DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 507-510
UDK 630* 971 I 165


ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTAČE


FORTH MEETING OF SOCIAL BROADLEAVES


Sanja PERIĆ*, Joso GRAČAN**


SAŽETAK: U ovom preglednom radu kratko su prikazani rezultati istraživanja
očuvanja šumskih genetskih resursa hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve
od 1994. godine. Posebno je istaknut napredak i rezultati istraživanja postignuti
između trećeg i četvrtog mrežnog sastanka. Sastanak je održan u Bergenu,
Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan
doprinos radu ove mrežne grupe.


K Ij učne r ij e č i: socijalne listače, šumski genetski resursi


UVOD


Četvrti EUFORGEN mrežni sastanak za socijalne Na razini države oformljenje Nacionalni odbor za
listače (hrast lužnjak, hast kitnjak i obične bukva) odrupravljanje
biljnim genetskim resursima. Nacionalna
žan je u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. će se strategija temeljiti na međunarodnim konvencijaDr.
Antoine Krem er, predsjedavatelj, otvorio je sastama
i nordijskoj suradnji, a odnosi se na genetske resurnak,
poželio dobrodošlicu suradnicima i zahvalio Norse
žitarica, šuma i životinja. Norveški šumarski institut
veškom šumarskom institutu za organizaciju sastanka. odgovoran je za očuvanje šumskih genetskih resursa.
Dr. Tore Skroppa, pozdravio je nazočne u ime MiniNajnovije
aktivnosti u svezi s očuvanjem (konservacistarstva
agrikulture i Norveškog šumarskog instituta. je) šumskih genetskih resursa odnose se na evaluaciju
Norveška je od početka uključena u EUFORGEN (procjenu) autohtonih vrsta. Sve su šumske vrste klasiprogram
i u ovom trenutku sudjeluje u tri mreže (Netficirane
prema ugroženosti. Utvrđeno je da je samo
works). Norveška je sjeverna granica rasprostranjenja jedna vrsta drveća ugrožena u Norveškoj, a to je Ulmus
socijalnih listača. Prije 15000 godina bila je pokrivena glabra. U tijeku je provođenje programa oplemenjivanledom,
nakon zatopljena počeli su se javljati obični bor, ja obične smreke (80 % sadnica za pošumljavanje).
jasika i breza, a zatim hrast, jasen i bukva. Tek se poUmjetna
su pošumljavanja smanjena i sve se više kori


sljednja pojavljuje obična smreka. Ukupna površina sti prirodna obnova. Odgovornost za očuvanje prirode
šuma u Norveškoj iznosi 12 milijuna hektara, 7 milijusve
se više prenosi na lokalne vlasti i ima nekoliko dobna
hektara su produktivne šume. Privatne šume porih
primjera koji koriste genetsko gospodarenje npr.
sjeduju oko 120000 vlasnika u prosjeku od 40 ha poobična
joha (Alnus glutinosa). Genetska su istraživanja
vršine. U Norveškoj je poraso interes za potrajnim započela na različitim vrstama. Za običnu smreku upragospodarenjem
šumama i očuvanju šumskih genetskih vo se istražuje utjecaj topline na potomstvo tijekom
resursa. proizvodnje sjemena i otpornost na visoke temperature.


NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA


Predstavnici 27 zemalja (Austrije, Bugarske, Češzozemske,
Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske,
ke, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske,
Irske, Litve, Luksemburga, Mađarske, Moldavije, Ni-Turske, Engleske i Ukrajine) bili su nazočni sastanku.
Predstavnici svake zemlje izvijestili su o postignutom
napretku na očuvanju genetskih resursa socijalnih li


* Sanja Perić stača. Izvještaji će biti objavljeni na EUFORGEN web
** Joso Gračan


stranici sa sažetim prikazom za svaku zemlju (tablica).


Šumarski institut, Jastrebarsko




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 38     <-- 38 -->        PDF

S. Perić. J. Gračan: CKTVRT1 EUF0RGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 507-510
Pojedine su zemlje istakle neke probleme od zajedničkog
interesa, od kojih spominjemo:


Zdravstveni status (Heath status): Posljednjih je
godina defolijacija u porastu zbog različitih čimbenika,


o čemu su izvijestili predstavnici Poljske, Ukrajine,
Švedske i Njemačke. Dogovoreno je da se na ovu temu
provede anketa te da se zatraže dodatne informacije od
ICP-Forests u svezi s praćenjem zdravstvenog stanja.
Autohtonost: Nekoliko nazočnih predstavnika izrazilo
je potrabu verificiranja autohtonog porijekla sastojina
namijenjenih konzervaciji. Detaljnija rasprava
bit će na sljedećem sastanku mrežne grupe.


