DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 41     <-- 41 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532
UDK 630* 904 - 719 (44)


FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM


FRANCE: WOOD AND TIMBER INDUSTRIES AND TRADE


Rudolf SABADI*


SAŽETAK: Francuska je prema svim pokazateljima druga gospodarska
velesila unutar EZ. Posljednjih desetak godina rast bruto domaćeg proizvoda
Francuske veći je od svih drugih članica EZ. Trgovinska bilanca s inozemstvom
i bilanca plaćanja izrazito je pozitivna, ondje gdje nije u pretičku, ona
suprotstavlja vrlo agresivnu, pokretljivu i diversificiranu privredu, kojoj proizvodnost
raste također po stopi iznad prosječne u EZ. Francuska mlada generacija
poslovnih ljudi, tzv. Yappies, stvorila je posljednjih godina ogromnu
industriju na temelju pameti, posljedice koje se još i ne mogu sagledati. Mehanička
prerada drveta, osim pilanarstva, koja obuhvaća poluproizvode za
građevinarstvo, furnire, drvne ploče, ambalažu te finalne drvne proizvode, po
svemu sudeći izašla je iz dugogodišnje krize i snažno korača naprijed. Vjerojatno
je jedan od razloga za to mudra intervencija države, koja jeftinim kreditima
podstiče stambenu izgradnju, motor trčanje drva i drvnih proizvoda. Po
svemu sudeći Francuska je na najboljem putu da svlada konzervativizam u
odnosu na poljoprivredu, koja po svim pokazateljima, poput drugih grana
gospodarstva, također proživljava snažne promjene. Unatoč stremljenjima ka
visokoj proizvodnosti, u toj se zemlji čuva i dalje njeguje kult življenja bez
žurbe, čak postoji i pokret "jedi sporo " kao protivnost Mcdonaldovom "fast
food". U području celuloze i papira, Francuska u dobroj mjeri zavisi o uvozu
kako celuloze i starog papira, tako i različitih vrsta papira. Tomu se ne treba
čuditi. Prvo, Francuska raspolaže s relativno manjim količinama četinjača,
drugo, po svemu sudeći ekološki svjesni Francuzi izbjegavaju, koliko mogu,
onečišćenja kojima može rezulturati proizvodnja celuloze. Pa ipak, snažna
papirna industrija ulazi u sve veću koncentraciju globalnog obujma. Rađa se
i tu nova industrija kojoj će biti teško naći premca. Druga iza Njemačke, sve
više s njom povezana, Francuska postaje sve značajnijim čimbenikom EZ i
svjetske privrede. Prikaz polufinalne i finalne industrije drveta te celuloze i
papira, trebao bi hrvatskim šumarnicima i drugim zainteresiranima dati poticaj
za izučavanje pri traženju rješenja u vlastitom razvoju.


K Ij u č n e r ij e č i: Polufinalna i finalna prerada drveta -industrija celuloze
i papira


PREDGOVOR


U broju 5/6, 2001. Šumarskog lista objavljen je publiku ŠL mogao zanimati prikaz stanja i kretanja u
prikaz francuskog pilanarstva i osvijetljeni trendovi ostalim vrstama prerade drva osim pilanarstva.
kretanja u Francuskoj i u industrijski razvijenim zem


Iz takvog prikaza moglo bi se štošta korisnog doz


ljama članicama EZ. Stječe se dojam da bi čitalačku


nati, što bi koristilo našim šumarnicima, a i kreatorimna
gospodarske politike pri pronalaženju konzistentne
razvojne koncepcije u višim oblicima prerade drveta,


Red. sveuč. prof, u m., dipl. ing. šum., dipl. oec;


Račkoga 12, Zagreb koji su od uspostave naše nove hrvatske Države goto




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 42     <-- 42 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 511-532
vo u potpunosti, stjecajem okolnosti i pogrešnih procjena,
devastirani.


Francuska je bez sumnje jedna među najvažnijim
zemljama Europske Zajednice i takvom će bez sumnje
ostati, doživi li ta zajednica dugovječnost. Kako bilo,
Hrvatska će sve dok ta zajednica traje morati nastojati
ući u nju, budući daje kao zemlja premalena da bi ostvarila
nekakvu autarkiju. Kao mala zemlja i Hrvatska
će sa svim svojim gospodarskim potencijalima biti
okrenuta razmjeni roba i usluga sa svijetom. Upravo je
francuski primjer koristan za sagledavanje bitnih odrednica
jedne zdrave gospodarske politike u šumarskom
i drvnom sektoru, koju Hrvatska mora što prije
formulirati i podsticati gospodarski i tržišno prihvatljivim
mjerama. Zahvaljujući značajnom šumskom bogatstvu,
inteligentnom i sposobnom ljudskom potencijalu,
prerada drveta i izvoz visoko obrađenih drvnih
proizvoda zasigurno je dobar smjer kretanja u razvoju.
Francuska može koristiti kao uzor, ne za kopiranje, već
za uzimanje onoga stoje u toj zemlji u ovom gospodarskom
sektoru postignuto, a može koristiti hrvatskom
razvoju.


U kratkom preglednom članku o preradi drveta u
Francuskoj nema naputaka o tome koji su primjeri koje
bi valjalo slijediti, ali ovaj prikaz može ipak pomoći da
se traženje olakša.


On je dio cjelovitog prikaza francuskog šumarstva i
prerade drveta u rukopisu knjige, koja će na ovaj način,
barem u nekim dijelovima, pronaći put do naših šumarnika
kojima je bila namijenjena.


U preradi drveta ima nekoliko naglašenih problema
koji rezultiraju pravcima razvoja. Prva stvar koja je
poznata i poprilično dovoljno istražena je struktura i
građa drveta, koja rezultira fizičkim i ostalim svojstvima,
koji drvo kao materijal stavljaju ispred drugih materijala,
bilo alternativnih ili pak supstituta. Drugo, drvo
je materijal koji je u ponudi količinski ograničen određen
je, barem u razvijenom svijetu - dopuštenom
sječom koja mora osigurati potrajnost šuma. Uslijed
ograničene ponude ona je neelastična, što znači da će
viši životni standard i veća realna kupovna moć pučanstva
stalno dovoditi do porasta cijena, invencija u uporabi
drveta kakvoća koje se prije nisu rabile ili pak pojava
sve novih supstituta.1


Treće, nova kretanja u poslovnoj orijentaciji, u tržištu
koje je svakog dana sve više globalizirano, lagano
dolazi do iskorištenosti u mogućnostima traženja ušteda
poradi potrebe da se u konkurentskoj borbi cijene
proizvodnje minimiziraju, veliki se kapital, sada je to
globalni, usmjerava na ključne djelatnosti, gdje se u
ogromnim količinama, nevjerojatno racionalizirano
odvija proizvodnja. U drvnoj branši to se očituje u nicanju
mamutskih pilana, kapaciteta piljenja nekoliko
stotina tisuća, pa i preko milijun m3 trupaca godišnje, u
proizvodnji drvnih ploča također niču kapaciteti od
preko milijun m3 ploča godišnje, da se o celulozi i papiru
i ne govori.


U takvim suvremenim kretanjima bila bi velika
hrvatska pogreška očekivati daje moguća konkurencija
malih domaćih kapaciteta s njemačko-francuskim
kapitalom angažiranim u već nekoliko velikih pilana
za preradu četinjača (pa i listača) ili pak s drvnim pločama.
Takva bi borba donijela tržišno vegetiranje uz
nikakvu akumulaciju i beskrajno niske plaće i nadnice,
stanje za koje znamo da nema za takvu industriju nikakve
trajne budućnosti. Uz pomoć poslovnog domaćeg i
stranog kapitala moguće je povećati kapacitet jedne
tvornice iverastih ploča veličine koja bi jamčila takvu
troškovnu situaciju da se ti proizvodi mogu nositi s
proizvodima iz ostalih zemalja. Prava usmjerenja traže
se u razvijanju visokoracionaliziranih kapaciteta za
maloserijske drvne proizvode. Uvjet za uspjeh ovakvog
usmjerenja dakako je u tom, da takvi domaći proizvođači
moraju plaćati inpute kao i konkurencija iz
drugih zemalja.


Francuski primjer, kao i uostalom i iz drugih industrijski
razvijenih zemalja2 jasno pokazuju da za dobra
proizvođača npr. stolica, ormara, ambalaže, dijelova
pokućstva i si. uvijek ima mjesta. To međutim nije slučaj
s tvornicom iverastih ploča kapaciteta 100.000 mVg
u konkurenciji s deset puta većim tvornicama, čiji su
proizvodi i do 30 % jeftiniji, pa unatoč tomu te tvornice
imaju vrlo visoke profite. Ista je stvar kod furnirskih
ploča, šperploča, vlaknatica, vlaknatica srednje gustoće
(MDF), OSB ploča i dr.


