DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 507-510 UDK 630* 971 I 165 ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTAČE FORTH MEETING OF SOCIAL BROADLEAVES Sanja PERIĆ*, Joso GRAČAN** SAŽETAK: U ovom preglednom radu kratko su prikazani rezultati istraživanja očuvanja šumskih genetskih resursa hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve od 1994. godine. Posebno je istaknut napredak i rezultati istraživanja postignuti između trećeg i četvrtog mrežnog sastanka. Sastanak je održan u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan doprinos radu ove mrežne grupe. K Ij učne r ij e č i: socijalne listače, šumski genetski resursi UVOD Četvrti EUFORGEN mrežni sastanak za socijalne Na razini države oformljenje Nacionalni odbor za listače (hrast lužnjak, hast kitnjak i obične bukva) odrupravljanje biljnim genetskim resursima. Nacionalna žan je u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. će se strategija temeljiti na međunarodnim konvencijaDr. Antoine Krem er, predsjedavatelj, otvorio je sastama i nordijskoj suradnji, a odnosi se na genetske resurnak, poželio dobrodošlicu suradnicima i zahvalio Norse žitarica, šuma i životinja. Norveški šumarski institut veškom šumarskom institutu za organizaciju sastanka. odgovoran je za očuvanje šumskih genetskih resursa. Dr. Tore Skroppa, pozdravio je nazočne u ime MiniNajnovije aktivnosti u svezi s očuvanjem (konservacistarstva agrikulture i Norveškog šumarskog instituta. je) šumskih genetskih resursa odnose se na evaluaciju Norveška je od početka uključena u EUFORGEN (procjenu) autohtonih vrsta. Sve su šumske vrste klasiprogram i u ovom trenutku sudjeluje u tri mreže (Netficirane prema ugroženosti. Utvrđeno je da je samo works). Norveška je sjeverna granica rasprostranjenja jedna vrsta drveća ugrožena u Norveškoj, a to je Ulmus socijalnih listača. Prije 15000 godina bila je pokrivena glabra. U tijeku je provođenje programa oplemenjivanledom, nakon zatopljena počeli su se javljati obični bor, ja obične smreke (80 % sadnica za pošumljavanje). jasika i breza, a zatim hrast, jasen i bukva. Tek se poUmjetna su pošumljavanja smanjena i sve se više kori sljednja pojavljuje obična smreka. Ukupna površina sti prirodna obnova. Odgovornost za očuvanje prirode šuma u Norveškoj iznosi 12 milijuna hektara, 7 milijusve se više prenosi na lokalne vlasti i ima nekoliko dobna hektara su produktivne šume. Privatne šume porih primjera koji koriste genetsko gospodarenje npr. sjeduju oko 120000 vlasnika u prosjeku od 40 ha poobična joha (Alnus glutinosa). Genetska su istraživanja vršine. U Norveškoj je poraso interes za potrajnim započela na različitim vrstama. Za običnu smreku upragospodarenjem šumama i očuvanju šumskih genetskih vo se istražuje utjecaj topline na potomstvo tijekom resursa. proizvodnje sjemena i otpornost na visoke temperature. NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA Predstavnici 27 zemalja (Austrije, Bugarske, Češzozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, ke, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske, Irske, Litve, Luksemburga, Mađarske, Moldavije, Ni-Turske, Engleske i Ukrajine) bili su nazočni sastanku. Predstavnici svake zemlje izvijestili su o postignutom napretku na očuvanju genetskih resursa socijalnih li * Sanja Perić stača. Izvještaji će biti objavljeni na EUFORGEN web ** Joso Gračan stranici sa sažetim prikazom za svaku zemlju (tablica). Šumarski institut, Jastrebarsko |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Perić. J. Gračan: CKTVRT1 EUF0RGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 507-510 Pojedine su zemlje istakle neke probleme od zajedničkog interesa, od kojih spominjemo: Zdravstveni status (Heath status): Posljednjih je godina defolijacija u porastu zbog različitih čimbenika, o čemu su izvijestili predstavnici Poljske, Ukrajine, Švedske i Njemačke. Dogovoreno je da se na ovu temu provede anketa te da se zatraže dodatne informacije od