 1 koristi kameni ugljen sa znatno nižim
sadržajem sumpora, što bi, uz korištenje uređaja za odsumporavanje, trebalo
osigurati znatno manje emisije dimnih plinova. Jedan od načina utvrđivanja
unosa kemijskih spojeva u šumske ekosustave je korištenje određene
biljne vrste kao bioindikatora. Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog
rada odabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulture crnog bora
nalazimo na području cijele Istre, crni je bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen,
i vrsta koja iglice zadržava više godina. Ovo je istraživanje imalo za cilj
utvrditi stupanj opterećenja šumske vegetacije sumporom na različitim udaljenostima
od TE Plomin u novom režimu rada.


Ključne riječi: Emisije SO,, TE Plomin 2, odsumporavanje, opterećenje
šumskih ekosustava, bioindikatori, Pinus nigra


UVOD Introduction


Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan Sadržaj S02 u zraku povećanje u okolici termocenza
odvijanje životnih procesa u biljci. U biljci se može trala i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim i urbanalaziti
u organskom i anorganskom obliku, te sačinjanim
područjima. Problematikom štetnog utjecaja sumva
0,1 - 0,5 % suhe tvari. Biljke uzimaju sumpor iz tla pornih spojeva na šumsku vegetaciju u svojim istražipreko
korijena kao S042" ion, a iz atmosfere preko puci vanjima bavili su se mnogi istraživači (Zech i dr.,
kao SO;, te ga koriste za sintezu organskih spojeva. 1985, Kaupenjohann i dr. 1988 i 1989., SchätPrema
Bergmannu (1992.), biljke mogu zadovoljiti do zte i dr., 1990., Sheppar d 1996., Glava č i dr.
70 % svojih potreba za sumporom preko lista. U uvje1985.,
Prpić i dr. 1988., Sei etković Z. 1991. itd.).
tima povišene koncentracije S02 u atmosferi biljke saProblematikom
utjecaja TE Plomin na kulture crdrže
više sumpora u asimilacijskim organima (Ko-nog bora ponajviše se bavio Komlenovi ć (1987.,
mlenović i Pezdirc, 1987., Kalan i dr. 1995.). 1990., 1993., 1996., 1998.).
Višak se nakuplja u tkivu u obliku sulfata uzrokujući


Ti radovi vezani su za štetni utjecaj TE Plomin 1,


toksičnost (Simončič i Kalan, 1996.). Kropff


koja je za proizvodnju električne energije koristila do


(1991.) navodi rezultate više istraživanja po kojima su


maći raški ugljen s visokim sadržajem sumpora (mase


oštećenja od S02 izazvana poremetnjom pH u među


ni udio 9-10 %). Zatvaranjem jame Tupljak, dovršet


staničnim prostorima.


kom izgradnje bloka 2 te rekonstrukcijom bloka 1 krenulo
se u novu ekološki prihvatljiviju fazu proizvodnje
električne energije. TE Plomin 2 (slika 1.) koristi uvo


* Nenad Potočić, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko
** Ivan Seletković, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko zni kameni ugljen sa znatno nižim sadržajem sumpora


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 18     <-- 18 -->        PDF

N. Potočić. I. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINU DKPOZICUK SUMPORA NA PODRUČJU ISTRh BI01NDIKACU0M Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 487-494
(maseni udio 0,3-1,4 %), a emisija dimnih plinova uređaja za odsumporavanje-mokrim postupkom (slika
(SCX, SO,, HCl i HF) dodatno je smanjena korištenjem 2.). Zajamčeni stupanj izlučivanja S02 je 95 %.


Slika 1. TE Plomin 2 Slika 2. TE Plomin. postrojenje za odsumporavanje
Photo 1 TE Plomin 2 Photo 2 TE Plomin, desulphurization compound


Jedan od načina utvrđivanja unosa kemijskih spojesmreke
i crnog bora (Kalan 1990.)
va u šumske ekosustave je korištenje određene biljne Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog rada
vrste kao bioindikatora. Prisutnost povećane atmosferodabran
kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulske
depozicije može se utvrditi kemijskom analizom ture crnog bora nalazimo na području cijele Istre, crni
biljnog materijala. Mjerenje ukupnog sadržaja sumpoje
bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen, i vrsta koja
ra u biljnom materijalu koristi se već dugo vremena iglice zadržava više godina. Također, ranija istraživa


kao indikator prisutnosti S02 u zraku. Već 1883. takva nja pružaju mogućnost za komparaciju rezultata.
su mjerenja korištena za identificiranje biljaka ošteće