Udomaćene (naturalized) vrste: U nekim europskim
zemljama (Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Mađarskoj)
prirodne (izvorne) sastojine hrasta lužnjaka
čine samo manji dio šuma lužnjaka. Međutim, alohtonc
sastojine koje su podignute prije nekoliko generacija
i evolucijski čimbenici, doprinijeli su stvaranju rasa
adaptiranih na lokalne uvjete. Postavljeno je pitanje
uporabe udomaćenih vrsta pogodnih za konzervaciju
genetskih resursa.


Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala:


Nekoliko je predstavnika istaklo važnost uporabe vora. Odlučeno je kako će se ova problematika obradišumskog
reprodukcijskog materijala, dok su pojedini ti u posebnom izvješću. Dr. Jan Kowalezyk , podnio
predstavnici izrazili zabrinutost zbog toga što u tim je izvješće o trenutačnom stanju konzervacijc genetzemljama
taj materijal potječe iz ograničenog broja iz- skih resursa socijalnih listača u Poljskoj.


Postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj


Dr. Aage P a u s, je na posebno organiziranom seminaru
predstavio rezultate istraživanja na temu postglacijalna
imigracija šumskog drveća u Norveškoj. U istraživanjima
je korištena metoda "fosila" za određivanje
imigracijskih uzoraka. Za prikazivanje povijesti
razvoja vegetacije u posljednjih 14000 godina kao način
ulaska različitih vrsta u Norvešku korišteni su dijagrami
postotka polena. Prve su ušle pionirske vrste s
vrlo učinkovitim mehanizmima disperzije (širenja) polena
i one su se prilično brzo rasprostranile u Norveškoj.
Lijeska se proširila izuzetno brzo, a nakon što su


stojbinski i klimatski postali povoljniji uvjeti pojavljuju
se hrast, brijest te joha i konačno jasen i lipa. Antropogeni
utjecaj na razvoj vegetacije u Norveškoj počeo
je prije 5000 godina i od tada su se desile važne promjene.
Porast stanovništva uzrokovao je značajne promjene
u strukturi i sastavu šuma.


Dr. Hans B1 o m i Bjorn IVI o e zajednički su pomoću
slajdova predstavili sadašnje prirodno rasprostranjenje
socijalnih listača na sjevernoj granici pridolaska
u Norveškoj.


ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD


Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati istraživanja
po pojedinim projektima:


Istraživanja kloroplasta


Istraživanja na ovom projektu završila su 1999. godine.
Popisan je cijeli polimorfizam kloroplasta DNA
(ep DNA) utemeljen na više od 2600 populacija. Indentificirana
su 42 različita haplotipa koji pokazuju jasne
geografske smjerove. Različitost ep DNA uspoređena
je s kartom distribucije fosilnog polena i na temelju
tog su utvrđeni kolonizacijski pravci (rute) naseljavanja.
Diverzitet ep DNA također je kompariran s vari-


Razmjena (fluktuacija) gena


Cilj je ovog projekta ispitivanje genetskih promjena
(gene flow) koje potiču genetsku raznolikost. Razmjene
gena (gene flow) se općenito smatraju kao migracija
(selenje) gena između različitih populacija, međutim,
isto tako se smatraju i razmjene gena između stabala


hrastova (FAIR projekt)


jabilnošću fenotipskih svojstava utvrđenim u testovima
provenijencija. Od 62 različita svojstva samo 7 ih
je imalo značajne razlike u lancu ep DNA. Intenzivna
su istraživanja provedena na pokusnim plohama kako
bi se usporedile razlike između hrasta lužnjaka i kitnjaka.
Izgleda da postoje male razlike u biodiverzitetu staničnih
jezgri između ove dvije vrste.


kod hrastova (OAK FLOW)


unutar jedne populacije. U ova istraživanja uključeno je
13 ustanova i čitav niz suradnika. Ciljevi su: 1) pratiti
genetske razmjene putem polena i sjemena; 2) mjeriti
ekološke i genetske posljedice tih razmjena; 3) mjeriti
utjecaj tih razmjena na planove pravila gospodarenja.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 39     <-- 39 -->        PDF

S. Perić, J. Gračan: ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 507-510
Proučavanje razmjena gena temeljit će se analizom
postotnog učešća uporabom makrosatelitskih markera.
Ovaj se postupak već primjenjivao najednom malom
projektu u Francuskoj te su izrađene krivulje vjerojat-


Procjena utjecaja gospodarenja na ekološku


Cilj ovog projekta bila je procjena utjecaja gospodarenja
na ekološku i genetsku strukturu bukve, uspoređivanjem
dobro gospodarenih šuma s prašumama,
na 4 lokaliteta (ukupno 2188 ploha).


