DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 5     <-- 5 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE PRI-I IMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486
UDK 630* 181.8 + 270


FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U
BOTANIČKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG
FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU


FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS IN THE BOTANICAL GARDEN OF
THE FACULTY OF NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS IN ZAGREB


Dario KREMER*


SAŽETAK: Tijekom 1998. i 1999. godine u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-
matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bilježeni su vrijeme početka
cvatnje, vrhunac i kraj cvatnje na nekim vrstama rodova Aesculus L., Magnolia
L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc. i Viburnum L. Uočeno je
da neke od promatranih vrsta svake godine cvatu približno u isto vrijeme.
Riječ je o vrstama koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod manjim utjecajem
temperaturnih vrijednosti u drugoj polovici zime. Druge vrste cvatu jedne godine
prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće nastupilo ranije ili
kasnije. To su vrste koje cvatu krajem zime ili ranije u proljeće i pod većim su
utjecajem toplijeg razdoblja koje može nastupiti u drugoj polovici zime. Pod
najvećim je utjecajem temperature vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim
utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Naime, vrhunac cvatnje ne mora uvijek
slijediti raniji početak cvatnje, pa su moguća oštećenja na biljkama zbog niskih
temperatura smanjuju.


Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvatnje, Aesculus/.., Magnolia L., Malus
Mill, Paulownia Siebold et Zucc, Viburnum L.


UVOD - Introduction
U ovom radu donosimo pregled vremena cvatnje marskom listu tijekom 1885. godine. Autor J. E.
nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu PMF-a u Za(
1896), vjerojatno J. Ettinger, navodi primjer iz mjesegrebu,
čiju smo cvatnju pratili tijekom dvije godine. ca rujna 1895. godine, kada je jedno stablo divljeg keNeke
od ovih dekorativnih vrsta uopće ne nalazimo u stena procvalo po drugi put. Da fenološke faze ovise o
našim nasadima ili ih nalazimo vrlo rijetko, iako su se makroklimatskim, ali i o mikroklimatskim uvjetima,
prilagodile ne samo životnim uvjetima u našem podneističe
Urbani (1914) na primjeru da u gorskim kraje


blju nego i životu u urbanoj sredini. vima cvatnja kasni 3-4 dana na svakih 100 metara viNa
proučavanju vremena cvatnje i fenologije općesine.
On navodi da proljeće u Zagrebu nastupa desetak
nito, kako domaćih tako i introduciranih vrsta, radi se dana prije nego u selima koja leže u ravnicama oko Zakod
nas s većim ili manjim intenzitetom više od sto gogrebačke
gore, pa kesteni zagrebačkih šetališta prije
dina. Ettinger (1882, 1883a) navodi vrijeme početka prolistaju i cvatu nego u Križevcima ili Koprivnici. Jecvatnje
za stotinjak vrsta na području Maksimira i okodan
od obuhvatnijih pregleda vremena cvatnje za naše


lice Zagreba tijekom 1882. i 1883. godine. Isti autor najvažnije vrste, kao i za nekoliko introduciranih vrsta,
(1883b) donosi i podatak o vremenu dozrijevanja plodao
je Vaj da (1946). Borzan iKrapinec (1996)
dova šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. O pratili su fenologiju nekih vrsta i kultivara iz roda Corvremenu
cvatnje pojedinih vrsta nalazimo podatke i u nus. Od ostalih radova koji se bave fenologijom razliŠumarskim
kalendarima, člancima objavljenim u Su-čitih vrsta u Hrvatskoj spominjemo još radove Ilijanića
et al. (1974), Jurkovića (1987, 1988, 1990,
1994), M. Jurkovića i B. Jurković (1996, 1997),


* Mr. sc. Dario Krcmer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Svetošimunska 25 Seletkovića iTikvića (1996).


