DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 31     <-- 31 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 501-505
UDK 630» 971 + 165


PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE


FIFTH EUFORGEN MEETING ON NOBLE HARDWOODS


Joso GRAČAN*


Sažetak: U ovom preglednom članku danje kratak prikaz rezultata istraživanja
očuvanja šumskih genetskih resursa plemenitih listača u Europi od
1994. godine. Naglašen je napredak rezultata istraživanja postignut između
posljednja dva mrežna sastanka. Peti je sastanak održan u Blessingtonu,
Irska, od 17. do 19. svibnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan doprinos
u radu ove mrežne skupine.


K Ij uč ne r ij e č i: plemenite listače, šumski genetski resursi


UVOD


Peti EUFORGEN sastanak za plemenite listače Jedan od ciljeva u Irskoj je potrajno gospodarenje,
održanje u Blessingtonu, Irska od 17. do 19. svibnja obnova i očuvanje lokalnih resursa. Očuvanje i obnova
2001. godine. Sastanak je otvorio gospodin Diarmnid 30 000 ha prirodnih šuma pokrenuta je novim nacioMe
Aree, glavni šumarski inspektor, koji je predstavnalnim
programom s višenamjenskim ciljevima (New
nicima 24 europske zemlje poželio ugodan boravak u Native Woodlands Scheme).
Irskoj i uspješan rad tijekom sastanka. Trenutačno je


Naime, na šumarstvo se gleda kao na dobru moguć


od ukupne površine Irske 9 % pod šumama. Planira se


nost ne samo zapošljavanja, nego i stvaranja održivog


ovaj omjer povećati na 17 % za sljedećih trideset godi


proizvodnog sustava za buduće generacije. Spomenuti


na, a udio listača iznosit će 30 %. Glavni je inspektor


su i neki drugi ciljevi: lovno gospodarstvo, stvaranje


ukazao na neke probleme u šumarstvu. Tako je istakao


biokoridora radi smanjenja fragmentacije, te sekve


da je jedan od problema hibridizacija između pojedi


stracija ugljika.


nih vrsta jasena, te se nastoji uklanjati hibride iz šuma.


Irska Uprava za šumarstvo izuzetno cijeni EUFOR


Probleme uzrokuje i holandska bolest brijesta, a joha


GEN i smatra ga važnim i efektivnim međunarodnim


strada od Phvtophthore. Oskoruša i breza vrlo su važne


mehanizmom.


vrste drveća u Irskoj. Ključno je pitanje za Irsku nedostatak
reprodukcijskog materijala (naročito žira).


NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA


Predstavnici 24 zemlje (Austrija, Belgija, Bugarčijom
na nacionalnoj razini te javnim mnijenjem.
ska, Hrvatska, Češka Republika, Danska, Estonija, Mnoge su od zemalja sudionica (među njima i HrvatFinska,
Francuska, Njemačka, Irska, Litva, Luksemska)
izvršile izbor nekoliko novih populacija plemeniburg,
Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Ruska tih listača. U nekim je slučajevima provedeno i karti-
Federacija, Slovačka, Slovenija, Švicarska, Turska, ranje. Kada je riječ o zakonodavstvu, izgleda daje EU
Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina) ukratko su izvijeDirektiva
1999/105/EC (Zakon, pravilo, propis), koja
stili stoje postignuto od posljednjeg sastanka u svezi s se odnosi na trgovinu i certifikaciju reprodukcijskog
inventurom (popisima), zakonodavstvom, znanstvematerijala,
u mnogim je zemljama ili u fazi rasprave i
nim istraživanjima, praktičnom primjenom, koordina-primjene (Hrvatska) ili u fazi prihvaćanja.


U tijeku je i čitav niz istraživačkih projekata koji


primjenjuju molekularnu i tradicionalnu kvantitativnu


* Joso Gračan, Šumarski institut, .lastrebarsko tehniku (Hrvatska, jasen, trešnja, orah). U kasnijim su


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 32     <-- 32 -->        PDF

J. Gračan: PETI EU FORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE
izlaganjima izneseni i konkretni rezultati. U nekim su
zemljama osnovane nove sjemenske plantaže (new
seed orchards) za plemenite listače (Hrvatska: jasen u
osnivanju). Iako, se čini da koordinacija na nacionalnoj
razini napreduje, zaključeno je da u tom pravcu valja
još puno toga učiniti.