Na ovom projektu sudjelovalo je 6 ustanova iz Austrije,
Francuske, Italije (2), Njemačke i Nizozemske.
Položaj na svim plohama je kartiran i utvrdit će se genotipovi
korištenjem izoencima i mikrosatelitskih lo


nosti disperzije polena. Tijekom ovih istraživanja, izradit
će se 13 različitih krivulja vjerojatnosti disperzije
polena i sjemena. Istraživanje su počela 1. siječnja
2001. godine i trajati će 4 godine.


i genetsku strukturu bukve (DYNABEECH)


kusa. Nisu utvrđene značajne razlike u diverzitetu izo


encima između dobro gospodarenih šuma i prašuma. U


okviru projekta razvijeno je 17 mikrosatelita, a 6 će biti


korišteno za analizu muškog roditelja. Fenološkim is


traživanjima procijenjeni su utjecaji gospodarenja šu


mama na fenologiju i proizvodnju sjemena. Pokušalo


se identificirati klastere stabala sa sličnom fenologi


jom. U planu je i novi genetski model.


Rezultati filogenetskih i post glaci jalnih istraživanja (CYTOFOR)


Projekt je završio u lipnju 2001. godine. Devet
europskih zemalja među kojima i Hrvatska, sudjelovalo
je u ovim istraživanjima. Sve su se aktivnosti
odnosile na ekosustav od 22 različite vrste iz 7 porodica
(14 stablašica, 8 grmova i jedan biljni parazit - epifit).
Predstavljeni su rezultati filogenetskih proučavanja,
postglacijalne (migracijske) rute, križanja između
vrsta, veza između ekoloških i genetskih izučavanja
populacija te njihov utjecaj na gospodarenje šumama.
Za filogenetska istraživanja korišteni su kloroplastni
DNA-markeri. Utvrđeno je kako pojedine vrste imaju


Dostupnost


Trenutačno se u okviru Europske unije radi na nekoliko
projekata u svezi s očuvanjem šumskih genetskih
resursa (FGR), čiji su rezultati uglavnom dostupni
javnosti i znanstvenim ustanovama. Stoga bi bilo pravo
vrijeme za održavanje međunarodne znanstvene konferencije,
na kojoj bi razne grupe znanstvenika i istraživača
međusobno razmijenila rezultate do kojih su došle,
a posebice one koji se odnose na ekološke i gospodarske
procese koji doprinose biološkoj raznolikosti
(fluktuacija gena, migracija, kolonizacija, veličina populacije
i dr.). Cilj ove konferencije bila je sinteza rezultata
različitih projekata koje je financirala Europska


sasvim različite rekolonizacijske uzroke, te se za neke
vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. Za pojedine su
vrste uspoređivane zemljopisne i genetske distance.
Distribucijski uzorci haplotipova povezani su s
biologijom vrsta ili poviješću populacije. Oskoruša (S.
torminalis) nije pokazala zemljopisnu strukturu, dok
su uzorci brijestova (Ulmus sp.) bili komparabilni s
uzorcima hrastova (Quercus sp.).


Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su i na 5.
sastanku Network-a u Blessingtonu, Irska (17. do 19.
svibnja 2001.).


rezultata


unija i zemlje nečlanice, kao i analiza rezultata utjecaja
u svezi s gospodarenjem i očuvanjem (konzervacije)
šuma. Na konferenciji trebaju sudjelovati predstavnici
zemalja Europske unije, predstavnici ostalih zemalja,
članovi EUFORGEN mreže i predstavnici nevladinih
organizacija. Mogućnost financiranja održavanja ove
konferencije mogla bi se iznaći u okviru 5. okvirnog
(globalnog) programa pri EU. Predloženo je da se konferencija
održi u Strasbourgu 2002. godine. Drugi je
prijedlog da se održi zajednički sastanak u Slovačkoj
tijekom kolovoza 2002. godine.


TEHNIČKE SMJERNICE
Anketa o zajedničkoj strate giji združene konzervacije


Dr. Antoine Kremer, ukratno je iznio rezultate
prvog međumrežnog (INTER-NETWORK) sastanka
voditelja EUFORGEN grupa, stoje poslužilo kao uvod
raspravi o tehničkim smjernicama. Dao je i kratki prikaz
tehničkih pitanja o kojima se raspravljalo uključivši
motrenje (monitoring), minimalne deskriptore, zajedničku
bibliografiju, tehničke naputke, legislativu,
terminologiju, jezik, potrebna istraživanja, kolekcije
slajdova, javno mnijenje, informiranost i organizaciju
zajedničkih sastanaka.