ICP-Forests u svezi s praćenjem zdravstvenog stanja. Autohtonost: Nekoliko nazočnih predstavnika izrazilo je potrabu verificiranja autohtonog porijekla sastojina namijenjenih konzervaciji. Detaljnija rasprava bit će na sljedećem sastanku mrežne grupe. Udomaćene (naturalized) vrste: U nekim europskim zemljama (Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Mađarskoj) prirodne (izvorne) sastojine hrasta lužnjaka čine samo manji dio šuma lužnjaka. Međutim, alohtonc sastojine koje su podignute prije nekoliko generacija i evolucijski čimbenici, doprinijeli su stvaranju rasa adaptiranih na lokalne uvjete. Postavljeno je pitanje uporabe udomaćenih vrsta pogodnih za konzervaciju genetskih resursa. Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala: Nekoliko je predstavnika istaklo važnost uporabe vora. Odlučeno je kako će se ova problematika obradišumskog reprodukcijskog materijala, dok su pojedini ti u posebnom izvješću. Dr. Jan Kowalezyk , podnio predstavnici izrazili zabrinutost zbog toga što u tim je izvješće o trenutačnom stanju konzervacijc genetzemljama taj materijal potječe iz ograničenog broja iz- skih resursa socijalnih listača u Poljskoj. Postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj Dr. Aage P a u s, je na posebno organiziranom seminaru predstavio rezultate istraživanja na temu postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj. U istraživanjima je korištena metoda "fosila" za određivanje imigracijskih uzoraka. Za prikazivanje povijesti razvoja vegetacije u posljednjih 14000 godina kao način ulaska različitih vrsta u Norvešku korišteni su dijagrami postotka polena. Prve su ušle pionirske vrste s vrlo učinkovitim mehanizmima disperzije (širenja) polena i one su se prilično brzo rasprostranile u Norveškoj. Lijeska se proširila izuzetno brzo, a nakon što su stojbinski i klimatski postali povoljniji uvjeti pojavljuju se hrast, brijest te joha i konačno jasen i lipa. Antropogeni utjecaj na razvoj vegetacije u Norveškoj počeo je prije 5000 godina i od tada su se desile važne promjene. Porast stanovništva uzrokovao je značajne promjene u strukturi i sastavu šuma. Dr. Hans B1 o m i Bjorn IVI o e zajednički su pomoću slajdova predstavili sadašnje prirodno rasprostranjenje socijalnih listača na sjevernoj granici pridolaska u Norveškoj. ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati istraživanja po pojedinim projektima: Istraživanja kloroplasta Istraživanja na ovom projektu završila su 1999. godine. Popisan je cijeli polimorfizam kloroplasta DNA (ep DNA) utemeljen na više od 2600 populacija. Indentificirana su 42 različita haplotipa koji pokazuju jasne geografske smjerove. Različitost ep DNA uspoređena je s kartom distribucije fosilnog polena i na temelju tog su utvrđeni kolonizacijski pravci (rute) naseljavanja. Diverzitet ep DNA također je kompariran s vari- Razmjena (fluktuacija) gena Cilj je ovog projekta ispitivanje genetskih promjena (gene flow) koje potiču genetsku raznolikost. Razmjene gena (gene flow) se općenito smatraju kao migracija (selenje) gena između različitih populacija, međutim, isto tako se smatraju i razmjene gena između stabala hrastova (FAIR projekt) jabilnošću fenotipskih svojstava utvrđenim u testovima provenijencija. Od 62 različita svojstva samo 7 ih je imalo značajne razlike u lancu ep DNA. Intenzivna su istraživanja provedena na pokusnim plohama kako bi se usporedile razlike između hrasta lužnjaka i kitnjaka. Izgleda da postoje male razlike u biodiverzitetu staničnih jezgri između ove dvije vrste. kod hrastova (OAK FLOW) unutar jedne populacije. U ova istraživanja uključeno je 13 ustanova i čitav niz suradnika. Ciljevi su: 1) pratiti genetske razmjene putem polena i sjemena; 2) mjeriti ekološke i genetske posljedice tih razmjena; 3) mjeriti utjecaj tih razmjena na planove pravila gospodarenja. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 39 <-- 39 --> PDF |