1 Masivno drvo npr. unatoč modnim i tržišnim kolebanjima pokazuje stalan trend laganog porasta cijena. Nedostatak masivnog drveta i
kvalitetnih furnira neprekidno potiče inovacije u proizvodnji supstituta sačinjenih od drveta (furniri od tanke oblovine, furnirske ploče, iveraste
ploče, vlaknatice. MDF, OSB ploče itd. Konačno, udio supstituta sve je značajniji, tako se npr. prozori sve više proizvode iz plastičnih
materijala ili aluminija, u proizvodnji vrata također dolazi do sve veće uporabe drugih, nedrvnih matrijala. Prihvatljivost takvih supstituta
djelotvorna je do te mjere, daje trend porasta cijena drveta u nekim godinama jedva zamjetljiv i moguće gaje utvrditi samo u duljim vremenskim
nizovima.
: Vidi: Sabadi, 1992., Stanje austrijskog šumarstva. Hrvatske šume, Zagreb; Sabadi, 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, HŠ, Zagreb;
Sabadi. 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, HŠ, Zagreb; Sabadi, 1997.. Švicarska: Pregled šumarstva i prerade drva,
HŠ, Zagreb; Sabadi, R.. 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U UPORABI
ŠUMA, Znanstveni skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1-26; Sabadi, R., 2000.. Francuska: Šume prekomorskih departmana, I.
dio: La Guyane i La Reunion, ŠL CXXIV, No. 3-4, pp. 171-184; Sabadi, R.. 2000., Francuska: Šume prekomorskih departmana, II. dio: La
Martinique i La Guadeloupe, ŠL, CXXIV. No. 5-6, pp. 293-302; Sabadi, R., 2000. Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska
analiza. ŠL CXXIV, No. 7-8, pp. 385-411: Sabadi, R., 2001.. Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL CXXV/I-2. p. 35-43.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 43     <-- 43 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532
UVOD:
PRERADA DRVETA I TRGOVINA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI I FRANCUSKOJ


Ukupan prihod poduzeća s preko 20 zaposlenih raste,
u 1998. godini popeo se na 65 milijardi EURO u cijeloj
EZ. Dodana vrijednost je nešto ispod 20 milijardi
EURO. To su poduzeća u grupaciji pilanarstva i ostale
primarne prerade drveta, proizvodnje drvnih ploča,
građevinske stolarije i unutrašnjeg uređenja, ambalaže
ili pak izrade različitih proizvoda iz drveta. Osim spomenutih
poduzeća s preko 20 zaposlenih, dolazi i velik
broj proizvođača s brojem zaposlenih ispod 20. Njemačka
je najveći europski proizvođač u ovoj grani privrede
sa 27 % novostvorene vrijednosti od ukupne u EZ u
razdoblju 1996-98. Francuska je druga sa 12 % od ukupne
novostvorene vrijednosti grane u EZ, ispred Španjolske
i Italije, od kojih potonje sudjeluju s 10 % u
ukupnoj novostvorenoj vrijednosti EZ. Potom slijede
Švedska, Finska i Austrija, svaka sa 6 % učešća u
ukupnoj novostvorenoj vrijednosti ove grane u EZ,
koja se kako je poznato trenutno sastoji od 15 država."
Drvni proizvodi za tesarstvo i građevinsku stolariju u
EZ predstavljaju 40 % novostvorene vrijednosti ove
grane. Ta je oblast najvažnije u nordijskim zemljama
kao što su Danska i Nizozemska, dok je drvo u građevinarstvu
također vrlo cijenjeno. U Švedskoj i Finskoj
u preradi drveta preteže pilanarstvo i primarna prerada,
što je razumljivo s obzirom na visok udio šuma četi-


Tablica 1. Francuska: uvoz trupaca tropskog drveta


Table 1 France: Tropical log imports
Zemlja Country - Godina - Year 85 90
Brazil - Brasil 3168 59
Fr. Gijana - Fr Guiana 350 56
Gabon - Gabon 475921 464138
Kamerun - Cameroon 89200 112831
Obala slonovače - Ivory Coast 284496 63146
Kongo - Congo 46471 52720
Liberia 128220 195308
Ghana 104 3828
Centr.Afrčka Rep. - CAR 2350 1282
Nigeria
Ost. Afričke zemlje Other
African Countries 495
Myanmar (bivša Burma, former Burma) 972 3242
Indonezija - Indonesia 755 314
Malezija - Malaysia 98 5175
Singapur - Singapore 228 1247
Filipini - Philippines 41392 133
Ost.zemlje - Other countries
Ukupno - Total 1073725 903974


IZVOR, SOURCE : Douancs et Le Commerce du Bois


njača u tim zemljama. Ove dvije potonje zemlje sudjeluju
s jednom trećinom svih prodaja piljenog i blanjanog
drva. Nasuprot tomu, francuska orijentacija u mehaničkoj
preradi drveta oslanja se na preradu domaćih
vrsta listača te egzotične vrste drveta.


U EZ je 1998. u preradi drveta, počevši od pilanarstva
pa do izrade finalnih drvnih proizvoda, bilo je zaposleno
545 tisuća zaposlenika u poduzećima s preko
20 zaposlenih. U prosjeku ovaj sektor u EZ zapošljava
2,3 % svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, ali u
Finskoj npr. u tom sektoru radi 6,5 %, 6,0 % u Portugalu,
5 % u Austriji, te oko 1,7 % od svih zaposlenih u
Njemačkoj i Francuskoj.


Bruto plaće i nadnice u EZ u ovom sektoru predstavljaju
21,8 % ukupnog prihoda u razdoblju 1996-98.
Cijena rada u Francuskoj negdje je blizu prosjeku europske
petnaestorice, oko 5 poena ispod Njemačke i
oko 3,5 poena iznad Italije.


Dok u europskim zemljama, iz poznatih razloga
želje za očuvanjem šuma u zemljama u razvoju, potrošnja
uvoznih tropskih trupaca te piljene građe pada,
ona u Francuskoj raste iako ne podjednako u odnosu na
pojedine kontinente. Tako je npr. uvoz kako trupaca,
tako i piljene građe iz Francuske Gijane prestao poslije


93
127


83
428130
168571


58914
48729
9373
5255


387
48
319
167


720103


94
49
45


441584
242898
84048
58935
48
4325
568


643
88
102


4


833337


95


75
489437
226738


66348


34455


5117


1876


660


1


155
218
202
99
22


825403


96


25
409038
183024
21839
60959
8751
8
1055


919


10


10
51042
736680


97
180


429890
200411
1250
93851
267


6169
15


1655
29
94
25


56825
790661


98
48


487762
208889
187
66709
61083
210
11348


1548


311


75802
913897


´ Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luxembourg, Nizozemska, Portugal. Španjolska, Švedska i
Ujedinjeno Kraljevstvo.
4 Vidi: Sabadi, 2000, Francuska: Šume prekomorskih departmana, ŠL 3-4, CXXIV, 171-84 & ŠL 5-6, CXXIV, 293-302




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 44     <-- 44 -->        PDF

R. Sabaili: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). .i 1
1996, za što ima nekoliko razloga.4 Uvoz u Francusku
trupaca tropskog drveta porastao je 1998. za 16 % u
odnosu na prethodnu godinu dostigavši količinu


913.897 m\ dok je uvoz piljene građe tropskih vrsta
1998. bio 382.377 m1 ili čak 20 % manji no prethodne
godine stoje vidljivo iz tablica koje slijede.
Uvoz i izvoz drveta i papira u Francuskoj dostigli su
1998. godine vrijednost oko 95 milijardi Ffrs (14,4
mlrd EURO). Deficit razmjene u ovoj grani se pogoršava,
prelazeći 18 milijardi Ffrs (2,8 mlrd EURO). Taj
deficit potječe većim dijelom uslijed uvoza roba iz ove
oblasti višeg stupnja obrade. Najveći deficit potječe
uslijed uvoza papira i kartona (6,2 mlrd Ffrs). Druga
grupa koja uzrokuje ovaj deficit od 5,2 mlrd Ffrs jest
uvoz namještaja i komadnog namještaja (pretežito sjedala).
Razmjena celuloze i papira, oduvijek deficitarna,
poboljšava se u neku ruku, od deficita 6,3 mlrd Ffrs
1995. godine, on pada 1998. godine na 4,3 mlrd Ffrs.
Deficit pilanarstva dostiže 2,3 mlrd Ffrs, stoje posljedicom
rastuće tražnje za građevnim drvom četinjača. S
druge strane, u mehaničkoj preradi drveta, šperploče,
drvne ploče, parket i bačvarstvo su u razmejni suficitarni
uglavnom zahvaljujući ostvarenim investicijama
početkom desetljeća.


Tri četvrtine razmjene celuloze i papira odvija se sa
zemljama EZ. Među prvih deset dobavljača koji predstavljaju
73 % sveukupnog francuskog uvoza, samo su
SAD izvan petnaestorice EZ.


Drvo predstavlja 4,5 % energetske potrošnje u Francuskoj,
a 3 % u Europi. Francuska potrošnja penje se na
9,15 milijuna ekvivalenta tona nafte. Francuska je najveći
europski potrošač energije iz drveta u Europi, u
sektoru kućanstava, oko 6,8 milijuna stanova griju se
drvetom. Gotovo 180.000 peći na drvo prodaju se svake
godine. Zahvaljujući takvom povećanju uporabe drva
za energiju, kako glede broja korisnika tako i potrošenih
količina, grijanje na drvo gubi svoj značaj tradicionalnosti
i ruralnog rasporeda. Energetsko globalno
iskorištenje koje danas dostiže 30-40 % nema sumnje je
vrlo nisko čak i uz činjenicu da neke konstrukcije peći
na drvo prelaze stupanj korištenja čak od 70 %.


U Francuskoj je preko 80 % ogrjevnog drveta nabavljano
izvan trgovačke mreže ili je vlastita potrošnja
šumoposjednika, procjenjuje se da se vrijednost prometa
ogrjevnog drveta penje na više milijardi Ffrs.


Drvna industrija tradicionalno koristi drvo kao energetski
izvor s obzirom na mnogobrojne potrebe kao što
su energija za pokretanje strojeva, sušenje drveta ili grijanje.
Procjenjuje se da ima oko 1.000 jedinica s više od
1 megawatta, s vjerojatno isto toliko ili više onih ispod
1 megawatta. Ove procjene obuhvaćaju primarnu i finalnu
preradu drveta, ali bez proizvodnje drvnih ploča
te celuloze i papira. Godišnja potrošnja ovakvih energetskih
jedinica minimalno je oko 0,5 milijuna tona
ekvivalenta nafte, što odgovara količini od 1,6 do 1,8
milijuna tona drvnih ostataka koji se potroše.