Istaknute su inicijative nekih zemalja za podizanjem
javne svijesti, a one se kreću u rasponu od nastojanja
u kojima je uključena čitava nacija, kao stoje to,
primjerice, inicijativa "Stablo godine", pa sve do obrazovnih
programa na lokalnim razinama (Hrvatska,
važnost naših šuma, štete od šumskih požara, štetno
djelovanje polutanata na šume, tlo, zrak, voda).


Dr. Petar Ro tach iscrpno je predstavio projekt nazvan
Rare Noble Hardwoods in Switzerland (Rijetke plemenite
listače u Švicarskoj), koji bi mogao poslužiti kao
dobar primjer za neke druge nacionalne inicijative.
Glavni je cilj bio promicanje rijetkih vrsta u šumarskim
aktivnostima, a u prvu fazu je uključeno 10 vrsta. Prvi je
korak bio identifikacija glavnih populacija i genetski resursi
(gene sources) kojom se mjeri stupanj fragmentacije,
genetskih i demografskih rizika (opasnosti). Sve


ULOGA HIBRIDIZACIJE l
U okviru rada petog EUFORGEN sastanka održan
je i seminar o ulozi hibridizacije u očuvanju (konzervaciji)
genofonda. Gospodin Eric Collin , Francuska,
predstavio je važnost hibridizacije i izložio različite
znanstvene i "filozofske" aspekte križanja između
vrsta. Iznio je i različite definicije koncepta "vrste" s
različitim primjerima križanja.
Ustvrdio je kako javnosti nije u dovoljnoj mjeri poznata
dinamika ekosustava kao ni činjenica da se prirodni
okoliš stalno razvija. Treba jasno razlikovati križanje
prirodnih vrsta od križanja introduciranih (unesenih)
vrsta. Ovisno o okolnostima na križanje se može
gledati kao na nešto negativno, neutralno ili pozitivno
u evolucijskom smislu. Molekularna proučavanja mogu
biti vrlo korisna kod identifikacije razine križanja i


TEHNIČKE


Na ovom sastanku izneseni su rezultati prvog
medumrežnog sastanka (Inter Network) voditelja
EUFORGEN - grupe (mreža). Sastanak je održan 20.
listopada 2000. godine. Uloga je međumrežne grupe
usklađivanje prioriteta i koordiniranje aktivnosti između
pet Mreža, kako bi se razmijenila iskustva i izbjegla
ponavljanja i nepotrebni napori, što se tiče tehničkih
smjernica, Inter Network mreža se složila da u okviru
EUFORGEN-a treba izraditi opći dokument o ciljevima,
načelima i metodama očuvanja genofonda, koji će
biti osnova za konkretne smjernice po pojedinim vrstama
pomoću posebnih modula. Ovaj se dokument izrađuje
uz pomoć inputa iz svih pet mreža. O rezultatima


Šumarski list br. ´) 10. CXXV (2001). 501-505


popisivanjem prikupljene informacije digitalizirane su i
kartirane te su utvrđene prioritetne populacije.


Motivacija i stručnost bitni su dijelovi projekta. Veliki
broj terenskih stručnjaka uključilo se u projekt na
način da su sudjelovali u stručnim seminarima s povratnim
informacijama. Na temelju rezultata do kojih
se došlo popisivanjem informacija dobivenih od lokalnih
šumara utvrđene su strategije i prioriteti. Za sve se
vrste donose tehničke smjernice namijenjene sudionicima,
a one uključuju i informacije u vezi s konkretnim
područjem kako bi se povećao lokalni značaj. Druga
faza projekta započet će tijekom ove godine.


Murat Alan opsežno je izvijestio o statusu konzervacije
plemenitih listača u Turskoj. Opisao je opće stanje
u Turskoj istaknuvši izuzetno visoku bioraznolikost
i važnost Turske kao mjesta podrijetla mnogih vrsta
šumskog drveća. Predložio je da se neke nove vrste
uključe među plemenite listače, primjerice Liguidambar
orientalis, Alnus orientalis, Pterocarya fraxinifolia,
Platanus orientalis, Ostrya carpinifolia. Popis svih
vrsta koje spadaju u grupu plemenitih listača biti će
objavljen na Internetu.