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 6     <-- 6 -->        PDF

D. Krcmer: FKN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NhKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X6
Podatke o tome na koji način temperatura utiče na
fenologiju biljaka, nalazimo uglavnom u radovima stranih
autora. Maksimo v (1961) objašnjavajući termonastije
(gibanje biljaka pod utjecajem temperature) navodi
način na koji temperatura djeluje na otvaranje
cvjetova šafrana ili tulipana kada se prenesu iz hladne u
toplu sobu. On objašnjava, da pri povišenju temperature
rast unutrašnje (morfološki gornje) površine cvjetnih
listića nadmašuje rast donje površine, pa se cvjetni listići
savijaju prema van i cvjetovi se otvaraju. Ako
cvjetovi dalje ostanu u toplom, nakon nekog vremena
donja strana također ubrzava svoj rast i cvjetovi se ponovo
zatvaraju. Krame r (1957) navodi kompleksnost
važnosti temperature u odnosu na rast i distribuciju biljnih
vrsta. Smatra osobito važnima raspored dnevnih i
noćnih temperatura, te citira VVenta (1948, 1953,
1956), koji takav raspored dnevnih i noćnih temperatura
naziva termoperiodizmom. Starshov a (1972) je
ustanovila da promjene klimatskih uvjeta (uglavnom
temperature i vlage) određuju doba dana kada se kod
vrste Phellodendron amurense Rupr. otvaraju (i muški i
ženski) cvjetovi, te kada počinje oprašivanje. Kukava
(1988) je proučavajući biologiju cvatnje u nekih kultivara
obične lijeske (Corylus avellana L.) ustanovila da
velika kolebanja temperature nepovoljno djeluju na
cvatnju te je produljuju. S druge strane, u povoljnim
uvjetima cvatnja se odvija u kratkom razdoblju. Blas se
i Hofmann (1993) su od 1970. do 1991. godine
pratili fenofaze pet kultivara vrste Prunus avium (L.)
L., te ustanovili jasnu vezu između temperature zraka


krajem ožujka i početka cvatnje, kao i to da početak
cvatnje ovisi o temperaturama iznad 6 °C. Fitte r et al.
(1995) su najednom lokalitetu u južnom dijelu središnje
Engleske bilježili, od 1954. do 1989. godine, vrijeme
početka cvatnje za 243 vrste kritosjemenjača i golosjemenjača.
Varijabilnost u vremenu početka cvatnje
bila je najveća kod biljaka koje rano cvatu. Za 219 od
243 vrste regresijskom analizom je ustanovljena veza
između vremena početka cvatnje i srednje mjesečne
temperature zraka prethodnog mjeseca, a povezanost je
bila najuočljivija u drvenastih biljaka i geofita. Cvatnja
60 % biljaka koje cvatu između siječnja i travnja bila je
pod utjecajem vrijednosti temperature jednog ili dva
mjeseca koji prethode cvatnji, dok je za vrste koje cvatu
u svibnju i kasnije važna temperatura prethodna četiri
mjeseca. Visoke proljetne temperature djeluju na vrijeme
cvatnje tako da porast temperature od jednog stupnja
ubrzava cvatnju u prosjeku za 4 dana. Visoke temperature
prethodne jeseni usporavaju cvatnju biljaka
koje cvatu u proljeće, ali i onih koje cvatu ljeti. Can dau
et al. (1994) su prateći fenologiju triju vrsta jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl, F. excelsior L. i F. ornus
L.) u urbanim područjima jugozapadne Španjolske
ustanovili da postoji veza između početka trušenja polena
i najniže godišnje temperature (obično u siječnju),
te da ove vrste cvatu ranije ako su u studenom zabilježene
iznimno niske temperature. Yoshin o et al.


(1996) ustanovili su da Prunusyedoensis Matsum. u Japanu
i Koreji cvate 3 - 4 dana ranije ukoliko srednja
mjesečna temperatura u ožujku poraste za 1 °C.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


Fenologija cvatnje nekih vrsta rodova Aesculus L.,
Magnolia L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc.
i Viburnum L. praćena je u Botaničkom vrtu PMF-a u
Zagrebu. Botanički vrt PMF-a u Zagrebu osnovali su,
sada već daleke, 1889. godine dr. Antun Heinz , profesor
botanike zagrebačkog Sveučilišta i nadvrtlar Viteslav
Durchänek. Vrt je smješten praktično u samom
središtu Zagreba, s najvišom točkom od 115 m
nadmorske visine. Geološku podlogu čine šljunčani i
piješčani nanosi Save, na kojima se razvilo antropogeno
aluvijalno tlo, rendzina na šljunku i deposoli. Prema
Köppenovoj klasifikaciji Zagreb pripada klimatskom
području Cfwbx". Klima je umjereno topla, kišna, bez
suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim
na cijelu godinu. Najsuši je hladni dio godine. Sporedni
oborinski maksimum toplog dijela godine javlja se
u proljeće (svibanj) i u kasno ljeto (srpanj ili kolovoz),
a između njih je suše razdoblje. Temperatura najhladnijeg
mjeseca kreće se iznad - 3 °C, ljeta su svježa sa
srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca
ispod 22 °C. Na slici 1 prikazan je klimatski dija


