DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 27 <-- 27 --> PDF |
J. Franjić, Z. Liber: MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 495-500 1. RFLP analiza je dosad najčešće upotrebljavana metoda. Ona se zasniva na razgradnji DNA restrikcijskim enzimima, elektroforezi i na hibridizaciji s različito označenim DNA sondama (usp. Bot stei n et al. 1980). U novije vrijeme lančana reakcija polimerazom uvedena je i u ovaj tip analize. 2. RAPD metoda se zasniva, za razliku od klasične lančane reakcije polimerazom, na upotrebi samo jedne (iste) desetmerne početnice, a ne para različitih početnica (usp. William s et al. 1990). RAPD početnica se izabiru po čitljivosti i informativnosti dobivenoga RAPD profila nakon elektroforeze na agaroznom ili poliakrilamidnom gelu. Ovisno o početnici na gelu agaroze se pojavljuje obično od 1 do 20 DNA fragmenata. 3. AFLP tehnika je bazirana na načelu selektivnoga umnožavanja prethodno restricijskim enzimima Programi oplemenjivanja Genetički markeri važno su oruđe u programima oplemenjivanja šumskoga drveća (usp. Chelia k & Rogers 1990; Neal et al. 1992; Staub & Serquen 1996; Wilcox etal. 1996). Genetička analiza drveća ograničena je dugim generacijskim vremenom, pa za razliku od npr. poljoprivrednih biljaka gdje su za razvoj pojedinih kultivara protekle stotine i tisuće godina, najnapredniji programi oplemenjivanja u šumarstvu imaju svega nekoliko generacija selekcije. Zbog takve situacije vrlo se malo zna o načinu nasljeđivanja šumarstvu interesantnih svojstava (npr. otpornost na bolesti, pravnost i punodrvnost debla, veličina krošnje, adaptabilnost, plodonošenju i si.). Također se relativno malo zna i o načinu nasljeđivanja lovnome gospodarstvu interesantnih svojstava (npr. otpornost na razne bolesti, kvalitet trofeja i si.). Metode koje bi omogućile ranu selekciju osobito su zanimljive u šumarstvu (Marker- Assisted Selection - MAS). Upotreba genetičkih markera za ranu selekciju već je godinama predmet velikoga interesa mnogih istraživača. Princip je taj da se DNA markeri vežu na različita mjesta na kromosomima, a zatim se na dovoljno velikom uzorku utvrdi veza pojedinih DNA markera s genima osobine važne za šumarstvo (Quantitative Trait Loci - QTL). Tako se npr. u rasadnicima ili pri prirodnoj obnovi šume u mladih biljaka može iz svega nekoliko miligrama tkiva utvrditi da li dotična jedinka nosi gen za određeno svojstvo ili ne. Prema tomu lako je donijeti, već vrlo rano, odluku da li nastaviti s uzgojem dotične jedinke ili ne. Na taj su način istraživači npr. povezali RFLP i RAPD razgradene DNA (Vo s et al. 1995). Dobiveni DNA polimorfizam se očituje u različitom broju i veličini DNA fragmenata na poliakrilamidnom gelu. 4. Mikrosateliti su još poznati pod nazivom kratki ponavljajući nizovi (Short Tandem Repeats - STRs; usp. Jeffreys etal. 1985). Oni su široko raspršeni unutar eukariotskoga genoma i vrlo jako polimorfni u broju ponavljajućih jedinica medu pojedinim jedinkama i populacijama. Za utvrđivanje varijabilnosti na razini mikrosatelita koristi se standardni PCR protokol, a razlike unutar ove metode su u načinu detekcije koja varira od poliakrilamidne i agarozne gel elektroforeze te bojanja etidij bromidom ili srebrom do radioaktivnoga i florescencijskoga označavanja i upotrebe gelova za sekvencioniranje ili automatiziranih sustava. Breeding programmes markere sa specifičnom težinom drveta, te otpornošću na neke bolesti (usp. Wi lcox etal. 1996). Takve analize mogu se naravno primijeniti i u okviru lovnoga gospodarenja, što danas predstavlja značajan segment šumarstva kao grane privrede. Također je moguće DNA markere iskoristiti za utvrđivanje osobina koje su povezane s ekološkim uvjetima pojedinoga staništa i na taj način obavljati pošumljavanje staništu najbolje prilagođenim jedinkama. Suto n et al. (1991) proveli su upravo takvo istraživanje primjenjivo u šumarskoj praksi. Tako se proizvodi oko 100 milijuna sadnica smreke godišnje za potrebe pošumljavanja područija zvanog British Columbia. Glavnina sjemena za taj ogroman posao potječe od vrsta Picea sitchensis, P. glanca i P engelmannii, međutim zbog nedostatka dovoljne reproduktivne barijere dolazi do meduvrsnoga križanja u nekoliko velikih zona. Ti su istraživači razvili jeftinu tehniku, koristeći kloroplasne RFLP markere, koja će omogućiti selekcioniranje gotovo šest milijuna sadnica s najboljim genetičkim svojstvima, koliko je potrebno za pošumljavanje toga ekološki iznimno zahtjevnoga staništa. Zanimljivo je napomenuti kako je mogućnost utvrđivanja gena odgovornih za određena svojstva otvorila vrata manipulaciji s genima. Veliko je pitanje da li će u budućnosti genetički manipulirani organizmi (GMOs) zamijeniti danas aktualne programe oplemenjivanja, ali će svakako oni biti tema mnogih polemika, zabrana kao i mnogih strategija tehnološki razvijenih zemalja. Programi zaštite - Conservation programmes Ideja zaštite genetičkih resursa (tj. zaštita biološke nih osobina za buduća križanja. Konzervacijski konraznolikosti) potječe od biljnih i životinjskih opleme- cept još je više aktualiziran promjenama u okolišu, njivača, koji su se zabrinuli za mogućnost gubitka važ- uvjetovanih negativnim djelovanjem čovjeka (usp. |