OČUVANJU GENOFONDA
introgresije. U svakom slučaju "metode bi trebale biti
primjerene ciljevima´".


U zaključku je navedeno kako su vrijeme i mjesto
ključni elementi kod utvrđivanja da li je križanje prihvatljivo,
ovisno o individualnim zapažanjima. U svakom
slučaju, čovjek može u znatnoj mjeri ubrzati taj
proces masovnim prenošenjem sjemena i manipulacijom
prebivališta ("hautet manipulation"). Očito je da u
mnogim zemljama razlika između unešenih - introducioranih
i prirodnih vrsta nije sasvim jasno definirana,
te daje čak donekle proizvoljna. Autor izlaganja smatra
da bi bilo korisno u okviru mrežnih istraživanja
očuvanja genetskih resursa odabrati neke populacije u
kojima se križanje događa i prati njihov razvoj.


SMJERNICE


sastanka Inter Network mreže dugo se raspravljalo
kako bi se oni uskladili s početnom idejom tehničkih
smjernica za plemenite listače (Vidi zaključke 4. sastanka,
1999. godine), koji opisuju postupke za domaće
vrste, rijetke vrste i studije o brijestu i kestenu.


Dogovoreno je da se ovom dokumentu doda posebno
poglavlje o pojmu rariteta, te da bi trebalo izraditi
module za plemenite listače, i to:


Acer pseuđoplatamts (M. Rusanen i T. Myking)


Sorbus torminalis (B. Demesure)


-
Sorbus domestica (P. Rotach)
Ulnms sp. (E. Collin)


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Gračan: PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTACE
Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001). 501-505


- Prunus avium (K. Russell)
engleskom jeziku i svi će članovi Networka (radne
-
Castanea sativa (F. Lopez) grupe) dobiti po jedan obrazac kako bi ga mogli prevesti
i prilagoditi vlastitim uvjetima. Moduli će uključiFraxinus
excelsior (A. Pliura i M. Heuertz)


vati relevantne grafičke prikaze, brojčane pokazatelje i


Malus sylvestris i Pyrus pyraster (R. Stephan)


ilustracije. Na kraju svakog modula bit će navedena


- Alnus glutinosa (J. Gračan)
stručna literatura radi boljeg informiranja zainteresira


- Tilia cordata (J. Jensen)
nih. Na obrascu će biti i prazan prostor na pola stranice
Liquidambar
orientalis (M. Alan) u koji treba unijeti specifične informacije koje se odnose
na svaku pojedinu zemlju. Svi će članovi Networka


Niti jedan modul ne bi smio biti duži od četiri tisnastojati
naći prikladne ilustracije i što je prije mogu


kane stranice, uključujući ilustracije. Konačan tekst ne
će izravno ih dostaviti autorima. Bitne fotografije tre


meže biti duži od 1200 riječi. Svaki se modul sastoji od
bale bi uključiti botaničke osobine, rasprostranjenie i


sljedećih komponenti: standardnog uvodnog odlomka,
ostali ilustrativni materijal.


karte distribucije (izvorna i naturalizirana bit će istaknuta
različitim bojama), biologije i ekologije vrsta, Kako bi na vrijeme mogli dati svoje primjedbe, Seugroženost
genetske raznolikosti, genetsjkog znanja, kretarijat EUFORGEN-a će prije 31. kolovoza 2001.
njegove važnosti i primjene, te smjernice za genetsku članovima Networka poslati standardni uvodni odlokonservaciju
i uporabu. Smjernice će sadržavati i neke mak i karte rasprostranjenja (areale) za svaku vrstu
druge detalje koje će trebati poduzeti redoslijedom koji ili grupu vrsta. Svi su autori do 30. studenog 2001. du


ovisi o njihovoj tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti, a žni Sekretarijatu poslati nacrt (skicu) modula, koji će
potrebni su kako bi se osigurala konzervacija i potrajno ih urediti i jezično dotjerati do 31. prosinca 2001. te ih
korištenje šumskih genetskih resursa unutar prirodnog preko EUFORGEN servera poslati na raspravu. Autori
rasprostranjenja pojedinih vrsta u Europi. mogu od drugih članova Networka i drugih stručnjaka
Kao stoje već ranije dogovoreno, moduli će biti nazatražiti
inpute i pregled nacrta njihovih modula. Prvi


mijenjeni šumarskim stručnjacima i odgovornim instimoduli
za navedene vrste bit će tiskani prije sljedećeg
tucijama za primjenu očuvanja šumskih genetskih resastanka
Network-a.
sursa u svakoj zemlji. Naputak će biti tiskan najprije na