1. DRVNI INTERMEDIJARNI PROIZVODI - Intermediary wood products
Drvo u građevinarstvu - Timber in construction
Građevinarstvo je u Francuskoj kao i u drugim zemljama,
najveći potrošač drvnog sektora, 1995. godine
npr. utrošeno je oko 14,5 milijuna m\ Najveći dio drveta
troše tesari i stolari, kao i zidari za oplate, izradu krovnih
konstrukcija i dr. Procjenjuje se da se oko 25-30 %
od tog drveta troši neposredno u izgradnji kuća za parket,
podne podloge, stubišta i dr. U seoskim gospodarstvima
te pri održavanju zgrada u selima i gradovima
troši se oko 10 do 15 % sveukupnog drveta utrošenog u
građcvinrstvu. Pri izvedbi prefabriciranih elemenata sve
je više takvih izradaka iz drveta kao što su unaprijed
obrađena piljena građa, parket, untrašnja oprema zidnih
stijena, stolarije koja se ugrađuje i dr. te za izradu skela i
mnogobrojne uporabe vezane uz izgradnju zgrada, njihovo
održavanje, te također i pri niskogradnji. Računa
se da se u Francuskoj utroši od ukupne uporabe u građevinarstvu
oko 30 % drveta iz uvoza. Tu se pretežito radi


o drvetu četinjača i tropskih listača. Udio takvog drva
dakako uvelike zavisi o vrsti radova. U tablici 1. prikazana
je struktura potrošnje drveta (1995.) u tisućama m3
ekvivalenta oblog drveta i to ukupna potrošnja, dio drveta
porijeklom iz Francuske i uvoznog drveta te postotak
uvoznog drva u potrošnji pojedinih vrsta uporabe.
U metropolitanskoj Francuskoj ima preko 230 poduzeća
(1997. bilo ih je 232) koja se bave proizvodnjom
stolarije i tesarstvom namijenjene gradnji ili obnavljanju
zgrada. Radi se najvećim dijelom o malim
poduzećima, koja pokazuju zadivljujuću prilagodljivost
na nemirnom tržištu. Vrlo je mali broj takvih poduzeća
grupiran u veće sustave, stoje razlog da velik broj
ovih malih poduzeća sudjeluje u izvozu sa svega 6 %
od ukupnog prometa. To je ujedno i najmanji postotak u
svim industrijama. Od svih prodaja u inozemstvo iz ove
branše 60 % otpada na 15 najvećih firmi iz grupacije.


Tijekom razdoblja od pet godina, tj. od 1994. do
1998. broj poduzeća u ovoj grupaciji smanjio se za
4 %, ali seje ukupan broj zaposlenika lagano povećao.
Ako bi željeli iskazati proizvodnost tako da ukupan promet
podijelimo s brojem zaposlenika, proizvodnost je
iznosila 1994. 844.000 Ffrs, a 1997. popela seje na


864.000 Ffrs. Nakon 1995. godine investicije su već u
1997. godini snižene. Poduzeća rezerviraju oko 10 %
dodane vrijednosti za modernizaciju svojih sredstava za
proizvodnju. Krediti u svim oblicima se u ovoj branši
relativno malo koriste. Opća financijska situacija podu


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 45     <-- 45 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM
zećaje, kako je to naprijed već istaknuto, općenito zadovoljavajuća
što se očituje pozitivnim rezultatima poslo-


Tablica 2. Uvoz piljene grade egzota u Francusku u irr
Table 2 Imports of tropical sawnwood to France in m3


Zemlja Country - Godina - Year 85 90
Brazil - Brazil 8264 33146
Fr. Gijana - Fr. Guiana 1107 828
Ost. J. Amerika - Other S. America 120 944
Južna Amerika- South America 9491 34918
Obala Slonovače - Ivory Coast 113371 110189
Kamerun - Cameroon 25638 29684
Ghana - Ghana 501 9719
Gabon - Gabon 1131 979
Kongo - Congo 1170 891
Nigeria - Nigeria 186
Centr.Afr.Rep. - Central African Rep. 701 118
Liberia - Liberia 591 20189
Ost.afr.zemlje - Other African Countries 600 4242
Afrika - Africa 143703 176197
Malezija - Malysia 133552 172521
Indonezija - Indonesia 47510 39534
Singapur - Singapore 60581 18863
Myanmar - Myanmar 183 238
Filipini - Philippines 18281 13652
Azija -Asia 260107 244808
Ost.zemlje - Other countries
Ukupno - Total 413301 455923


IZVOR, SOURCE : Douanes et Le Commerce du Bois


Pored spomenutih specijaliziranih firmi, njih 232, u
Francuskoj su djelatni još 1.700 obrtničkih radnji s ispod
20 zaposlenika, koje također djeluju u ovom
sektoru. Te radionice zapošljavaju oko 6.700 zaposlenika
i ostvaruju godišnji promet oko 3,6 milijardi
Ffrs.


Tesarstvo i konstrukcijsko stolarstvo, kako je rečeno,
namjenjuje svoje proizvode građevinarstvu i to pri
izgradnji novih ili popravcima i obnavljanju postojećih
zgrada. Iako je konjunktura počevši od 1998. nešto povoljnija,
konstruktivno stolarstvo, ili ono što nazivamo
građevinska stolarija, i dalje teško trpi konkurenciju
supstitutivnih materijala, posebno polivinil klorida. Između
1981. i 1997. pala je proizvodnja otvora (prozora
i vrata) za jednu trećinu, dok se proizvodnja artikala iz
PVC povećala za šest puta. Proizvođači prozora i pro-
zora-vrata su među najpogođenijima. Da bi se kako-tako
održali donose na tržište nove proizvode kao što su
prozori od drveta i aluminija ili od drva i PVC. Taki
proizvodi prema unutra zadržavaju toplinu drveta, minimizirajući
gubitke topline prema vani. Unatoč tom
isporuke prozora i prozor-vrata (francuski prozori) pala
je s 5 milijuna krila u 1985. na 3 milijuna u 1997. godini,
s tim da se pad i dalje nastavlja. Stolarska vrata,
najtradicionalniji proizvod, prati konjunkturu izgra


Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 511-532


vanja i dobrom likvidnošću, boljom od branši koje proizvode
poluizradevine ili pak od prosječne industrije.


93 94 95 96 97 98
74501 133063 151421 94089 155359 135494
43 117 83 222
406 508 537 338 412 570
74950 133688 152041 94649 155771 136064
56657 64996 66638 39499 41618 39109
22949 38712 36029 30843 33935 36176
11979 6646 28640 24262 44468 39958
396 791 926 2177 2918 3077
1224 1170 782 2108 11066 15755
806 659 263 594 353 561
216 200
173 18 188 188 392
94400 113192 133278 99716 134546 135074
63889 46709 42807 23389 60118 59997
1931 1300 1421 1134 1332 2123
935 570 585 346 1108 331
36 122 94 50 10949 8886
49 38
66840 48739 44907 24919 73507 71337
25849 112441 39902
236190 295619 330226 245133 476265 382377


dnje. Slično je stanje i u proizvodnji ravnih vrata, gdje
pak inovacije prema proizvodima koji su tehnički savršeniji
ili pak imaju veću dodanu vrijednost, kao što
su vrata koja se definitvno oblikuju pri ugradnji,5 na
neki način osiguravaju napredak u tražnji.


Ostali proizvodi ovog sektora, prefabricirani elementi
koji se sastavljaju tek prilikom ugradnje, predstavljaju
oko 80 % industrijske proizvodnje, među njima
i prestižni lamelirani lijepljeni proizvodi, koji kombiniraju
tehnička svojstva s estetskim izgledom.


Tesarski elementi i građevna stolarija razmjenjuje
se malo. Belgija i Njemačka glavni su kupci francuskih
proizvoda iz ove branše. Trgovačka razmjena još
je uvijek pozitivna ali pada, stopa pokrića izvoz-uvoz
bila je 1998. godine 104%.


Što se tiče građevinske stolarije u Francuskoj, unatoč
stalnom padu tražnje drvenih prozora i tzv francuskih
prozora (tj. prozora-vrata) u 1998. godini, oni su u
ukupnoj vrijednosti proizvodnje zauzimali visokih 23 %
udjela, ravna vrata zauzimala su u istom razdoblju 17%,


; "Post-formed doors", "Les portes post-formees"




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 46     <-- 46 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA [ TKCiOVINA DR\´OM Šumarski list hr, 9 10. CXXV (2001). 511-532
dok su vrata po mjeri zauzimala 12 %. Mozaik parketi ili strijski proizvodi, drvena stubišta 6 %, prozorski zasloni
lijepljene podne ploče sudjeluju u ukupnoj vrijednosti 5 %, laminirani industrijski izradci 2 %, a ostali proizvoproizvodnje
u istoj godini 8 %, isto kao i tesarski indu- di iz građevne stolarije sudjelovali su s 19 %.


Tablica 3. Francuska: Potrošnja drva prema vrsti uporabe i prema izvorima (domaće i uvozno drvo)u 1000 m´
Table 3 France: Timber consumption by structure and sources (domestic & imported) in 1000 m!


Potrošnja drva - Timber consumption Postotak
Vrsta uporabe Ukupno Iz domaćih Uvozno uvoznog
Structure of use izvora drvo drveta
Domestic Imported u ukupnoj


sources timber potrošnji


Per cent
of imported
timber
in total


consumption
Tradicionalno tesarstvo - Traditional structures 3 432 2 612 820 24 %
Montažna stolarija - Joinery for fixtures and fittings 3 199 2 522 677 21 %
Oplata i skele - Shuttering and scaffolding 2 070 1 474 596 29 %
Parket i zidne obloge - Parquet and panelling 1 160 792 368 32 %
Poljoprivredne gospodarske zgrade - Farm building 752 553 199 26 %
Odljcvci i kalupi - Mouldings and beading 627 460 1676 27 %
Drvo za krovne konstrukcije - Roofing timber 464 243 221 48 %
Vrata u jeduinicama - Flat doors, door units 430 119 311 72 %
Industrijsko stolarstvo - Industrial frames 355 216 139 39 %
Prozori i prozorska vrata - Windows & French windows 283 74 209 74 %
Vrata za ugradnju - Custom-built doors 270 122 148 55 %
Prešano drvo - Injected wood 267 194 73 27 %
Pregrade - Partitions 233 135 98 42 %
Lamelirane drvne strukture - Laminated wooden structures 229 86 143 62 %
Drvene stepenice - Stairways 196 110 86 44 %
Drveni građevni okviri - Wooden frames 224 131 93 42 %
Posmična vrata, žaluzine - Sliding and pivoting doors, shutters 181 103 78 43 %
Ograde i kapije - Fences and gates 80 39 41 51 %
Ostalo - Other 67 41 26 39%
Ukupno - Total 14519 10 026 4 493 31 %


Izvor - Source: Serge Lochu Cosultant


Tablica 4. Francuska: Poduzeća s preko 20 zaposlenika u tesarstvu i konstrukcijskom stolarstvu
Table 4 France: Companies with over 20 employees in the frames and fittings branch
Novčani iznosi u 1.000 Ffrs - Monetary amounts in 1,000 Ffrs
Ukupno u mehaničkoj
Tesarstvo i konstr. stolarstvo preradi drveta
Frames & fittings Total in mechanical
wood processing