S. Perić, J. Gračan: ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 507-510 Proučavanje razmjena gena temeljit će se analizom postotnog učešća uporabom makrosatelitskih markera. Ovaj se postupak već primjenjivao najednom malom projektu u Francuskoj te su izrađene krivulje vjerojat- Procjena utjecaja gospodarenja na ekološku Cilj ovog projekta bila je procjena utjecaja gospodarenja na ekološku i genetsku strukturu bukve, uspoređivanjem dobro gospodarenih šuma s prašumama, na 4 lokaliteta (ukupno 2188 ploha). Na ovom projektu sudjelovalo je 6 ustanova iz Austrije, Francuske, Italije (2), Njemačke i Nizozemske. Položaj na svim plohama je kartiran i utvrdit će se genotipovi korištenjem izoencima i mikrosatelitskih lo nosti disperzije polena. Tijekom ovih istraživanja, izradit će se 13 različitih krivulja vjerojatnosti disperzije polena i sjemena. Istraživanje su počela 1. siječnja 2001. godine i trajati će 4 godine. i genetsku strukturu bukve (DYNABEECH) kusa. Nisu utvrđene značajne razlike u diverzitetu izo encima između dobro gospodarenih šuma i prašuma. U okviru projekta razvijeno je 17 mikrosatelita, a 6 će biti korišteno za analizu muškog roditelja. Fenološkim is traživanjima procijenjeni su utjecaji gospodarenja šu mama na fenologiju i proizvodnju sjemena. Pokušalo se identificirati klastere stabala sa sličnom fenologi jom. U planu je i novi genetski model. Rezultati filogenetskih i post glaci jalnih istraživanja (CYTOFOR) Projekt je završio u lipnju 2001. godine. Devet europskih zemalja među kojima i Hrvatska, sudjelovalo je u ovim istraživanjima. Sve su se aktivnosti odnosile na ekosustav od 22 različite vrste iz 7 porodica (14 stablašica, 8 grmova i jedan biljni parazit - epifit). Predstavljeni su rezultati filogenetskih proučavanja, postglacijalne (migracijske) rute, križanja između vrsta, veza između ekoloških i genetskih izučavanja populacija te njihov utjecaj na gospodarenje šumama. Za filogenetska istraživanja korišteni su kloroplastni DNA-markeri. Utvrđeno je kako pojedine vrste imaju Dostupnost Trenutačno se u okviru Europske unije radi na nekoliko projekata u svezi s očuvanjem šumskih genetskih resursa (FGR), čiji su rezultati uglavnom dostupni javnosti i znanstvenim ustanovama. Stoga bi bilo pravo vrijeme za održavanje međunarodne znanstvene konferencije, na kojoj bi razne grupe znanstvenika i istraživača međusobno razmijenila rezultate do kojih su došle, a posebice one koji se odnose na ekološke i gospodarske procese koji doprinose biološkoj raznolikosti (fluktuacija gena, migracija, kolonizacija, veličina populacije i dr.). Cilj ove konferencije bila je sinteza rezultata različitih projekata koje je financirala Europska sasvim različite rekolonizacijske uzroke, te se za neke vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. Za pojedine su vrste uspoređivane zemljopisne i genetske distance. Distribucijski uzorci haplotipova povezani su s biologijom vrsta ili poviješću populacije. Oskoruša (S. torminalis) nije pokazala zemljopisnu strukturu, dok su uzorci brijestova (Ulmus sp.) bili komparabilni s uzorcima hrastova (Quercus sp.). Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su i na 5. sastanku Network-a u Blessingtonu, Irska (17. do 19. svibnja 2001.). rezultata unija i zemlje nečlanice, kao i analiza rezultata utjecaja u svezi s gospodarenjem i očuvanjem (konzervacije) šuma. Na konferenciji trebaju sudjelovati predstavnici zemalja Europske unije, predstavnici ostalih zemalja, članovi EUFORGEN mreže i predstavnici nevladinih organizacija. Mogućnost financiranja održavanja ove konferencije mogla bi se iznaći u okviru 5. okvirnog (globalnog) programa pri EU. Predloženo je da se konferencija održi u Strasbourgu 2002. godine. Drugi je prijedlog da se održi zajednički sastanak u Slovačkoj tijekom kolovoza 2002. godine. TEHNIČKE SMJERNICE Anketa o zajedničkoj strate giji združene konzervacije Dr. Antoine Kremer, ukratno je iznio rezultate prvog međumrežnog (INTER-NETWORK) sastanka voditelja EUFORGEN grupa, stoje poslužilo kao