Zadatak je ovog istraživanja bio utvrditi optereće


nih od S02 (Simončič i Kalan prema Huttl,


nost šumske vegetacije sumporom na različitim udalje


1996.). Za tu svrhu pogodne su različite biljne vrste, od


nostima od TE Plojnin u novom režimu rada.


lišajeva (Batič i Mayrhofer, 1996.) do obične


MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods of work


Istraživanje je provedeno na području Istre, a plohe većinom na rubovima Istarskog poluotoka. Plohe su
su postavljene na različitim udaljenostima od TE postavljene u kulturama crnog bora (Pinus nigra Arn.)
Plomin, te kasnije svrstane u zone: do 10 km ( 4 plohe), podjednake dobi (40-60 godina). Zemljopisni položaj i
10 - 20 km (2 plohe) te 20 - 30 km (2 plohe), dok su osopis
ploha dani su na karti 1. i u tablici 1.
talih 7 ploha smještene na udaljenosti većoj od 30 km,


Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama
Table 1 Plot description


Broj plohe
Plot number
Lokacija
Locality
Nad. visina
Altitude, m
God. oborine
Annual
precipitation, mm
Tip tla
Soil unit
Udaljenost od
TE Plomin
Distance from TE Plomin
1 Kršan 100 1150 Kalkokambisol 4 km
2 Vozilići 110 1150 Kalkokambisol 2 km
ij Ripenda 473 1200 Kalkomelanosol 3 km
4 Golji 280 1 150 Crvenica 9 km
5 Manjadvorci 210 1050 Crvenica 19 km
6 Sušnjevica 70 1200 Kalkokambisol 12 km
7 Trviž 360 1050 Kalkokambisol 27 km
8 Lesiščina 350 1200 Rendzina 24 km
9 Oprtalj 360 1100 Crvenica >30k m
10 Trstenik 715 1550 Kalkomelanosol > 30 km
11 Vodice 620 1550 Kalkomelanosol >30k m
12 Rupa 410 1800 Rendzina > 30 km
13 Kaštel 145 890 Kalkokambisol > 30 km
14 Novigrad 60 880 Rendzina > 30 km
15 Fuškulin 65 790 Kalkokambisol > 30 km




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 19     <-- 19 -->        PDF

N. Potočić, 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJH SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 487-494
Karta 1. Zemljopisni položaj pokusnih ploha - Map 1 Geographical location of plots


Uzorci iglica uzimani su kao prosječni uzorak sa 4- jedno- i dvogodišnje iglice iz gornje trećine krošnje.
5 stabala po plohi u vrijeme mirovanja vegetacije (li- Uzorci su u laboratoriju Šumarskog instituta u Jastrestopad/
studeni) 1999. i 2000. godine. Uzorkovane su barskom sušeni na 105 °C, usitnjeni te tako pripremlje




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 20     <-- 20 -->        PDF

N. Potočić, I.SelctkoMĆ: UTVRĐIVANJE JAČINI Dl POZICIJI: SUMPORA NA l´ODRl (JI : [SIRI: BIOINDIKAC IJOM Šumarski list br. ´) 10. C XXV (2001). 4X7-494
ni, analizirani na sadržaj sumpora, a uzorci iz 1999. go- zatoni Lećo. Ukupni dušik (N,) određenje po Kjeldahdine
također na sadržaj dušika, fosfora, kalija, kalcija, lu. Rezultati su statistički obrađeni uz pomoć programmagnezija,
željeza, mangana i cinka. skog paketa Statistica.