1990 1992 1994 1997 1994 1997
Broj poduzeća - Number of companies 263 271 242 232 675 653
Zaposlenici - Employees 18336 17 744 16 234 17 348 43 004 43 073
Poslovni prihod prije oporezovanja
Turnover before tax
13 608 000 13 771 000 13 701 000 14 989 000 33 162 000 35 363 000
Dodana vrijednost Added
value 4 190 000 4 429 000 4 297 000 4481 711 10 402 000 10 821 078
Postotak izvoza - Export rate 4 % 6 % 7 % 6.4 % 16% 17%
Stopa investicija - Investment rate* 13 % 15% 23 % 10.4 % 15% 11.2 %


*Investieije/Novostvorena (dodana) vrijednost
IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d´entreprise 1996 & 1997




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 47     <-- 47 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532
Slila 1. Kretanje neto proizvodnje izvoza i uvoza industrijskih tesarskih proizvoda i konstrukcijeske (građevne)
stolarije u Francuskoj (Neto proizvodnja = ukupna proizvodnja - izvoz)
Figure 1 The development of production, exports and imports of wooden frames and fittings in France (Net production
= total production - exports)


Tablica 5. Francuska: Vrijednost proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnja proizvoda industrije drvene građevinske stolarije i
tesarskih proizvoda


Table 5 France: The value of production, exports, imports and consumption of industrial wooden fiting and frames


U mlrd Ffrs - Billion Ffrs
Godina Year
Proizvodnja Production
Izvoz Exports
Uvoz Imports
Potrošnja Consumption
1990 12,5 0,596 0,640 12,54
1991 10,1 0,651 0,652 10,05
1992 12,4 0,703 0,569 12,27
1993 12,0 0,988 0,773 11,77
1994 10,4 1,258 0,898 10,00
1995 11,2 1,401 1,014 10,81
1996 11,0 1,303 0,979 10,68
1997 10,0 1,273 1,172 9,87
1998 10,2 1,280 1,229 10,13


IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes; Sessi: Enquete annuelle de branche 1998




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 48     <-- 48 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 511-532
Tablica 6. Smjerovi trgovine građevinskom stolarijom FranKako
je rečeno. Francuska je u proizvodima građecuske
vinske stolarije suficitarna, iako ta suficitarnost lagano
Table. 6 Direction of trade of wooden industrial frames and opada. Može se reći daje vrijednost proizvodnje cjelo


fittings of France (u milijunima Ffrs - Million Ffrs) kupne francuske građevne stolarije u razdoblju 1990-98.
Zemlja Uvoz -Imports Izvoz -Exports negdje oko 12,5 milijardi Ffrs. a potrošnja iznosi nešto
Country 1995 1998 1995 1998 preko 10 milijardi Ffrs, kao stoje to prikazano u tab. 5.


Njemačka 169 204 542 367
Belg. i Lux. 152 286 234 256
Španjolska 32 100 145
Nizozemska 60 73 38
Austrija 2 31
UK 48 27
Italija 54 21
Portugal 8 9
Švedska 69 73 2
Finska 28 2
Danska 139 87 1
Ost. zemlje 4 506 4 512
Ukupno 765 1229 1011 1280


IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi


Parket i drvne obloge Parquet and panelling


Od godine 1998. konjunktura za paket može se tržište, količina izvezenih parketa i drvnih obloga bila
označiti kao povoljna. Te je godine u Francuskoj proizje
u 1998. manja od onog 1997.
vodnja parketa dosegnula čak 6,8 milijuna m2, u uspoUz
vrijednost izvoza od oko 327 milijuna Ffrs u
redbi s prethodnom 1997. godinom kada je iznosila 5,6 1998. industrija parketa u Francuskoj bilježi pozitivnu
milijuna m:. Proizvodnja drvenih obloga dosegla je bilancu. Njezine izvozne prodaje nisu prešle prag od
1998. 27,6 milijuna nr, a 1997. bila je 26,0 milijuna nr. 200 milijuna Ffrs sve do 1995. godine. Prodaja parketa
Najvažniji pokretač ovakvog porastaje samo francusko iz Francuske u inozemnstvo redovito su veće od uvoza,


Tablica 7. Glavni proizvodi grupacije parket i drvene obloge
Table 7 Main products of the parquet and panelling branch


Vrsta proizvoda Proizvedene količine o 1000 nr - Quantities produced in 1 000 sq.m.


Products manufactured 85 90 93 94 95 96 97 98
Parket četinjača - Softwood parquet 25 691 30 482 27 275 2 914 3 437 3 441 3 767 4 763
Drvene obloge četinjača Softwood
panelling
18 686 20 243 18318 25 394 27 166
Parket listača - Hardwood parquet 1 604 3 338 5 036 1 735 1 726 1 593 1 845 2 048
Drvene obloge listača Hardwood
panelling
750 848 641 568 477
Ploče za parket- Panels for parquet 1 186 1 650 1 606 6 348 6 356 6 487 6 368


IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de brauche


Tablica 8. Vrijednost proizvedenih glavnih proizvoda branše parket i drvene obloge u Francuskoj
Table 8 Values of main products of the parquet and wood panelling industry in France


Vrsta proizvoda Vrijednost mil. Ffrs - Values in million Ffrs


Products manufactured 94 95 96 97 98


Parket četinjača - Softwood parquet 152 179 176 193 242


Drvene obloge četinjača - Softwood panelling 548 602 545 782 833


Parket listača - Hardwood parquet 215 196 201 244 260


Drvene obloge listača - Hardwood panelling 46 52 40 37 32


Ploče za parket - Panels for parquet 765 777 763 753


IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de blanche 1998




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 49     <-- 49 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM
u 1998. godini pretičak izvoza nad uvozom bio je čitavih
257 milijuna Ffrs, a godinu dana ranije čak 320 milijuna
Ffrs. Hrvatska je npr. izvezla 1998. godine u
Francusku parketa u vrijednosti oko 4 milijuna Ffrs.


Najveći dio proizvoda iz ove branše izvozi se u
zemlje EZ. Švicarska je prva zemlja izvan EZ, ali po


Šumarski list br. 9- 10. CXXV (2001), 511-532


količini spada tek na deseto mjesto francuskog izvoza.
Uvoz je znatno diverzificiraniji. Oko polovice uvoza
dolazi iz EZ zemalja, a druga polovica iz istočnoeuropskih
zemalja (Slovačka, Hrvatska i Poljska) ali se uvozi
i iz Azije.


Tablica 9. Francuska: Smjerovi trgovine parketom i drvnim oblogama 1998.
Table 9 France: Direction of trade for parquet and wooden panelling 1998 - Milijuna Ffrs - Million Ffrs
Uvoz Imports Zemlja - Country Zemlja - Country Izvoz Exports


10 BelgLux
8 Njemačka
7 Slovačka
4 Hrvatska
4
4
3
Poljska
Španjolska
Švedska
2 Nizozemska
2 Kina
26
70


IZVOZ - SOURCE: Agrestc - Douanes


BelgLux 58
Njemačka 49
Nizozemska 44
Španjolska 40
UK 32
Austrija 24
Finska 18
Irska 14
Italija
Švicarska
13
8
Ost. zemlje 27
Ukupno 327


Furniri i drvne ploče


Poslije pada 1996. godine, proizvodnja furnira i drvnih
ploča uspinje se neprekidno i do 1999. g. Građevinarstvo,
prvi potrošač furnira i posebno drvnih ploča,
nakon nekoliko godina padova, zahvaljujući vladinoj
politici distribucije jeftinih zajmova za stanove i kuće,
ponovno je živnulo. Broj kuća-stanova čija gradnja započinje
nakon tih mjera porastao je po stopi od 20 % godišnje.
Opremanje stanova-kuća, drugi izvor povećanja
tražnje ploča, ukazuje također na povoljan trend. Ploče
iverice u tražnji predstavljaju najviši udio i pridonose u
najvećoj mjeri ove branše. Ploče iverice najčešće su
prodavane od svih ploča, samo u 1998. godini prodano
je oko 2 milijuna m3, tj. 20 % više od količine prodane


1994. Uz jednaku stopu rasta sve vrste ploča vlaknatica
nalaze se također u vrhu prosperitetnog razdoblja. Treća
vrsta proizvoda ove branše po važnosti, šperploče, s
druge strane pada u udjelu ukupne tražnje. Od 1998.
proizvođači šperploča imaju poprilične teškoće zbog
konkurencije jeftinijih, vrlo kvalitetnih ploča iz Azije
(velikim dijelom iz Indonezije).


Drvne ploče su najčešće trgovani proizvodi drvne
industrije. One predstavljaju 60 % izvoza i uvoza ovog
sektora u Francuskoj, koja svojom proizvodnjom pokriva
domaće potrebe 123 % (1998.). Proizvodnja je
međutim u odnosu na 1997. pala u 1998. za 7%. Konkurentska
borba poglavito s Njemačkom, glavnim tr




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 50     <-- 50 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM
govačkim partnerom Francuske, sve se više intenzificira.
Područje proizvodnje drvnih ploča, uz celulozu iipapir te piianarstvo, tipično je područje ključnih proizvoda,
gdje je racionalizacija dovedena do nevjerojatnog
stupnja. Sve veći kapaciteti, (zapošljavaju sve manji
broj radnika), zahtijevaju takva investicijska sredstva,
koja nije moguće nabaviti unutar pojedinih industrijskih
poduzeća, financiranje se izvodi na globalnoj
jjosnovi, perspektive malih proizvođača više nisu nejasne,
one su bezizgledne.


Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 511-532


Godinu za godinom industrija drvnih ploča se restruktuira
i koncentrira. U 1997. četiri najveća proizvođača
objedinjuju trećinu zaposlenih i ukupnih prodaja.
Te su tvornice srednje veličine ali silno kapitalno intenzivne.
U terminima ukupnih prodaja po zaposleniku, industrije
drvnih ploča slične su industriji poluproizvoda
pa i finalnih proizvoda, iako im je proizvodnost rada i
novostvorena vrijednost niža. Najveći udio u ovoj branši
ima proizvodnja iverastih ploča i ploča vlaknatica.