uvod raspravi o tehničkim smjernicama. Dao je i kratki prikaz tehničkih pitanja o kojima se raspravljalo uključivši motrenje (monitoring), minimalne deskriptore, zajedničku bibliografiju, tehničke naputke, legislativu, terminologiju, jezik, potrebna istraživanja, kolekcije slajdova, javno mnijenje, informiranost i organizaciju zajedničkih sastanaka. Upitnik dostavljen svim članovima ove Network grupe gotovo je dovršen, međutim, neke zemlje još uvijek nisu dostavile tražene podatke. Rok za izradu Izvješća je 15. prosinca 2001. godine. (Th. Geburek, P Bonfils i R. Stephen). Prateći prilozi bit će skenirani i pospremljeni na CD ROM. Radna će grupa pripremiti još jedan upitnik u svezi s reprodukcijskim materijalom, koji se koristi za pošumljavanje. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ciničan: C´HTVRTI HUFORCiHN SASTANAK ZA SOCIJALNI: l.lSTAC´h Šumarski list br. 9-10, CXXV (20(11). 507-510 Dokumentacija (informacijska platforma) Predstavnik EUFORGEN-a (S. Bore Ili) obrazložio je strukturu Web stranice Regionalnog IPGRI Ureda za Europu, a posebice onog dijela koji se odnosi na informacije u svezi s nacionalnim programima. Dogovoreno je kako će pojedinačne web stranice po zemljama biti povezane s glavnim institucijama koje su uključene u program očuvanja šumskih genetskih resursa. Svi su se sudionici sastanka obvezali kako će potrebne informacije dostaviti što prije. Bibliografija Prezentirano je trenutačno stanje bibliografije, kojali ovom trenutku ima približno 1700 navoda (referenci). Postoji problem tzv. sive literature (magistarski radovi, doktorske disertacije, ne objavljeni radovi). Dru- Javno Predstavljen jc poster na temu "Očuvanje genetskih resursa hrasta" u Europi. Poster je namijenjenširoj publici (javnosti), šumarima i gospodarstvenicima te vlasnicima šuma. Poster prenosi poruku o tome Zbirka Predstavljeno jc i stanje zbirke slajdova. Neke bi se teme mogle još upotpuniti te će biti izrađen popis tema u vezi s tim. Predloženo jc također da se izradi i zajednička EUFORGEN zbirka slajdova i stavi na web stranicu. Razmotrila se i mogućnost pripreme standardnih novinskih izvješća (okrugli stolovi, pres konferencije) goje pitanje koje se odnosi na doprinose koje su pojedini članovi dali pri izradi bibliografije. Kako bi se olakšalo uvrštavanje dodatnih referenci, bitno je iskoristiti postojeći standardni format. mnijenje kolika je važnost očuvanja genetskih resursa i stoje u tom smislu još potrebno učiniti. Konačna verzija postera bit će tiskana i distribuirana članovima do 31. prosinca 2001. godine. (S. de Vri es). slajdova tijekom održavanja mrežnih sastanaka. Razmatrane su i druge mogućnosti (izrada EUFORGEN-kape, priprema članaka za popularni znanstveni časopis, sažeti prikazi u svezi s očuvanjem šumskih genetskih resursa). ZAKLJUČAK Iz iznesenog razvidno je kako je očuvanje šumskih genetskih resursa hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i bukve odlučujuće za većinu europskih zemalja. Hrvatska, kao potpisnica 4 rezolucije iz Helsinkija 1993. godine vrlo je aktivna članica EUFORGEN programa od 1994. godine. Članovi EUFORGEN - mreže za socijalne listače, smatraju kako je potrebno intenzivno poraditi na promjeni naziva "socijalne listače". Na kraju, i ovdje ističemo kako su članice Europske unije, koja financira rad na očuvanju šumskih genetskih resursa (samo svojih članica), vrlo zainteresirane za rezultate istraživanja koje Hrvatska ima u svezi s potrajnim gospodarenjem, zaštitom i očuvanjem naših šuma. Za izradu i ovog preglednog članka korištena je dostupna literatura i podaci EUFORGEN - sastanka. SUMMARY: In this peper are presented research results on Conservation of Social Broad/eaves (Pedunculate oak, Sessile oak and Beech) in the frame of EUFORGEN. The Meeting was held in Bergen, Norway from June 13 to 17, 2001. The Croatia as a full Network mamber has contributed to the success of the Network. Key words: Social Broadleaves, Forest genetic resources |