Sadržaj ukupnog sumpora (S,) određen je na anali-


REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM - Research results and discussion


Rezultate analiza jedno- i dvogodišnjih iglica s potoje
statistički značajne razlike između koncentracija
kusnih ploha svrstane prema udaljenosti od TE Plomin sumpora u iglicama crnog bora ovih parova zona: I i II,
(do 10 km - zona I, 10-20 km - zona II, 20-30 km - zoI
i III, te III i" IV
na III, iznad 30 km - zona IV) statistički smo obradili U grafikonu 1 prikazane su srednje vrijednosti i
koristeći analizu varijance i Duncan test (tablice 2 i 3).


standardne devijacije koncentracija sumpora po zonaTablica
2. Analiza varijance ma. Iz grafikona je vidljivo očekivano opadanje konTable
2 Analysis of variance centracija sumpora s porastom udaljenosti od izvora


onečišćenja za zone I, II, i III. Iako ne postoji statisti


df MS df MS


čki značajna razlika između II i III zone, ipak jasan je


Effect Effect Error Error F p-level


trend smanjivanja koncentracije sumpora s udaljenosti


3 0.158267 48 0.032346 4.892945 0.004775


od TE Plomin. U zoni IV koncentracije ponovno rastu,
Tablica 3. Duncan test stoje u skladu s drugim istraživanjima, npr. Komle-
Table 3 Duncan test nović (1990) navodi da "u sjeverozapadnom dijelu
Zona/zone I 11 HI IV Istre treba računati s neposrednim utjecajem koparske
ar. sredina/mean 1,367143 1,176250 1,061667 1,292500 i tršćanske industrijske zone." Kalan (1990) navodi
I 0.02909 0.00084 0.360986 da se povećane koncentracije sumpora u iglicama
II 0.02909 0.163278 0.157358 smreke nalaze ponajviše u industrijski razvijenijim poIII
0.00084 0.163278 0.008695 dručjima Slovenije, kao i u blizini većih izvora onečišIV
0.360986 0.157358 0.008695 ćenja, dok veće koncentracije u slabije industrijaliziranim
područjima objašnjava daljinskim transportom. U


Zajednički su obrađene vrijednosti dobivene za jeistom
smislu riječka industrijska zona može utjecati na
dno- i dvogodišnje iglice uzoraka iz 1999. i 2000. gopovišene
koncentracije sumpora u sjeveroistočnoj Istri
dine za pojedine plohe. Pri p < 0,05 utvrđeno je da pos(
plohe Vodice, Rupa, Trstenik).


Koncentracija sumpora po zonama Concentration of sulphur by zones


U


jyj


S 1,5


1.4
D


D


01:
1.2
D


o


H I Std. dev.
L D __] Std. err.


3


J~; 1.0 D
Mean


i


II III IV


Zone - Zones


Grafikon 1. Srednje vrijednosti i standardne devijacije koncentracija ukupnog sumpora u iglicama
Graph 1 Mean values and standard deviations of total sulphur concentrations in needles


Prma K o m 1 e n o v i ć u (1990) "koncentracije sumnito
u istočnom dijelu Istre. Te se koncentracije priblipora
bile su najviše na području šumarije Labin i općežavaju
prirodnim vrijednostima, karakterističnim za


490


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 21     <-- 21 -->        PDF

N. Potočić. 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOVI Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 487-494
crni bor, u središnjoj Istri. U okolici Pule i sjeverozapadnom
dijelu Istre [...] utvrđen je lagani porast Skoncentracija".
Ta se zapažanja umnogome podudaraju
s našim rezultatima.


Pravu sliku o koncentracijama sumpora u iglicama
crnog bora možemo steći tek usporedbom s graničnim
vrijednostima, koje navode razni autori.


FBVA, Austrijski federalni istraživački centar daje
sljedeće granične koncentracije za običnu smreku i
crni bor (tablica 4):


Značenje klasa 1-4 je sljedeće:


prva klasa sadržaja sumpora odgovara prirodnoj
koncentraciji sumpora


druga klasa označava slabu imisiju sumpora: ne
očekuje se štetno djelovanje na drveće


treća klasa upozorava na povećane imisije sumpora:
moguće je štetno djelovanje sumpora na drveće


četvrti razred znači jaku imisiju sumpora s čestim
oštećenjima drveća.
Forest Foliar Coordinating Centre programa ICP
Forests daje (1995) sljedeće vrijednosti za jednogodišnje
iglice smreke (u mg/g suhe tvari):


Tablica 4. Granične vrijednosti ukupnog sumpora (St), mg/g
suhe tvari, prema FBVA
Table 4 Critical values for total sulphur (St), mg/g dry
matter, according to FBVA


Klasa
Class
1
2
3
4


Starost iglica, g- Needle age, yr
1 2
<0,80 <1,00
0,81-1,10 1,01-1,40
1,11-1,50 1,41-1,90
>1,50 >1,90


donja granična vrijednost 1,1


gornja granična vrijednost 1,8.