INFORMACIJE I DOKUMENTACIJA
Izvješće sa četvrtog i petog sastanka
Na sastanku se raspravljalo i o formatu izvješća što postignutom nepretku. Tablica koju će svaka zemlja
će ga dati svaka pojedina zemlja. Dogovoreno je da priložiti svom izvješću bit će odraz trenutačne situacije
budu objavljeni u tisku zajedno s materijalima za pretmjera
očuvanja resursa in situ i ex situ. Sudionici sashodni
sastanak. Web stranica će sadržavati kompletno tanka preuzimaju odgovornost da će do 15. lipnja
uvodno izvješće svake pojedine zemlje kao i izvješće o 2001. poslati svoja izvješća.


EUFORGEN Bibliografija


Predstavljena je EUFORGEN "online bibliografizadržati.
Dodat će se uvodni tekst kako bi se objasnio
ja". Svi su se složili daje potrebna kontakt adresa ako sadržaj bibliografije i njezino upućivanje na "sivu" lise
želi doći do tzv. sive literature. Ako se želi koristiti teraturu, fakođer će se dodati veza s web stranicom
ime nekog suradnika prije toga treba zatražiti njegovu IPGRI knjižnice, koja uključuje veze s drugim referensuglasnost.
Reference stručnih časopisa treba i dalje tnim bazama podataka.


Informacijska platforma
Tijekom sastanka predstavljena je nova Web straniNetwork-
a trebali bi informacije vezane za nacionalnu
ca IPGRI Regionalnog centra za Europu i istaknuta aktivnost na očuvanju genetskih resursa plemenitih liveza
s Nacionalnim Programima, frenutačno su tu jestača
imati na vlastitim web stranicama. Da bi se osidino
one informacije što su ih dostavili nacionalni guravali bolji kontakti pribavit će se podaci o sudionikoordinatori
kao i rezultati ankete provedene 1998. cima sa zadnjih pet EUFORGEN Mreža (sastanaka).
Kako bi ove stranice bile što informativnije, članovi


JAVNO MNIJENJE


Raspravljene su preporuke Inter-Network mreže novi Networka složili su se daje potrebno poticati rad
(voditelji pet mreža). EUFORGEN-ova opća brošura na promicanju očuvanja genetskih resursa plemenitih
ubrzano se priprema i bit će uskoro dovršena. Svi člalistača
na nacionalnoj razini te da izrade i adaptiraju




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Ciničan: PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 501-505


EUFORGEN materijale za vlastite potrebe. Treba pridonijeti podizanju svijesti o važnosti njihovog očuiskoristiti
postojeće inicijative, posebno one što su vanja. Također je zaključeno da se napravi zbirka
pokrenule organizacije koje se bave konzervacijom i slajdova na CD-ROM-u koji će Network koristiti za
koje bi mogle biti još učinkovitije. Zaključeno je kako objavljivanje publikacija i podizanje javne svijesti.
bi 3-4 postera o plemenitim listačama mogla uvelike


ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD


Na sastanku je predstavljen pregled međunarodnih
istraživačkih projekta koji su u tijeku. Spominjemo
samo važnije:


CYTOFOR, (dr. Brigitte Demesure, INRA) predstavljene
su aktivnosti u tijeku, kao i rezultati "multi
species projeet-a" koji ima financijsku potporu Europske
unije. Projekt će završiti u lipnju 2001. Devet zemalja,
medu kojima i Hrvatska se uključilo u ova istraživanja.
Sve se aktivnosti odnose na ekosustav od 22
vrste iz 7 različitih porodica (14 stablašica, 8 grmova i
jedan biljni parazit/epifit). Ciljevi projekta su višestruki
i uključili su fllogenetska proučavanja, povijest
(postglacijalne migracijske rute), križanje između
vrsta, veza između ekoloških i genetskih proučavanja
populacija, što će sve imati utjecaja na gospodarenje
šumama. Za fllogenetska istraživanja koristili su se
kloroplastni DNA-markeri. Za sve vrste su se proučavale
postglacijalne mingracijske rute te su identificirani
mogući endemi (refugia). Utvrđeno je kako pojedine
vrste imaju sasvim različite rekonolizacijske uzroke,
te se za neke vrste nisu mogli jasno odrediti endemi.
Za pojedine vrste su uspoređivane geografske i ge