Slika 4. Distribucija poduzeća proizvodnje furnira i drvnih ploča prema veličini (>20 zaposlenih) u % od
ukupnog (stanje 1997.)
Figure 4 Distribution of companies producers of veneer and wood panels by size (>20 employees) in per


cent from total (stand 1997)


Ona obuhvaća šest od deset poduzeća i sudjeluje s
80 % godišnjeg prometa, te 70 % zaposlenika. Struktura
i poslovni rezultati ovih jedinica usporedivi su s performancama
industrije celuloze i papira. U ovu grupaciju
spada i industrija šperploča, koja je pretežito manuelno
intenzivna, s niskom novostvorenom vrijednošću
po zaposlenom i postotkom stope dodane vrijednosti,
koja je među najnižima u drvnoj industriji. Da bi se
sačuvala konkurentska sposobnost na različitim europskim
tržištima, proizvođači ploča iverica odvajaju preko
20 % od novostvorene vrijednosti, za razliku od industrije
šperploča i ostalih proizvođačkih industrija,
gdje ta stopa ne prelazi 12 %.


Izvoz ovog sektora zauzima 37 % ukupnog prometa,
za razliku od ukupne industrije, gdje je stopa izvoza
35 %. Izvoz je koncentriran na velika poduzuzeća: ona
s preko 100 zaposlenih sudjeluju u izvozu s oko 80 %,
kako je to prikazano na slici 3.


Najveća koncentracija zaposlenih u ovoj branši nalazi
se u regiji Poitou-Charantes (1596 zaposlenika) slijedi
regija Aquitaine (1042 zaposlenika), potom Basse


Normandie (736 zaposlenika) i drugi. Osim te, nazovimo
ju zapadne koncentracije, priličan broj zaposlenika


Tablica 10. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvnih ploča
u Francuskoj u mlrd Ffrs
Table 10 Production, exports, imports and consumption


of wooden panels in billion Ffrs


90
91
92
93
94
95
96
97
98


Ukupna
proizvodnja
Total
production
8.3 11
8.498
8.212
7.846
8.348
8.664
8.489
9.232
9.572


Domaća
Uvoz Izvoz potrošnja
Imports Exports Domestic
Consumption
2.999 2.411 8.899
2.845 2.698 8.645
2.660 2.812 8.060
2.368 2.646 7.568
2.612 3.248 7.712
2.934 3.564 8.034
2.817 3.789 7.517
3.299 4.232 8.229
3.549 4.372 8.749


IZVOR. SOURCE: Douancs -Scssi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 51     <-- 51 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532
koncentriran je u sjeveroistočnim regijama Lorraine, proizvodnja, vrlo brzo i u kratkom roku mijenja sliku,
Alsace, Bourgogne i Franche-Comte, gdje u svakoj re- kako je to ilustrirano u tablici 8.
giji radi oko 500-1000 zaposlenika u ovoj branši. udi o pojedinih vrsta proizvoda u ovoj grupaciji u


Vanjska trgovina furnirom i drvnim pločama, kao i Francuskoj, prikazanje na slici 5.


Slila 5. Potrošnja furnira i drvnih ploča u Francuskoj 1998. po vrstama proizvoda u %
Figure 5 Consumption of veneers and wooden panels 1998 by product group in per cent


IZVOR-SOURCE: Enquete trimestricllc de branchc 1998


Tablica 11. Francuska: Smjerovi trgovine furnira i drvnih ploča 1998. u milijunima Ffrs
Table 11 France: Direction of trade of veneers and wooden panels 1998 in million Ffrs


Uvoz, mil. Ffrs- Imports, mill. Ffrs Izvoz, mil. Ffrs - Exports mill. Ffrs
Zemlja - Country Mil. Ffrs-Mill. Ffrs Zemlja - Country Mil. Ffrs-Mill. Ffrs
Njemačka 745 Njemačka 1 146
Belgija 720 Nizozemska 559
Indonezija 249 UK 552
Finska 248 Italija 519
Italija 197 Španjolska 454
Španjolska 188 Belgija 395
Ostale zemlje 1 202 Ostale zemlje 1 306
Ukupno 3 549 Ukupno 4 372


IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi


Drvna ambalaža u Francuskoj - proizvodi i proizvodnja
Wood packaging in France - products and industry


Ambalaža na osnovi drveta zauzima čak 41 % vrijednosti
proizvodnje industrije ambalaže u Francuskoj
i to 34 % papirne i kartonske ambalaže, te 7 % ambalaže
od drveta. Industrija drvene ambalaže radi za cjelokupnu
industriju. Ona proizvodi laganu ambalažu i drvene
posude, ponajprije bačve za poljodjelsku djelatnost,
a jednako tako i palete, sanduk-palete i ambalažu
po mjeri za transportiranje većih proizvoda. Proizvodnja
paleta i sanduk-paleta, u kojima se nalazi 64 % nepovratne
ambalaže, vodećom je djelatnošću, čineći oko
30 % udjela branše. Između 1995. i 1998. taje industrija
međutim smanjila proizvodnju za 7 %. Da bi se to


nekako kompenziralo, proizvođači su razvili djelatnost
repariranja paleta, sljedeći europske naputke o unapređenju
i reciklaži pakiranja. U posljednje četiri godine
ukupan promet povećanje sedam puta.


Lagana drvena ambalaža daljnja je aktivnost u padu.
Između 1995. i 1998. isporuke su smanjene za 3 %
zbog konkurencije plastične i kartonske ambalaže. Od
početka 1999. međutim proizvođači bilježe izvjestan
uspon u isporukama. Stanje za drvene sanduke varira
tijekom posljednjih pet godina: 1997. bilo je vrlo povoljno,
dok su 1998. i 1999. bile godine recesije. Bačvarska
industrija međutim doživljava od 1995. pravi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 52     <-- 52 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532
Slika 6. Distribucija poduzeća proizvodnje drvene ambalaže prema veličini (>20 zaposlenih) u % od
ukupnog (stanje 1997.)
Figure 6 Distribution of companies producers of wood packaging by size (>20 employees) in per cent from
total (stand 1997)


Slika 7. Francuska: Potrošnja drvene ambalaže prema vrsti (u % vrijednosti)
Figure 7 France: The consumption of wood packaging products by billing (in % of the value)


procvat, s udvostručenom proizvodnjom i utrostručenim
asortimanom.


Sektor drvne (i papirne, odn. kartonske) ambalaže
dispergiran je posvuda u Francuskoj, a uključuje i malu
seosku proizvodnju. Najveća koncentracija je na zapadnoj
atlantskoj obali, gdje opet prednjači regija Aquitaine
s oko 1207 zaposlenih, slijedi Pays-de-la -Loire


(1.061 zaposlenik), zatim Rhone-Alpes na jugoistoku
(926), Bretagne na zapadu (880), itd. Proizvođači drvene
ambalaže najvećim su dijelom koncentrirani u regiji
Rhone-Alpes.
Samo dva od 230 poduzeća u ovoj branši imaju preko
250 zaposlenika, inače tri četvrtine poduzeća imaju
između 20 i 50 zaposlenika. Tijekom posljednjih deset
godina 10 % poduzeća otišlo je s tržišta, čime je broj
zaposlenika smanjen za skoro 20 %. _


Proizvodnost, profitabilnost i investicije začuđujuće
su niske. 1997. godine vrijednost proizvodnje po zaposlenom
bila je 654.000 Ffrs, dok je npr. u industriji
poluproizvoda u to vrijeme bila 1,066.000 Ffrs. Udio
izvoza u vrijednosti proizvodnje također je nizak, iako
je od 1985. od 9 % porastao na 14 % u 1997. godini.


Obujam vanjske trgovine artiklima ambalaže pao je
u 1998, ali je bilanca trgovine još uvijek pozitivna
(202 %). Bačvarstvo predstavlja 68 % cjelokupnog izvoza
(1,64 mlrd Ffrs ukupan izvoz, bačvarstvo od toga
ukupno 1,12 mlrd Ffrs), a mušterija broj 1 za burad i
kace su kupci iz SAD ( 34,41 % ili 565 mil. Ffrs, od
ukupnog izvoza grupacije drvene ambalaže).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 53     <-- 53 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 511-532
NAMJEŠTAJ I OPREMA UNUTRAŠNJEG PROSTORA
Furniture and indoors furnishing


Industrija i trgovina pokućstvom u Francuskoj
Furniture manufacturing and trade in France


Nakon dugog razdoblja recesije koja je trajala od
1990. pa sve do 1996. industrija namještaja u Francuskoj
započinje nov uspon sredinom 1997. godine. Do
povećane tražnje svakako dolazi zbog politike francuske
vlade da podstiče gradnju stanova i kuća, pa je logično
da uslijed toga dolazi i do pojačane tražnje namještaja
za opremu tih stanova-kuća. Osim povećanja
stambenih prostora nastalog izgradnjom novih jedinica,
povećana realna kupovna moć pučanstva još je jedna
od bitnih čimbenika koji uzrokuju porast tra/nje.
Radi se ne samo o tražnji novog namještaja za opremanje
stanova-kuća, već i o zamjeni starog i dotrajalog
namještaja.


Istraživanja su pokazala da raspoloživ stambeni
prostor i realan disponibilan prihod pučanstva pozitivno
koreliraju s tražnjom novog pokućstva na osnovi
amortizacije postojećeg, starog i dotrajalog namještaja.
S druge strane povećanje novoizgrađenog stambenog
prostora po stanovniku i realan disponibilan prihod pozitivno
koreliraju s tražnjom novog namještaja, ali ne
na osnovi amortizacije, već novog opremanja novih
stambenih prostora. Ima dakako još i drugih varijabli
koje djeluju na veličinu tražnje za namještajem, čak je
njihov broj golem, ali se ne ćemo u njih upuštati.6


Ponovno oživljavanje tražnje od polovice 1997. u
Francuskoj koje se spominje naprijed, nije u potpunosti
koristilo ovom sektoru, koji se ponovno suočio s teškoćama
plasmana svojih proizvoda kupcima u 1999.


godini. Te poteškoće u prvom redu proizlaze iz pritiska
od strane distribucije, koja je moguća i neizbježna
zbog usitnjenosti proizvođača. Dvije trećine svih poduzeća
iz branše namještaja zapošljavaju manje od 50
radnika. Samo četiri poduzeća imaju u Francuskoj više
od 500 zaposlenih u branši. Unatoč naporima proizvođača
da investiraju u suvremenu opremu, nedovoljna
modernizacija industrijskih alata i strojeva koči konkurentnost
poduzeća. Stvarna proizvodnost rada ostaje
inferiornom proizvodnosti ostalih sektora proizvoda
unutrašnjeg uređenja. Unatoč tomu, udio izvoza polagano
ali sigurno raste, nedostatna veličina poduzeća
vjerojatno predstavlja kočnicu snažnijem izvozu, ostajući
ih na regionalnoj razini.