Slika l. Klimatski dijagram za Meteorološku postaju Zagreb


gram prema VValteru za meteorološku postaju Zagreb


Grič od 1987. do 1996. (prema Tikvicu 1997)


Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine (prema


Figure 1 Climate diagram for Meteorological Station Zagreb
Tikvic u 1997). Grič from 1987. to 1996. (according to Tikvič 1997)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 7     <-- 7 -->        PDF

D. Kremer: FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486
MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA — Material and working metods


Opažanja su bilježena jednom tjedno tijekom 1998.
i 1999. godine, a bilježeni su vrijeme početka cvatnje,
vrhunac i kraj cvatnje. Kao dan početka cvatnje definiranje
onaj dan tijekom kojega smo opazili prve potpuno
razvijene cvjetove. Vrhuncem cvatnje smatran je
dan tijekom kojega smo opazili najveći broj procvjetalih
cvjetova na biljci, a krajem cvatnje dan u kojem


više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svježeg izgleda,
već su one bile dijelom suhe ili su počele otpadati.
Zabilježeno vrijeme cvatnje je promatrano u odnosu
prema srednjim dnevnim vrijednostima temperature
zraka.


Znanstvena i hrvatska imena istraživanih vrsta su
prema Borzanu (2001).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results of research and discussion


Uz literaturne podatke (A n i ć 1946, H o s i e 1969,
Bean 1973, Krüssmann 1976 -1978, Phillips
1980) o vremenu cvatnje i izgledu cvjetova vrsta čije
smo vrijeme cvatnje pratili navest ćemo ukratko i naša
opažanja.


Rod Aesculus L. - divlji kesten spada u porodicu
Hippocastanaceae, a obuhvaća 13 vrsta listopadnog
drveća i grmlja. Cvjetovi su nepravilni, dvospolni ili
raznospolni, u uspravnim metličastim cvatovima. Listića
časke i vjenčića ima po 4 - 5, a prašnika 5-8 (većinom
7). Plodnica je nadrasla, trogradna. Plod je
okrugli tobolac koji nastaje izravno od plodnice.


Aesculus xcarnea Hayne (= A. Itippocastanum L.
x A. pavia L., A. xrubicunda Loisel.) - ružičasti divlji
kestenje do 20 m visoko drvo. Cvjetovi su u 15 - 20 cm
dugim metlicama (slika 2). Latice su ružičaste, na osno


vi crvene i ima ih 4. Prašnici vire iz cvijeta. Cvate u svibnju
(Philips 1980). Prema našim opažanjima prvi
razvijeni cvjetovi pojavili su se 21. IV. (1998) i 27. IV.
(1999). Vrhunac cvatnje nastupa prvih dana mjeseca
svibnja, 5. V (1998) ili 4. V. (1999), a kraj cvatnje 26. V.
(1998) ili 18. V (1999).


Aesculus Itippocastanum L. - obični divlji kesten
je do 25 m visoko drvo najjužnijih dijelova Balkanskog
poluotoka, zapadne i srednje Azije. Cvjetovi su u
20 - 30 cm dugim, uspravnim metlicama. Gornji cvjetovi
metlice su u pravilu muški, srednji dvospolni, a
donji ženski. Vjenčić je nepravilan s 4 - 5 bijelih, mjestimično
na osnovi žuto ili crveno obojenih latica. Prašnika
ima 7 i vire iz cvijeta. Cvate iza listanja, od svibnja
do lipnja (Krüssmann 1976). Ettinger (1882,
1883a, 1883b) navodi daje A. hippocastanum 1882.
godine počeo cvasti 4. travnja, a 1883. godine 5. svibnja,
stoje velika razlika u vremenu cvatnje jedne vrste
na istom lokalitetu. Nažalost, Ettinger u svom radu ne
komentira koje su klimatske prilike uzrokovale ovu
značajnu razliku u vremenu cvatnje. Naša opažanja
pokazuju da je promatrano stablo u Botaničkom vrtu
cvalo od 21. IV. (1998) ili 20. IV (1999), s vrhuncem
cvatnje 5. V. (1998) i 4. V (1999) i krajem cvatnje 19.
V (1998) ili 18. V. (1999).