Donja granična vrijednost odgovara niskoj, a gornja
visokoj imisiji sumpora u sastojinu.


Komlenovi ć (1987) navodi rezultate svojih
komparativnih istraživanja prema kojima su iglice crnog
bora imale oko 10 % niže koncentracije sumpora
od iglica obične smreke. Stoga smo na osnovi tih zapažanja
i graničnih St koncentracija za smreku prema
Schonpfhagen u (1985) preračunali granične vrijednosti
za crni bor (tablica 5).


Tablica 5. Granične St koncentracije za smreku prema Schonpfhagenu i granične vrijednosti za crni bor, mg/g suhe tvari
Table 5 Critical St values according to Schonpfagen and critical values for Austrian pine, mg/g dry matter


Stupanj opterećenja
Load level


prirodna koncentracija
natural concentration
granično opterećenje
critical load
nisko opterećenje
low load
srednje opterećenje
medium load
visoko opterećenje
hitih load


„ , „Schonptagen (za smreku)
(tor spruce)
Prilagođeno za crni bor
Adapted for Austrian pine
1 god 2 god 1 god 2 god
1 year 2 year 1 year 2 year
<0,8 <1,1 <0,75 <1,0
0,9-1,1 1,2-1,4 0,76-1,05 1,01-1,30
1,2-1,4 1,5-1,7 1,06-1,30 1,31-1,55
1,5-1,7 1,8-2,0 1,31-1,55 1,56-1,85
>1,8 >2,1 >1,55 >1,85


Ovako preračunate vrijednosti dobro se slažu s graničnim
vrijednostima po FBVA, koje vrijede za običnu
smreku i crni bor.


U tom smislu, jako opterećenje sumporom zabilježeno
je na plohi Ripenda (1- i 2-godišnje iglice). Jednogodišnje
uzorke s ploha Golji i Vozilići možemo
svrstati u klasu "opterećeno". Ove plohe pripadaju prvoj
zoni udaljenosti od TE Plomin. Na plohama u zoni
II zabilježeno je lako opterećenje. Najniže koncentracije
sumpora u iglicama pronađene su na plohama Trviž
i Lesiščina (zona III) . Vrijednosti sumpora svrstavaju
te plohe u granično područje opterećenja sumporom.
Niti na jednoj plohi nije zabilježena koncentracija
ukupnog sumpora u iglicama koja bi odgovarala prirodnim
vrijednostima.


Nedostatak korištenja koncentracije ukupnog sumpora
u biljnom materijalu je taj što on ne kvantificira
količinu tog elementa koja je fiziološki aktivna
(Sheppard , 1996). Za interpretaciju opskrbljenosti
biljaka sumporom, treba poznavati i odnos ukupnog
dušika i sumpora u biljnom materijalu. Sinteza proteina
zahtijeva relativno stalan odnos ta dva elementa
(K a u p e n j o h a n n i dr. 1989). S i m o n č i č i K a 1 a n,
1996 (prema Huttl , 1992), navode kao zadovoljavajući
odnos N/S > 8. Nepovoljan odnos N/S pri tome ne
mora biti samo posljedica visokog sadržaja sumpora,
već može biti smanjen uslijed suboptimalnog sadržaja
dušika.


Odnosi ukupnog dušika i sumpora u iglicama crnog
bora u 1999. godini dani su u tablici 6.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 22     <-- 22 -->        PDF

N. Potočić. I. Selelković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 487-494
Tablica 6. Odnosi sadržaja ukupnog dušika i sumpora u 1 - i 2- godišnjim iglicama crnog bora
Table 6 Total nitrogen / total sulphur ratios in 1 - and 2-year old needles of Austrian pine


Starost Sadržaj uk. N Sadržaj uk. S


Broj plohe Lokacija
Odnos Nt/St


iglica, god. Nt content St content


Plot number Locality


Needle age. yr
1 Kršan 1
1 Kršan 2
2 Vozilići 1
2 Vozilići 2
3 Ripenda 1
3 Ripenda 2
4 Golji 1
4 Golji 2
5 Manjadvorci 1
5 Manjadvorci 2
6 Sušnjcvica 1
6 Šušnjevica 2
7 Trviž 1
7 Trviž 2
8 Lcsiščina 1
8 Lesiščina 2
9 Oprtalj 1
9 Oprtalj 2