Upitnik dostavljen svim članovima ove Network
grupe gotovo je dovršen, međutim, neke zemlje još
uvijek nisu dostavile tražene podatke. Rok za izradu
Izvješća je 15. prosinca 2001. godine. (Th. Geburek,
P Bonfils i R. Stephen). Prateći prilozi bit
će skenirani i pospremljeni na CD ROM. Radna će
grupa pripremiti još jedan upitnik u svezi s reprodukcijskim
materijalom, koji se koristi za pošumljavanje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Ciničan: C´HTVRTI HUFORCiHN SASTANAK ZA SOCIJALNI: l.lSTAC´h Šumarski list br. 9-10, CXXV (20(11). 507-510


Dokumentacija (informacijska platforma)


Predstavnik EUFORGEN-a (S. Bore Ili) obrazložio
je strukturu Web stranice Regionalnog IPGRI
Ureda za Europu, a posebice onog dijela koji se odnosi
na informacije u svezi s nacionalnim programima.
Dogovoreno je kako će pojedinačne web stranice po


zemljama biti povezane s glavnim institucijama koje
su uključene u program očuvanja šumskih genetskih
resursa. Svi su se sudionici sastanka obvezali kako će
potrebne informacije dostaviti što prije.


Bibliografija


Prezentirano je trenutačno stanje bibliografije, kojali ovom trenutku ima približno 1700 navoda (referenci).
Postoji problem tzv. sive literature (magistarski radovi,
doktorske disertacije, ne objavljeni radovi). Dru-


Javno


Predstavljen jc poster na temu "Očuvanje genetskih
resursa hrasta" u Europi. Poster je namijenjenširoj publici (javnosti), šumarima i gospodarstvenicima
te vlasnicima šuma. Poster prenosi poruku o tome


Zbirka


Predstavljeno jc i stanje zbirke slajdova. Neke bi se
teme mogle još upotpuniti te će biti izrađen popis tema
u vezi s tim. Predloženo jc također da se izradi i zajednička
EUFORGEN zbirka slajdova i stavi na web
stranicu.


Razmotrila se i mogućnost pripreme standardnih
novinskih izvješća (okrugli stolovi, pres konferencije)


goje pitanje koje se odnosi na doprinose koje su pojedini
članovi dali pri izradi bibliografije. Kako bi se
olakšalo uvrštavanje dodatnih referenci, bitno je iskoristiti
postojeći standardni format.


mnijenje


kolika je važnost očuvanja genetskih resursa i stoje u
tom smislu još potrebno učiniti. Konačna verzija postera
bit će tiskana i distribuirana članovima do 31. prosinca
2001. godine. (S. de Vri es).


slajdova


tijekom održavanja mrežnih sastanaka. Razmatrane su i
druge mogućnosti (izrada EUFORGEN-kape, priprema
članaka za popularni znanstveni časopis, sažeti prikazi
u svezi s očuvanjem šumskih genetskih resursa).


ZAKLJUČAK


Iz iznesenog razvidno je kako je očuvanje šumskih
genetskih resursa hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i
bukve odlučujuće za većinu europskih zemalja.
Hrvatska, kao potpisnica 4 rezolucije iz Helsinkija
1993. godine vrlo je aktivna članica EUFORGEN programa
od 1994. godine.


Članovi EUFORGEN - mreže za socijalne listače,
smatraju kako je potrebno intenzivno poraditi na promjeni
naziva "socijalne listače".


Na kraju, i ovdje ističemo kako su članice Europske
unije, koja financira rad na očuvanju šumskih genetskih
resursa (samo svojih članica), vrlo zainteresirane
za rezultate istraživanja koje Hrvatska ima u svezi s
potrajnim gospodarenjem, zaštitom i očuvanjem naših
šuma.


Za izradu i ovog preglednog članka korištena je dostupna
literatura i podaci EUFORGEN - sastanka.


SUMMARY: In this peper are presented research results on Conservation
of Social Broad/eaves (Pedunculate oak, Sessile oak and Beech) in the frame
of EUFORGEN. The Meeting was held in Bergen, Norway from June 13 to
17, 2001. The Croatia as a full Network mamber has contributed to the success
of the Network.


Key words: Social Broadleaves, Forest genetic resources