DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRI-I IMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486 UDK 630* 181.8 + 270 FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS IN THE BOTANICAL GARDEN OF THE FACULTY OF NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS IN ZAGREB Dario KREMER* SAŽETAK: Tijekom 1998. i 1999. godine u Botaničkom vrtu Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bilježeni su vrijeme početka cvatnje, vrhunac i kraj cvatnje na nekim vrstama rodova Aesculus L., Magnolia L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc. i Viburnum L. Uočeno je da neke od promatranih vrsta svake godine cvatu približno u isto vrijeme. Riječ je o vrstama koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod manjim utjecajem temperaturnih vrijednosti u drugoj polovici zime. Druge vrste cvatu jedne godine prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće nastupilo ranije ili kasnije. To su vrste koje cvatu krajem zime ili ranije u proljeće i pod većim su utjecajem toplijeg razdoblja koje može nastupiti u drugoj polovici zime. Pod najvećim je utjecajem temperature vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Naime, vrhunac cvatnje ne mora uvijek slijediti raniji početak cvatnje, pa su moguća oštećenja na biljkama zbog niskih temperatura smanjuju. Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvatnje, Aesculus/.., Magnolia L., Malus Mill, Paulownia Siebold et Zucc, Viburnum L. UVOD - Introduction U ovom radu donosimo pregled vremena cvatnje marskom listu tijekom 1885. godine. Autor J. E. nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu PMF-a u Za( 1896), vjerojatno J. Ettinger, navodi primjer iz mjesegrebu, čiju smo cvatnju pratili tijekom dvije godine. ca rujna 1895. godine, kada je jedno stablo divljeg keNeke od ovih dekorativnih vrsta uopće ne nalazimo u stena procvalo po drugi put. Da fenološke faze ovise o našim nasadima ili ih nalazimo vrlo rijetko, iako su se makroklimatskim, ali i o mikroklimatskim uvjetima, prilagodile ne samo životnim uvjetima u našem podneističe Urbani (1914) na primjeru da u gorskim kraje blju nego i životu u urbanoj sredini. vima cvatnja kasni 3-4 dana na svakih 100 metara viNa proučavanju vremena cvatnje i fenologije općesine. On navodi da proljeće u Zagrebu nastupa desetak nito, kako domaćih tako i introduciranih vrsta, radi se dana prije nego u selima koja leže u ravnicama oko Zakod nas s većim ili manjim intenzitetom više od sto gogrebačke gore, pa kesteni zagrebačkih šetališta prije dina. Ettinger (1882, 1883a) navodi vrijeme početka prolistaju i cvatu nego u Križevcima ili Koprivnici. Jecvatnje za stotinjak vrsta na području Maksimira i okodan od obuhvatnijih pregleda vremena cvatnje za naše lice Zagreba tijekom 1882. i 1883. godine. Isti autor najvažnije vrste, kao i za nekoliko introduciranih vrsta, (1883b) donosi i podatak o vremenu dozrijevanja plodao je Vaj da (1946). Borzan iKrapinec (1996) dova šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. O pratili su fenologiju nekih vrsta i kultivara iz roda Corvremenu cvatnje pojedinih vrsta nalazimo podatke i u nus. Od ostalih radova koji se bave fenologijom razliŠumarskim kalendarima, člancima objavljenim u Su-čitih vrsta u Hrvatskoj spominjemo još radove Ilijanića et al. (1974), Jurkovića (1987, 1988, 1990, 1994), M. Jurkovića i B. Jurković (1996, 1997), * Mr. sc. Dario Krcmer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Svetošimunska 25 Seletkovića iTikvića (1996). |