10 Trstenik 1
10 Trstenik 2
11 Vodice 1
11 Vodice 2
12 Rupa 1
12 Rupa 2
13 Kaštel 1
13 Kaštel 2
14 Novigrad 1
14 Novigrad 2
15 Fuškulin 1
15 Fuškulin 2


ZAKLJUČCI -


Temeljem rezultata vlastitog istraživanja kao i iz


podataka drugih autora, možemo donijeti sljedeće za


ključke i preporuke:


utvrđeno je da postoje razlike između koncentracija
sumpora u iglicama crnog bora na različitim udaljenostima
od TE Plotnin. Koncentracije sumpora
opadaju sa povećanjem udaljenosti sve do zone
20 - 30 km nakon koje ponovo rastu.


stupanj opterećenosti sumporom na plohama kreće
se u rasponu od kategorije "granično područje" do
"jako opterećeno". Niti na jednoj plohi nije zabilježena
koncentracija sumpora u iglicama u okviru
mg/g mg/g
10.2 1.14
9.9 1.13
10.8 1.09
11.5 1.20
9.5 1.69
10.6 1.85
11.9 1.38
10.4 1.41
8.8 1.15
9.0 1.33
10.4 1.21
10.9 1.01
10.1 1.03
11.1 1.22
8.8 0.91
7.7 1.11
7.3 1.25
7.3 1.39
12.2 1.09
13.0 1.25
8.1 1.22
9.5 1.28
12.0 1.14
10.2 1.31
13.0 1.46
13.2 1.63
10.2 1.51
10.9 1.60
8.4 1.11
8.4 1.22
Conclusions


prirodnih vrijednosti


Nt/St ratio


8.9


8.8


9.9


9.6


5.6


5.7


8.6


7.4


7.7


6.8


8.6


10.8


9.8


9.1


9.7


6.9


5.8


5.3


11.2


10.4


6.6


7.4


10.5


7.8


8.9


8.1


6.8


6.8


7.6


6.9


bez obzira na planirano smanjenje emisija TE Plotnin
u novom režimu rada naše se vrijednosti za
1999. i 2000. godinu ne razlikuju bitno od vrijednosti
zabilježenih u prethodnom razdoblju. Dio odgovora
možemo tražiti u činjenici da biljke translociraju
višak sumpora u svoje mlađe dijelove, produžujući
na taj način negativno djelovanje suviška
sumpora. Zbog toga smatramo daje potrebno i dalje
pratiti depozicije sumpora putem bioindikatora na
području Istre.


LITERATURA References
A n i ć, J. 1973: Ishrana bilja, skripta, Zagreb clinc Studies in Slovenia, Phyton, Vol. 36, str.
Batič, F. i Mayrhofer, H. 1996: Bioindication of 85-90.


Air Pollution by Epiphytic Lichens in Forest De




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 23     <-- 23 -->        PDF

N. Potočić. I. Sclctković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICUE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list hr. 9 10, CXXV (2001), 487-494
Bergmann , W. 1992: Nutritional Disorders of
Plants, Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart,
New York


Glavač,V.,Koenies,H. iPrpić,B. 1985: O unosu
zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove
šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije,
Šumarski list 9-10, str. 53-60.


Kalan , J. 1990: Obremenjenost gozdov z žveplom
leta 1989, Zbornik gozdarstva in lesarstva 36, str
183-198.


Kalan, J.,Kalan, P. iSimončič,P. 1995: Bioindikacija
onesnaženosti gozdov z žveplom na podlagi
vsebnosti žvepla v asimilacijskih delih gozdnega
drevja, Zbornik gozdarstva in lesarstva
47, str 85-116.


Kaupenj ohann, M. et al. 1988: Sulphuric acid rain
treatment of Picea abies (Karst. L): Effects on
nutrient solution, throughfall chemistry, and tree
nutrition, Pflantzennahrung Bodenkunde 151,
str 123-126.


Kaupenjohann, M. et al. 1989: Mineral nutrition
of forest trees: A regional survey, Ecological
Studies, Vol. 77, str. 282-296.