Očuvanje genetskih


Dr. Eric Collin prezentirao je ovaj projekt koji financira
Europska unija u okviru Programa očuvanja
genetskih resursa na temelju EU Odredbe 1467/94.
Projekt se temelji na postojećim ex situ kolekcijama
europskih brijestova (Ulmus glabra, Ulmus minor i
Ulmus leavis). U projektu sudjeluje 14 organizacija iz
9 zemalja. Svaka je ustanova osigurala različita istraživanja
kao što su to, primjerice, molekularni markeri,


Genetski resursi listača


Na sastanku su predstavljeni ciljevi druge faze projekta:
Genetski resursi važnijih listača u jugoistočnoj
Europi (Myriam Heucrtz) i naglašena je komplementarnost
između in situ i ex situ konzervacije. Istaknuta
je važnost izgradnje kapaciteta i razmjene znanstvenika
među zemljama koje sudjeluju na projektu
(Bugarska, Rumunjska, Maldavija, Ukrajina, Luksemburg)
i drugih europskih zemalja. Projekt se odnosi na


resursa


netske distance (udaljenosti). Distribucijski uzroci
haplotipova povezani su s biologijom vrsta ili poviješću
populacija. Sorbus torminalis - oskoruša nije pokazala
geografsku strukturu, dok su uzorci brijestova
(Ulmus sp.) bili komparabilni s hrastovima (Quercus
sp.) pokazujući jasne geografske uzroke.


CASCADE, dr. Alfas P1 i ura predstavio je projekt
koji financira Europska unija. Projekt se odnosi na istraživanje
evolucije genetske raznolikosti adaptivnih
uzoraka i genetskih markera pitomog kestena Castanea
sativa u odnosu na čimbenike evolucije, ljudski
utjecaj i stvaranje dugoročne strategije očuvanja. U
ovaj je projekt uključeno 12 ustanova iz španjolske,
Italije, Grčke, Francuske, Ujedinjenog kraljevstva i
Švedske. Projekt se sastoji od 6 radnih paketa koji se
bave različitim istraživačkim pitanjima i socioekonomskim
aspektima očuvanje genofonda pitomog kestena.
Autor je iznio prethodne rezultate proučavanja
adaptivnih osobina koristeći fitotron (plytotron), testove
potomstva i QTL analiza s različitim molekularnim
markerima.


brijesta (Res Gen 78)


krioprezervacija, entomologija i patologija. Projekt se
sastoji od 6 dijelova: 1) popisivanje i baza podataka; 2)
molekularna karakterizacija za taksonomiju (nuklearna
DNA) i kartiranje migracijskih ruta (ep DNA); 3) ispitivanje
otpornosti brijestova na holandsku bolest i utvrđivanje
adaptivnih i ornamentalnih osobina; 4) izrada
središnje (glavne) zbirke; 5) održavanje središnje zbirke;
6) objava rezultata.


u jugoistočnoj Europi


sljedeće vrste: hrast, bukvu, jasen i javor. Od istraživačkih
aktivnosti navodimo: popis (inventuru) genetskih
resursa, proizvodnju distribucijskih karata i izbor
sjemenskih sastojina. Provedeni sumikropropagacijski
pokusi kao i stručni seminari o genetici stanične jezgre.
Predstavljeni su i rezultati popisa jasenova (Fraxinus
sp) i javora (Acer sp.) u Bugarskoj.


Filogeografija rada Fraxinus u Europi


Također, su predstavljeni i rezultati analize ep DNA populacija i pojedinih stabala (i Hrvatska), kartirana je
običnog jasena (Fraxinus excelsior) s obzirom na nje- distribucija haplotipova, prepoznate su glavne distribugovu
filogeografiju u Europi. Uzeti su uzorci mnogih cijske zone i migracijski pravci. Genetski su se podaci




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 35     <-- 35 -->        PDF

J. Gračan: PhTI EUFORGEN MRHZNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTACH
podudarali s podacima fosilnog polena. Na sličan način
se postupilo s poljskim jasenom (F. angustifolia) i crnim
jasenom F. ornus). Naglašena je mogućnost utvr


Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 501-505


đivanja podrijetla alohtonih populacija. Izneseni su i
rezultati istraživanja jasena u deset populacija u Bugarskoj
ijedne populacije u Rumunjskoj.