Poduzeća proizvođači namještaja, koncentrirani su
većinom na zapadu Francuske, primat sa 3.584 zaposlena
(od ukupnih 13.748 zaposlenika u struci, 1997.
god.) u regiji Pays-de-la-Loire, Rhone-Alpes sa 1.280
je druga, a Franche-Comte sa 1.179 zaposlenika treća
regija. Poitou-Charantes je regija sa oko 1.000 zaposlenika
četvrta, itd. Industrija namještaja koncentrirana na
zapadu vrlo je značajna zbog znanja i vještine svojih
radnika, posebice u proizvodnji stilskog namještaja.


Ormar je najviše proizvođen artikal ove branše u
Francuskoj, od ukupne vrijednosti na njega otpada čak
28 %. Kako je to izgledalo po vrijednosti i vrstama namještaja,
prikazuje se na slici 8.


Slika 8. Francuska: Namještaj po vrstama u 1998. (po vrijednosti u %)
Figure 8 France: Furniture by type in 1998 (value in %)


IZVOR - SOURCE: AGRESTE - Enquete annuclle de branche 1998


6 Vidi Sabadi, 1977, Istraživanja determinanti tražnje sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama u Jugoslaviji u razdoblju 1962-74,
Disertacija, Univ. u Beogradu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 54     <-- 54 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRCiOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV 120(11). 511-532
Prateći društveni razvoj u ponašanju kupaca, primjećuje
se porast sklonosti potrošača ka nabavkama
namještaja za slobodno vrijeme, za posebne namjene i
namještaja za djecu i mlade. Soba za jelo više nema
onu važnost kao nekad. U prošlosti su poduzeća ovog
sektora proizvodila po vrlo strogim normama kakvoće
i sigurnosti. Današnja tehnologija i inovacije, uslijed
različitih razloga (prestižnost, originalnost, racionalnost
i dr.) određuje sve više viševrsnost produkcijskih
linija. Mnoga poduzeća bacila su se na izradu uredskog,
trgovačkog i tvorničkog prostora, sve pod pritiskom
borbe za ostanak na tržištu. U ovom sektoru
francuske drvne industrije, bilanca s inozemstvom je
negativna i to gotovo dvostruko. Godine 1998. ukupan
izvoz proizvoda iz ove grupacije namještaja7 iznosio je
2,22, mlrd Ffrs, a uvoz čak 3,95 mlrd Ffrs. Glavni
kupci i prodavači prikazani su u tablici 12.


Tablica 12. Francuska: Smjer trgovine drvenim namještajem
Table 12 France: Direction of trade od wooden furniture
Milijuna Ffrs -Million Ffrs
UVOZ-IMPORTS IZVOZ -EXPORTS


ZEMFJACOUNTRY
Mil.Ffrs
ZEMFJACOUNTRY
Mil. Ffrs
Italija 612 Njemačka 365
1st. Europa 540 SAD 322
Španjolska 506 Švicarska 224
Njemačka 315 Španjolska 207
Danska 293 UK 159
Ost.zemlje 1684 Ost. zemlje 938
UKUPNO 3950 UKUPNO 2215


IZVOR -SOURCE: Douanes -Sessi


Tablica 13. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenog namještaja u Francuskoj
Table 13 Production, exports, imports and consumption of wooden furniture in France


God -Year


90


91


92


93


94


95


96


97


98


Ukup. proiz -Total production


8.039


8.309


7.845


7.392


7.140


6.976


7.017


6.779


7.415


Izvoz -Exports Uvoz -Imports


1.339 4.229
1.309 4.028
1.445 3.754
1.392 2.814
1.540 3.050
1.476 3.197
1.617 3.209
1.879 3.683
7.215 3.950
u milijunima Ffrs -Million Ffrs
Potrošnja -Consumption


10.929


11.028


10.154


8.814


8.650


8.697


8.609


8.583


9.150


IZVOR -SOURCE: Douanes -Sessi


Kuhinjski namještaj
jj -Kitchen furniture


Recesija u proizvodnji i prodaji kuhinjskog namještaja
i opreme kupaonica trajala je punih pet godina, od
1989. sve do 1994. Do oživljavanja dolazi tek nakon
stoje država interventnim mjerama pojeftinila zajmove
za izgradnju stanova-kuća, i uz pojednostavnjenje
procedure ishođenja tih zajmova. Uz opće poboljšanje
gospodarske situacije, poticaji koji su došli iz hipotekarnih
kredita najbolje potvrđuju visoku pozitivnu korelaciju
između kupovne moći, novoizgrađenog stambenog
prostora i iz tog rezultirajuće tražnje za kuhinjskim
namještajem i opremom kupaonica, kao i svekolikih
ostalih finalnih drvnih proizvoda. Do pravog uzleta
dolazi zapravo u 1998. koji se nastavlja i u 1999.
godini. Tijekom krize u ovom sektoru došlo je do niza
strukturnih promjena, gdje dolazi do jakog odvajanja
između malih i srednjih poduzeća sjedne i velikih poduzeća
s druge strane. U 1997. godini 70 % poduzeća


Kuhinjski namještaj, sjedalice i dijelovi namještaja prikazuju se
posebno, o čemu valja voditi računa.


zapošljavalo je manje od 100 zaposlenika, samo tri poduzeća
dostigli su prag od 500 zaposlenika. Ta tri poduzeća
ostvarivala su trećinu ukupnog prometa sektora,
kao i polovicu izvoza i investicija. Ta tri poduzeća
djeluju na više tržišta, čime su u stanju diverzifieirati
svoje prodaje. Da bi amortizirali svoje investicije, ta
poduzeća daju u proizvodnju velike serije. Mala i srednja
poduzeća usredotočila su se na specifične proizvode,
njihova se snaga pak sastoji u fleksibilnosti kojom
proizvode različite modele u različitim bojama i kombinacijama
te u vrlo kratkim rokovima isporuka. Godine
1997. bilo je u Francuskoj ukupno 75 poduzeća koja
su proizvodila isključivo kuhinjski namještaj (od ukupno
718 firmi ovog sektora) postižući najviši ukupan
prihod po zaposleniku od 693.000 Ffrs godišnje (prosjek
sektora, s ukupno 718 poduzeća, negdje je oko


697.000 Ffrs/godišnje/zaposlenik). Stopa investicija
raste u dijelu proizvodnje kuhinjskog namještaja, ali je
nedostatna u proizvodnji opreme za kupaonice. Interesantno
je da ovaj sektor na promidžbu ulaže godišnje
čak 3,4 % od ukupnog prihoda.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 55     <-- 55 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532
Dok izvoz opreme za kupaonice postiže lijep rezultat
od 19 % od ukupne vrijednosti, postotak izvoza kuhinjskog
namještaja pada.


Kako je naprijed rečeno, industrija kuhinjskog namještaja
izašla je iz krize sredinom 1994. godine. Od
tada dolazi do ravnomjernog rasta, zahvaljujući naporima
proizvođača, ponajprije glede kakvoće i cijena
proizvoda. Do diverzifikacije dolazi od 1994. s razvojem
elemenata kuhinja u funkcionalnom kompletu, a
oprema kupaonica se na neki način stabilizira. Da bi se
distancirali od masovnog marketinga, klasična mreža
prodaje veže se na certifikaciju kakvoće. Time se želi
podići kredibilitet u očima kupaca i informirati ih o
vlastitom znanju i vještini u pogledu dizajna, usklađen´ost
standarda ugrađenih instalacija i odgovornošću za
proizvod kroz data jamstva. Kanali distribucije se neprekidno
mijenjaju, supermarkets, kojima je osnovni
cilj lansiranje pojedinih artikala od prilike do prilike,
računaju da će u dijelu plasmana kuhinjskog i kupaonskog
namještaja odnosno dijelova, zauzeti veći dio tržišta
od dosadašnjeg.Osamdeset od sto prodaja odvija
se unutar EZ, ali neke zemlje, među njima i Slovenija,


Tablica 14. Smjerovi trgovine kuhinjskim i kupaonskim namještajem
u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs
Table 14 Direction of trade of kitchen and bathroom furni


ture in France (1998) in million Ffrs
Poduzeća s preko 20 zaposlenih
Companies with more than 20 employees


Uvoz - Imports Izvoz - Exports


Zemlja -Milijuna Ffrs Zemlja -Milijuna Ffrs
Country Million Ffrs Country Million Ffrs
UK 184 Švicarska 143
Njemačka 176 Nizozemska 96
Italija 146 Njemačka 96
Španjolska 97 UK 90
Ostali 152 Ostali 323
Ukupno 755 Ukupno 748


IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi


naslućuju se kao ozbiljni partneri. Bilanca trgovine artiklima
ove grupacije dugo vremena bila je pozitivna,
no redovito pada sve od 1994. godine, da bi se u 1998.
pojavio čak deficit.


Uvoz - Imports B Izvoz Exports


Slika 10. Kretanje izvoza i uvoza kuhinjskog i kupaonskog namještaja u Francuskoj u milijunima Ffrs po tekućim cijenama
Figure 10 The development of exports and imports of kitchen and batroom furniture in France, million Ffrs at current prices
Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 56     <-- 56 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532
Stolice i ojastučen namještaj za sjedenje - Chairs and upholstered seating furniture


Industrija namještaja za sjedenje, unatoč istočnoazijskoj
krizi 1998. godine, razvija se povoljno nakon
više godina iscrpljenosti i beznađa. Ta je industrija
1997. godine brojala 92 poduzeća s oko 9.747 zaposlenika.
Ona je nešto jače koncentrirana na istoku Francuske,
tako da najveći broj zaposlenika (1.368) radi u regiji
Lorraine, Champagne-Ardenne (1.108), Rhone-
Alpes (1.263), Aquitaine (1.311), Pays de la Loire,
Bourgogne i Picardie svaka regija s oko 1.000 zaposlenika,
itd. Ta grupacija ostvaruje vrijednost godišnje
proizvodnje od 5,7 milijardi Ffrs. Osim ove industrije
u branši je djelatna značajna obrtnička aktivnost u
proizvodnji okvira za ojastučene fotelje i stolica, s vrijednošću
proizvodnje od skoro jedne milijarde Ffrs.
Struktura ove industrije značajna je po usitnjenosti.
Samo tri proizvođača imaju oko 500 zaposlenika.
Daljnja značajka ovog sektora je visok udio ljudskog
rada u vrijednosti proizvodnje. U novostvorenoj vrijednosti
bruto nadnice i plaće sudjeluju sa 60 %.