Klapčić, S., Kopjar, D. i Vukelić, I. 1999: TE
Plomin 2 u pogonu: Ustrojstvo bloka 2, EGE 4,
str. 100-102.


Komlenović, N. i Pezdirc, N. 1987: Koncentracije
sumpora u Ušću nekih vrsta drveća u Istri i
Hrvatskom primorju, Šumarski list 5, str. 5-17.


Komlenović, N. i Gračan,J. 1989: Kritične vrijednosti
opterećenja sumporom idušikom, Šumarski
list, str. 363-371.


Komlenović, N., Rastovski, P. i Pezdirc, N.
1991: Odnos ishrane i oštećenosti obične jele
(Abies alba Mill.) u šumi jele s rebračom na
području Fužina, Radovi, Vol. 26, br. 2, str.
187-198.


Komlenović, N. i Rastovski, P. 1993: Novi rezultati
istraživanja o utjecaju imisija na šumske
ekosustave Republike Hrvatske, Radovi Vol. 28,
br. 1-2, str. 115-128.


Komlenović, N., Rastovski, P. i Novosel, D.
1998: Utjecaj sumpora i teških kovina na kulture
crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Rijeke
i istočne Istre, Prirodoslovna biblioteka 1, str.
483-489.


Kropf, M. J. 1991: Long-term effects of S02 on
plants, S02 metabolism and regulation of intracellular
pH, Plant and Soil 131, str. 235-245.


Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z.
1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski
list 5-6, str. 195-215.


Schätzte , H. et al. 1990: The Hohenheim Long-term
Experiment: Mineral Content in the Soil and
Tree Foliage, Environmental Pollutiion 68, str.
253-273.


Seletković , Z. 1991: Utjecaj industrijskih polutanata
na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim
ekosistemima slavonskoga gorja, Glas.
šum. pokuse 27, str. 83-196.


Sheppard , L. J. 1996: How Reproducible are the
Reactions of stress Indicators for Sitka Spruce
Treated with Acid Mist?, Phyton, Vol. 36, str.
23-30.


Simončič , P. 1996: Odziv gozdnega ekosistema na
vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju
prehranskih razmer za smreko (Picea abies,
Karst.) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem
območju TE Šoštanj, disertacija, Ljubljana


Simončič, P. i Kalan, P. 1996: Annual Pattern of
Sulphur Content in Spruce Needles from Heavily
and Less Polluted Areas, Phyton, Vol. 36,
str. 81-84.


Vukadinović, V i Lončarić, Z. 1998: Ishrana
bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek


Zech, W., Suttner, TH. i Popp, E. 1985: Elemental
Analyses and Physiological Responses of Forest
Trees in S02 -polluted Areas of NE Bavaria,
Water, Air and Soil Pollution 25, str. 175-183.


SUMARY: Concentration of S02 in the air is elevated near oil refineries
and power plants burning coal, as well as in other industrial and urban areas.
It has already been proven that the concentration of sulphur in plants is higher
when the atmosphere is S0: -polluted. TE Ploniin 2 was put in operation at
the end of year 1999. Diferrent to TE Plomin 1, it uses coal with substantially
lower percentage of sulphur, which should, in addition to desulphurization,
lead to considerably lower emissions of smoke gases.


One of the ways to establish deposition of chemical compounds into
ecosystems is using certain plant species as bioindicators. In this investiga




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 24     <-- 24 -->        PDF

N, Potočić. I. Selctković: UI VRĐIVANJH JACINK DhPO/ICIJh SUMPORA NA PODRUČJU IS I Rl lilOINDIk \( IJOM Šumarski hsl br. ´< I". ( \\\ (2i)n i. Is .. .., I


tion black pine fPinus nigra Arn.) was chosen as bioindication species for several
reasons: black pine stands can be found throughout Istria, it does not
shed needles in the autumn, and the needles are kept for several years.


The aim of this investigation was to determine the load of sulphur in forest
vegetation at various distances to TE Plomin 2.


1- and 2-year-old black pine needles from years J 999 and 2000 were collected
and analysed for total sulphur (St) using Leco S-analyser, and subsequently
the results were combined for statistical analysis.


The results are compared with the tables of critical St values proposed by
several authors.


Key words: SO, emissions, TE Plomin 2, desulphurization, critical
loads, bioindication, Pinus nigra