Povećanje proizvodnje jasena za europske potrebe, testiranje odabirom
(selekcijom) i propagacijom oplemenjenih genetskih resursa


Prezentiranje i novi projekt Europske Unije, koji se
bavi genetskom raznolikošću, križanjem, generativnim
i vegetativnim razmnožavanjem i drugim aspektima
produktivnosti jasena. Osnovani pokusi provenijencija
jasena analizirat će se, a novi će se pokusi osnovat u 6
zemalja.


Utvrdit će se i analizirati usko grlo proizvodnje kao
i problemi pri korištenju genetski oplemenjenih materijala
u širem društvenom kontekstu u koji su uključene
sve zainteresirane strane. Opisat će se reakcija u
društvu i pokazati kako to utječe na certifikaciju. Utvrdit
će se pokusne plohe za demonstraciju. Problematiku
je izložio Gerry Douglas ofTeagasc, Irska.


CAFORD, pregled povijesti i njezinih strateških ciljeva
dani su u izlaganju Eugene Hendrick-a. Zadaća je


ove ustanove da koordinira znanstvenoistraživački
program (2000-2006) koji financira Irska vlada u okviru
Nacionalnog plana razvoja. Šumarska genetika i
oplemenjivanje šumskog drveća jedno je od tematskih
područja. Određeno je 6 glavnih vrsta listača (Q. robur,


Q. petrea, F. excelsior, A. pseudoplatanus, B. pendula,
B. pubescens). Strateški su ciljevi: popis, utvrđivanje
in situ konzervacijskih područja i izbor sjemenskih sastojina
za sakupljanje sjemena. Istaknuto je kako će u
okviru šumarske genetike doći do povećanja kapaciteta
i bolje suradnje s EUFORGEN mrežama. U Irskoj postoji
nekoliko istraživačkih organizacija koje se bave
oplemenjivanjem: Coillte, Teagasc University, College
Dublin, Trinity College Dublin i Duchas.
ZAKLJUČCI


Utvrđeno je da štete od Phytophthore predstavljaju
jedan od glavnih problema u uzgoju obične johe (Alnus
glutinosa) u mnogim zemljama. Ova bolest uzrokuje
štete i kod drugih vrsta i širi se postupno. U vezi s tim
obavljaju se istraživanja u Njemačkoj i Engleskoj.


Smatra se daje i izučavanje križanja jedan od prioriteta
istraživanja. Izneseno je mišljenje kako će u bliskoj
budućnosti biti dostupne bolje informacije o sustavima
oplodnje ("mating systems"), osobito za Fraxinus
sp. i Sorbus sp.


Naglašana je potreba za financiranjem istraživanja
u tranzicijskim zemljama. Spomenuti su neki vrlo važni
projekti koje financira Europska Unija.


Međunarodni institut za biljne genetske resurse
(1PGRI) objaviti će rezultate preliminarne ankete o is


traživanju financijskih mogućnosti, koja je provedena


u. europskim zemljama.
Potrebno je potaknuti bilateralne kontakte koji bi
mogli osigurati unapređenje suradnje na području istraživanja.
Na kraju, naše je mišljenje kako članice Europske
unije financiraju samo projekte od interesa za Uniju,
ali vrlo rado i često koriste rezultete istraživanja ostalih
europskih zemalja, osobito Hrvatske.
Za izradu ovoga preglednog članka korištena je dostupna
literatura i podaci pripremljeni za EUFORGEN


- mrežne sastanke: First, Second, Third and Forth
EUFORGEN meeting on Noble Hardwood objavljene
u izdanju EUFORGEN-a od 1994. do 2000. godine.
SUMMARY: In this articl are presented and disscused the research
results on Conservation of Forest genetic resources of Noble Hardwoods in
frame of EUFORGEN. The Meeting was held in Blessington, Ireland from
May 17 to 19, 2001. Croatia as a full Network member has contributed to the
success of Network.


Key wo rds: Noble Hardwoods, Forest Genetics resources




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 36     <-- 36 -->        PDF

te mmmm