Proizvodnost rada najmanja je u cijeloj branši izrade
namještaja i iznosi (1997.) svega 197.000 Ffrs, naprama
prosjeku za cijelu grupaciju, koji iznosi 233.000
Ffrs po radniku. Bruto profit također je najniži u branši
namještaja. Rentabilitct poduzeća proizvođača stolica
i foteljskih okvira, mjeren računovodtsvenim mjerilima,
vrlo je mršav.


Izvoz ovog sektora udvostručenje tijekom posljednjih
deset godina, dostigavši prosječno 18 % ukupne
vrijednosti proizvodnje. Veličina poduzeća nisu prepreka
izvozu, budući da mala poduzeća povećavaju isti.


Od 1992. pa sve do 1997. taje industrija imala velike
teškoće, mnoga su poduzeća otišla za to vrijeme s
tržišta. Ona je bila primorana na brojne promjene i pri


lagodbu zahtjevima potrošača, posebno zbog oštre talijanske
konkurencije. Proizvođači su prišli značajnoj
diverzifikaciju i povećanju asortimana, nudeći materijale
kao što je površinska obrada mikrovlakancima te
ponudi najrazličitijih sjedala za relaksaciju. Traže se
također nova područja plasmana u hotelskoj i opskrbnoj
industriji, zadržavajući pritom posebnu kakvoću
pri izradi proizvoda po narudžbi. Cijeli ovaj sektor prisiljen
je, da bi opstao na tržištu, davati visoku kakvoću,
originalan dizajn i racionalnu proizvodnju, kako bi se
uspješno amortizirala investicijska sredstva koja se
svakodnevno poboljšavaju. Isto je tako veliki napor,
posebno u ovom sektoru, poseban agresivnoj prodaji i
diverzifikaciji kanala prodaje.


Cijeli je ovaj sektor prošao kroz krizu od 1993. do
1997. Tek 1999. počinje rast u klimi povjerenja, iako je
to oživljenje vrlo selektivno. Prodaja stolica susreće


Tablica 15. Smjerovi trgovine namještajem za sjedenje u
Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs
Table 15 Direction of trade of seating furniture in France


(1998) in million Ffrs


Uvoz -Imports Izvoz - Exports


Zemlja -Milijuna Ffrs Zemlja -Milijuna Ffrs


Country Million Ffrs Country Million Ffrs
Italija 1 813 Njemačka 236
Belg-Lux 466 Belg-Lux. 216
Azijske zem. 223 Švicarska 162
Ist.Furopa 189 UK 94
Španjolska 162 Italija 77
Ostali 490 Ostali 343
Ukupno 3 334 Ukupno 1 128


IZVOR - SOURCE: Douanes - Ses.si


Naslonjači i sofe
Armchairs and sofas
48%


Siika 11. Udio pojedinih vrsta proizvoda industrije drvenih sjedala u Francuskoj (u % od vrijednosti
- 1998.)


Figure 11 The share of products of the industry of wood seating in France (in % of value 1998)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 57     <-- 57 -->        PDF

R. Sabađi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM
snažnu inozemnu konkurenciju, što potvrđuju cifre trgovačke
bilance, uvelike negativne. Godine 1998. vrijednost
uvoza bila je čak 60 % domaće proizvodnje, tj.
preko 3 milijarde Ffrs. Taj uvoz najvećim dijelom (preko
80 %) dolazi iz EZ, gdje su 75 % ojastučeni naslonjači,
20 % stolice i 5 % konvertibilni namještaj i dije


Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 51 1-532


lovi stolica. Najveći isporučitelj je Italija s oko 55 %
udjela u ukupnom uvozu u Francusku, iza nje dolaze
Belgija i Luxembourg, dok istočne zemlje i posebno
Azija, s vodećom Indonezijom, posljednjih deset godina
polako zauzimaju sve značajnije mjesto u francuskom
uvozu.


Tablica 16. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenih sjedalica u Francuskoj u mlrd. Ffrs
Table 16 Production, imports and exports of wood seating in France in billion Ffrs


Godina Year
Ukupna domaća proizvodnja
Total domestric production
Uvoz Imports Izvoz Exports
Domaća potrošnja
Apparent domestic consumption
90 5,842 4.672 .842 9.672
91 5.902 4.140 .902 9.140
92 5.796 3.466 .896 8.366
93 5.513 2.912 .813 7.612
94 5.599 2.873 .799 7.673
95 5.312 2.674 .812 7.174
96 5.295 2.844 .895 7.244
97 5.203 2.600 .903 6.900
98 5.657 2.831 .957 7.531


IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes


Dijelovi za drveni namještaj


Poduzeća koja proizvode dijelove za namještaj nalaze
se po načinu rada, predmetu rada i tržišnom usmjerenju
na granici između pilanarstva, proizvodnje
drvnih ploča i proizvođača namještaja. Do takve organizacije
je došlo zbog potrebe da se postigne specijali


zacija u manjem broju operacija koje su zajedničke za
više sektora, kako bi se dobilo na konkurentnosti i fleksibilnosti,
a uzor je bio talijanski primjer organizacije
proizvodnje. Ova su poduzeća redovito malena i rade
prema konkretnim ugovorima. Njihov se broj povećao


Slika 12. Distribucija poduzeća prema broju zaposlenika u industriji dijelova namještaja u Francuskoj
(1997. g.) u %


Figure. 12 Distribution of companies by number of employed personel in wood furniture parts industry
in France (1997) in %




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 58     <-- 58 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001).
između 1990. i 1997. godine. U toj oblasti stopa invesTablica
17. Smjerovi vanjske trgovine industrije dijelova na


ticija i novostvorena vrijednost najviši su u cijeloj grumještaja
u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs
paciji proizvodnje drvenog namještaja, kao što su i viši Table 17 Direction of trade of wood furniture parts indusod
razine tih pokazatelja u industriji potrošnih dobara. tries in France (1998) in million Ffrs


Geografski razmještaj te industrije pod utjecajem je
razmještaja industrije koja koristi ove proizvode i sirovinske
osnove potrebne za proizvodnju. Razmještaj je
uglavnom uz atlantsku obalu na zapadu, a na istoku slijede
smjer od Tarbesa do Charleville-Mezieres. Najveći
broj zaposlenika (od ukupno 1781 god. 1997) je u
regiji Bourgogne (311), pa zatim u Pays de la Loire


(292) i u Poitou-Charentes (251). Takvim razmještajem
ta industrija bliska je šumama, industriji ploča, i
stoje najvažnije industriji namještaja. Glavna prednost
ovakvog razmještaja u istom gospodarskom prostoru
jest u sniženju troškova transporta i zastoja u opskrbi.
Već je istaknuto da se u slučaju ove industrije radi
uglavnom o malim poduzećima. Samo jedno poduzeće
zapošljava preko 100 radnika, sva ostala negdje u prosjeku
oko 80 radnika (dok je u dijelu ove industrije,
proizvodnji dijelova namještaja, prosjek zaposlenih po
poduzeću tek nešto iznad 40).


Dijelovi drvenog namještaja namijenjeni proizvodnji
namještaja, kuhinjskog namještaja, kupaonskog
namještaja i uredskog namještaja, obuhvaćaju okvire
(za npr. stolove), vanjske ploče, ladice i odreske iverastih
ploča. Za neka poduzeća to su neke vrsti pilanski
proizvodi, za druga pak to su specijalizacije u izradi
poluproizvoda u koje je uključena uporaba kombinacija
iverastih ploča, laminiranog drva i njihovo obrađivanje
profiliranjem. Specijalizacija na ovom području
omogućuje uvođenje specifičnog teh-ničkog znanja i
vještine. Ploče vlaknatice, posebice MDF ploče, koje
imaju strukturu sličnu masivnom drvetu, naširoko se
rabe u proizvodnji namještaja zbog njihove podesnosti


Uvoz - Imports Izvoz - Exports


Zemlja -Milijuna Ffrs Zemlja -Milijuna Ffrs
Country Million Ffrs Country Million Ffrs
Italija 299 Španjolska 53
Njemačka 128 Italija 50
Španjolska 90 Švicarska 34
Švedska 67 UK 25
Slovenija 22 Njemačka 22
Ostali 298 Ostali 81
Ukupno 904 Ukupno 265


IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi


za strojnu i površinsku obradu. Neka su se poduzeća
specijalizirala u pripremi drvnih ploča, koje se obraduju
i izrezuju prema specifičnim nalozima, namijenjenih
proizvodnji namještaja.


Prodajne količine nacionalne proizvodnje uvelike
se nadopunjuju uvozom, izvoz je tek oko petine uvoza,
nacionalna proizvodnja otprilike je jednaka uvozu.
Oko 80 % razmjene odvija se unutar EZ. Francuski
proizvođači uvoze velike količine ovih proizvoda, od
kojih se neki u Francuskoj uopće ne proizvode. Zanimljiv
je udio Slovenije u uvozu dijelova namještaja, koji
nije nipošto slučajan, već po svemu sudeći posljedica
dugoročnijeg usmjerenja.


