DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 27     <-- 27 -->        PDF

J. Franjić, Z. Liber: MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU
Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 495-500
1. RFLP analiza je dosad najčešće upotrebljavana
metoda. Ona se zasniva na razgradnji DNA restrikcijskim
enzimima, elektroforezi i na hibridizaciji s
različito označenim DNA sondama (usp. Bot stei
n et al. 1980). U novije vrijeme lančana reakcija
polimerazom uvedena je i u ovaj tip analize.
2.
RAPD metoda se zasniva, za razliku od klasične
lančane reakcije polimerazom, na upotrebi samo
jedne (iste) desetmerne početnice, a ne para različitih
početnica (usp. William s et al. 1990). RAPD
početnica se izabiru po čitljivosti i informativnosti
dobivenoga RAPD profila nakon elektroforeze na
agaroznom ili poliakrilamidnom gelu. Ovisno o početnici
na gelu agaroze se pojavljuje obično od 1 do
20 DNA fragmenata.
3.
AFLP tehnika je bazirana na načelu selektivnoga
umnožavanja prethodno restricijskim enzimima
Programi oplemenjivanja


Genetički markeri važno su oruđe u programima
oplemenjivanja šumskoga drveća (usp. Chelia k &
Rogers 1990; Neal et al. 1992; Staub & Serquen
1996; Wilcox etal. 1996). Genetička analiza
drveća ograničena je dugim generacijskim vremenom,
pa za razliku od npr. poljoprivrednih biljaka gdje su za
razvoj pojedinih kultivara protekle stotine i tisuće godina,
najnapredniji programi oplemenjivanja u šumarstvu
imaju svega nekoliko generacija selekcije. Zbog
takve situacije vrlo se malo zna o načinu nasljeđivanja
šumarstvu interesantnih svojstava (npr. otpornost na
bolesti, pravnost i punodrvnost debla, veličina krošnje,
adaptabilnost, plodonošenju i si.). Također se relativno
malo zna i o načinu nasljeđivanja lovnome gospodarstvu
interesantnih svojstava (npr. otpornost na razne
bolesti, kvalitet trofeja i si.). Metode koje bi omogućile
ranu selekciju osobito su zanimljive u šumarstvu (Marker-
Assisted Selection - MAS). Upotreba genetičkih
markera za ranu selekciju već je godinama predmet velikoga
interesa mnogih istraživača. Princip je taj da se
DNA markeri vežu na različita mjesta na kromosomima,
a zatim se na dovoljno velikom uzorku utvrdi veza
pojedinih DNA markera s genima osobine važne za šumarstvo
(Quantitative Trait Loci - QTL). Tako se npr.
u rasadnicima ili pri prirodnoj obnovi šume u mladih
biljaka može iz svega nekoliko miligrama tkiva utvrditi
da li dotična jedinka nosi gen za određeno svojstvo
ili ne. Prema tomu lako je donijeti, već vrlo rano, odluku
da li nastaviti s uzgojem dotične jedinke ili ne. Na
taj su način istraživači npr. povezali RFLP i RAPD


razgradene DNA (Vo s et al. 1995). Dobiveni DNA
polimorfizam se očituje u različitom broju i veličini
DNA fragmenata na poliakrilamidnom gelu.


4.
Mikrosateliti su još poznati pod nazivom kratki
ponavljajući nizovi (Short Tandem Repeats - STRs;
usp. Jeffreys etal. 1985). Oni su široko raspršeni
unutar eukariotskoga genoma i vrlo jako polimorfni
u broju ponavljajućih jedinica medu pojedinim jedinkama
i populacijama. Za utvrđivanje varijabilnosti
na razini mikrosatelita koristi se standardni
PCR protokol, a razlike unutar ove metode su u načinu
detekcije koja varira od poliakrilamidne i agarozne
gel elektroforeze te bojanja etidij bromidom
ili srebrom do radioaktivnoga i florescencijskoga
označavanja i upotrebe gelova za sekvencioniranje
ili automatiziranih sustava.
Breeding programmes


markere sa specifičnom težinom drveta, te otpornošću
na neke bolesti (usp. Wi lcox etal. 1996). Takve analize
mogu se naravno primijeniti i u okviru lovnoga
gospodarenja, što danas predstavlja značajan segment
šumarstva kao grane privrede.


Također je moguće DNA markere iskoristiti za
utvrđivanje osobina koje su povezane s ekološkim
uvjetima pojedinoga staništa i na taj način obavljati pošumljavanje
staništu najbolje prilagođenim jedinkama.
Suto n et al. (1991) proveli su upravo takvo istraživanje
primjenjivo u šumarskoj praksi. Tako se proizvodi
oko 100 milijuna sadnica smreke godišnje za potrebe
pošumljavanja područija zvanog British Columbia.
Glavnina sjemena za taj ogroman posao potječe od
vrsta Picea sitchensis, P. glanca i P engelmannii, međutim
zbog nedostatka dovoljne reproduktivne barijere
dolazi do meduvrsnoga križanja u nekoliko velikih
zona. Ti su istraživači razvili jeftinu tehniku, koristeći
kloroplasne RFLP markere, koja će omogućiti selekcioniranje
gotovo šest milijuna sadnica s najboljim genetičkim
svojstvima, koliko je potrebno za pošumljavanje
toga ekološki iznimno zahtjevnoga staništa.


Zanimljivo je napomenuti kako je mogućnost utvrđivanja
gena odgovornih za određena svojstva otvorila
vrata manipulaciji s genima. Veliko je pitanje da li će u
budućnosti genetički manipulirani organizmi (GMOs)
zamijeniti danas aktualne programe oplemenjivanja,
ali će svakako oni biti tema mnogih polemika, zabrana
kao i mnogih strategija tehnološki razvijenih zemalja.


Programi zaštite - Conservation programmes


Ideja zaštite genetičkih resursa (tj. zaštita biološke nih osobina za buduća križanja. Konzervacijski konraznolikosti)
potječe od biljnih i životinjskih opleme- cept još je više aktualiziran promjenama u okolišu,
njivača, koji su se zabrinuli za mogućnost gubitka važ- uvjetovanih negativnim djelovanjem čovjeka (usp.