Pokućstvo Furniture
56%


Slika. 13. Udio u potrošnji pojedinih grupa dijelova namještaja u Francuskoj 1998. g. u % od
vrijednosti


Figure 13 Share of specific groups of wood furniture parts consumption in France 1998 in %
of value




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 59     <-- 59 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532
Tablica 18. Francuska: Ključni podaci u branši prerade drva
Table 18 France: Key figures on timber in woodworking
Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees


Broj poduzeća Number
of companies
Građevna stolarija i
tesarstvo Wooden
frames
and fittings
Furniri i ploče Veneers
and
panels
Ambalaža Packaging
Ostalo Other
Ukupno Total
Zaposleni - No. of employees 17348 8568 10774 6383 43073
Broj poduzeća -
Nomber of companies. 232 68 230 123 653
Ukupan prihod mil. Ffrs Annual
turnover mil. Ffrs 14989 9541 7057 3776 35363


*Investicije/Novostvorena (dodana) vrijednost
IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d´entreprise 1996 & 1997


Tablica 19. Francuska: Kjučni podaci u branši namještaj i oprema
Table 19 France: Key figures in furnishing branch


Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees


Dijelovi Komadno i Kuhinjski
namještaja ost
namještaj namještaj
-Ostalo -Ukupno Furniture
parts Occasional and Kitchen Other Total
furniture furniture
Broj poduzeća - Number of companies 42 194 84 398 718
Zaposlenici - Employees 1782 13748 9097 51176 75803
UP/zaposlenik Turnover/
emplo-ycc 1000 Ffrs 547 642 685 719 697
UP mil.Ffrs - Turnover million Ffrs 975 8826 6231 36803 52835


*Investicijc/Novostvorena (dodana) vrijednost
IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d´entreprise 1996 & 1997


Francuska: Papir i karton - France: Paper and cardboard


Proizvodnja i cijene francuske industrije papira i Taj je rezultat pak različito djelovao na integraciju
kartona tijekom 1998. godine bile su stabilne. Pad cijepoduzeća
unutar ove grane. Godina 1999. računa se da
na celuloze pomogao je da se poboljša rentabilitet u inje
bila dobra za ovu granu, unatoč teškoćama još početdustriji
papira. kom te godine.


Ambalaža i zamatanje
Packaging and wrapping
47%


Slika 14. Potrošnja papira i kartona u Francuskoj po namjeni (1998) u %
Figure 14 The consumption of paper and paper board by use in France (1998) in %




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 60     <-- 60 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001).
Francuska proizvodnja odvija se u 137 tvornica
(110 firmi) koje zapošljavaju (1998) 22.000 radnika.
To je teška, investicijama intenzivna industrija, gdje se
investicije zbog konkurentnosti i potrebe za čuvanjem
okoliša penju na milijarde Ffrs.


Francuska potrošnja papira i kartona 1998. godine
bila je 175 kg/god/stan., naprama 330 kg/god/stan u
SAD. Potrošnja papira i kartona raste neprekidno već
dvadeset godina, po stopi od 3 % godišnje, što je više
od stope rasta mnogih industrijskih sektora.


Nešto manje od polovice proizvodnje papira i kartona
godišnje proizvodnje u Francuskoj od 9 milijuna
tona troši se za ambalažu. Struktura potrošnje papira u
Francuskoj prikazana je na slijedećim slikama.


U proizvodnji papira i kartona u Francuskoj koristi
se oko 50 % potrebnih sirovina celuloza, a otprilike isto
toliko starog papira. Veća ili manja uporaba jedne ili
druge sirovine uvelike ovisi o cijenama koje posvuda
pokazuju dosta živahne promjene. U Francuskoj se od
ukupnih količina celuloze upotrijebljenih u proizvodnji,
oko 40-50% koristi uvezena celuloza.


Kao stoje to slučaj u ostalim zemljama u proizvodnjama
u šumskom sektoru kod ključnih proizvodnji
(pilanarstvo, drvne ploče), čak i mnogo više u proizvodnji
celuloze i papira, u Francuskoj se jasno također
odražavaju tendencije okrupnjivanja uz ogromna kapitalna
ulaganja i sve veću globalizaciju.


Tisuća tona Thousand tons


Slika 15. Francuska proizvodnja papira i kartona 1998. u 1.000 tona
Figure 15 French production of paper and paperboard 1998. in thousand ton


Tablica 20. Ključni podaci o francuskoj proizvodnji i potrošnji papira i kartona
Table 20 Key figures on French production and consumption of paper and paperboard


Broj tvornica - Number of factories
Broj papirnih strojeva - No of paper machines
Broj zaposlenih - No of personnel
Proizvodnja 1000 t - Production 1000 ton
Uvoz 1000 t-Imports 1000 t
Izvoz 1000 t - Exports 1000 t
Potrošnja 1000 t - Consumption 1000 ton
Vrijednost proizvodnje 1000 Ffrs Value
of production 1000 Ffrs
Investicije 1000 Ffrs - Investment 1000 Ffrs


IZVOR - SOURCE: Copacel


85
154


24542
5343
2522
-1309
6556


25984


2316


Francuska je osma zemlja po proizvodnji papira i
kartona u svijetu, s proizvodnjom koja godišnje prelazi
9 milijuna tona (1998). Prvi proizvođač u svijetu
(1998) bile su SAD s 86 milijuna tona papira i kartona,
slijedi Japan s 30 milijuna tona, Kina s 28 milijuna to


93 94 95
151 146 141
235
23787 23763 23460
7970 8682 8617
4135 4778 4655
-3186 -3726 -3639
8919 9734 9633
29807 34363 42028
1600 1400 1600


96
141
233
22550
853 1
4772
-3921
9382
97
140
230
22150
9145
5507
-4322
10330
98
137
229
21980
9161
5808
-4287
10682
35527 36631 37060
1600 2000


na, Kanada 19 milijuna tona, Njemačka 16 milijuna tona,
Finska 13 milijuna tona, Švedska 10 milijuna tona i
kako je rečeno Francuska s 9 milijuna tona. Italija i Južna
Koreja su 9. i 10. proizvođači sa po 8 milijuna
tona, itd., kako je to prikazano na sljedećoj slici.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 61     <-- 61 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532
Švedska Francuska


Finska Italija


Sweden France


Njemačka Finland lta


´y Republika Koreja


4% 4%


Germany


6% Korean Republic
4%


Kanada - Canada


Slika 16. Prvih deset zemalja najvećih proizvođača papira i kartona u svijetu
Figure 16 The first ten countries producers of paper and paperboard in the world


29.5


30


_


25


o fe
a o


C (30


«*> <3 20
-a "o


o


O. a3 14
is


03 M


j3 -n 11


K3 ^ 9.8
s ° III


3 C


0 3.V
:s> o
"5 B >


800 1219 1291 1663 1789 1824 1827 1870 1986


Godina - Year


Slika 17. Sumovitost Francuske tijekom stoljeća
Figure 17 Forest cover of France during centuries


Od kraja 8. stoljeća pa sve do prve poznate kraljevske
odredbe koja se tiče ograničavanja krčenja šuma
1219. godine, pada površina šuma na današnjem teritoriju
Francuske (bez prekomorskih departmana i Korzike)
od 29.5 milijuna ha na samo 15 milijuna ha. Godine
1291. kralj Philippe Le Bel (Filip Lijepi) imenuje
nadzornike za šume i vode na već smanjenoj površini
šuma od oko 11 milijuna ha. Godine 1661-1669 površina
šuma već je smanjena na oko 9.8 milijuna ha, kada
ministar Louisa XIV., Colbert poduzima velike reforme
šuma kraljevstva. U vrijeme Francuske Revolucije
1789. g. površina šuma još iznosi oko 8.2 milijuna ha.
Godine 1824. osniva se Nacionalna škola za šume i
vode, u Francuskoj je preostalo još samo 6 milijuna ha
šuma. Godine 1827. kada Francuska ima još samo 5.9
milijuna ha šuma, donosi se Šumarski zakonik. Tijekom
sljedećih pedeset godina mnoge će europske zemlje
slijediti taj primjer (Carevina Austrija npr. objavljuje
1852. znamenit Reichforstgesetz, čije osnovne odredbe
vrijede u bivšim zemljama tog carstva i danas,
nakon što su preneseni u aktualne zakone).


Poslije objavljivanja tog zakona, u Francuskoj se situacija
stubokom mijenja. Tijekom Drugog carstva, sedamdesetih
i osamdesetih godina 19. stoljeća, dolazi
do velikih pošumljivanja planinskih regija, a posebno
ogromnih pošumljivanja na jugoistoku, u Landes u
Gascogne, tako da se poslije toga površina šuma povećava
na oko 8.5 milijuna ha. Pošumljivanje i obnova
krčevina nastavlja se djelovanjem pozitivne šumarske
politike, tako da krajem 20. stoljeća površine šuma u
Francuskoj prelaze 14 milijuna ha.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 62     <-- 62 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532
SUMMARY: France, by all figures is the second superpower within
European Community. The last decade the growth of domestic gross product
depasses the majority of other members of the Union. The trade balance as
well as balance of payments is unmistakenly positive, there where comes to
red figures, France confronts very aggressive, mobile and diversified economy
whose productivity grows by rate beyond average in the EU. The young
French generation of businessmen, so called "Yappies" has created the
immense industry based on brain, the consequences is hard to foresee. The
mechanical transformation of timber, except lumbering, which encompasses
semi-finished products for construction, veneers, wood based boards, packaging
as well as final consumption products such as furniture and furnishing,
by all means seems being out of recession, and is marching forward. The reason
for such a development lies in clever governmental policy of promotion of
cheap housing mortgage loans, which is the engine for growth of forest products
demand. It seems realistic the notion that France is moving in the right
direction to overcome its conservative attitude toward its agriculture, which
seems keeps pace towards significant positive changes. Regardless of striving
towards high productivity, in this country is nevertheless guarded the cult of
living without too much hurry, there is even a movement ´Eat slowly" as a
contrast to Mcdonald´s "Fast food". In the sector of pulp and paper, France
is heavily dependent upon imports of pulp, old paper, as well as upon various
kinds of paper and cardboard. It is no wonder, first, France has relativelly
smaller quantities of coniferous timber, secon, by all probability the ecologically
conscious Franch try as much as possible to avoid the pollution resulting
from pulp production. Nevertheless, the strong papaer industry enters
heavily into the growing concentration of global dimension. The new industries
have been born, the second best would be difficult to find. The secon
behind Germany, in growing ties with it, France is emerging as more and
more important factor of EU and world economy. The information on
France´s semi-finished wood products industries, final consumption wood


pro-ducts industries, as well as pulp and paper industries is supposed to give


to the Croatian foresters and to other interested, a certain impuls in the
search for solutions of the development problems of ours own.


Key words: Semifinished wood products industries -Final consumption
wood products industries - Pulp and paper industries