Aesculus flava Sol. (= A. octandra Marshall, A.
lutea Wangenh.) - žuti divlji kesten je do 20 m visoko
drvo istočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi su
u 10 - 15 cm dugim metlicama (slika 3). Latice su 4,


Slika 2. Aesculus xcarnea Hayne - ružičasti divlji kesten Slika 3. Aesculus flava Sol. - žuti divlji kesten
Figure 2 Aesculus xcarnea Hayne - red horse chestnut Figure 3 Aesculus flava Sol. - sweet buckeye




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 8     <-- 8 -->        PDF

D. Kleiner: FhNOl.OSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRIT,´ ... Šumarski liši br. 9-10. CXXV (2001). 475-4X6
svijetlo zelenkastožute boje, donje duže i uže od gornjih.
Prašnici su kraći od latica i ima ih 7. Kriissman
n (1976) navodi da ova vrsta cvate od svibnja
do lipnja. Mi smo pratili vrijeme cvatnje dvaju stabala
između kojih nismo uočili značajnije razlike u vremenu
cvatnje, ali je razlika od oko tjedan dana postojala u
vremenu cvatnje između 1998. i 1999. godine. Prve razvijene
cvjetove opazili smo 28. IV (1998) i 20. IV
(1999). Vrhunac cvatnje je bio 5. V. (1998) i 27. IV.
(1999), a kraj 26. V. (1998) i 18. V (1999).


Aesculus parviflora Walt. (= A. macrostachya
Michx.) - grmasti divlji kesten je 4 - 5 m visoki i široki
grm jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi
su oko 1 cm dugi, u izrazito dekorativnim, 20 - 30 cm
dugim i uskim metlicama. Latice su bijele boje, a prašnice
crvene. Prašnici su 3-4 cm dugi i dvostruko dulji
od latica. Prema Krüssmannu (1976) cvate od srpnja
do kolovoza, a prema Jurkoviću (1990) od


27. VI. do 16. VII. Prema našim opažanjima početak
cvatnje bio je 23. VI. (1998) i 15. VI. (1999), vrhunac
30. VI. (1998) i 29. VI. (1999), a završetak 14. VII.
(1998) i 13. VII. (1999).
Aesculus pavia L. (= Pavia rubra Lam.) - crveni
divlji kesten je grm ili manje stablo istočnog dijela
Sjeverne Amerike. Svijetlocrveni cvjetovi okupljeni su
u 10-25 cm duge, uspravne metlice, časka je cjevasta.
Latice su žljezdasta ruba, donje duže od gornjih i ima
ih 4. Prašnici su dugi kao latice i većinom ih je 7. Prema
literaturnim podacima ova vrsta cvate u lipnju
(Krüssman n 1976). Prema našim opažanjima prvi
su cvjetovi bili razvijeni 28. IV. (1998) ili 20. IV
(1999). Vrhunac cvatnje nastupa 5. V. (1998) ili 4. V
(1999), a kraj 19. V. (1998) ili 18. V. (1999).


Medu taksonima roda Aesculus nisu uočene značajnije
razlike u vremenu cvatnje između 1998. i 1999.
godine. Manja razlika je uočena kod A. xcarnea koji je
1998. godine počeo cvjetati tjedan dana prije nego
1999. godine. Od ostalih vrsta koje cvatu u isto vrijeme´
kad i A. xcarnea dvije od njih (A. flava i A. pavia) su
1998. godine počele s cvatnjom tjedan dana kasnije
nego 1999. godine, dok kod treće (A. hippocastanum)
nije uočena razlika u vremenu cvatnje između 1998. i
1999. godine. Srednje mjesečne tempertaure zraka u
travnju 1998. i 1999. godine bile su podjednake i
iznosile su (prema podacima za meteorlošku postaju
Zagreb - Grič) 13,6 °C za 1998., odnosno 13,5 °C za
1999. godinu. Promatrajući kretanje temperature tijekom
travnja 1998. i 1999. godine uočili smo da su vri


jednosti srednje dnevne temperature zraka prvih petnaestak
dana travnja 1999. godine bile nešto ujcdnačenije
nego 1998. Vrijednosti su se tijekom prvih petnaest
dana travnja 1998. godine kretale od 7,7 do 18,2 °C s
tim da su najviše vrijednosti zabilježene početkom
travnja. U travnju 1998. godine bilo je 14 dana sa srednjom
dnevnom temperaturom zraka od 10,1 do 15,0 "C


i 11 dana s temperaturom od 15,1 do 20,0 "C. Druge,
1999. godine vrijednosti srednje dnevne temperature
zraka iznosile su od 10,4 do 16,7 °C. U travnju 1999.
bilo je 16 dana sa srednjom dnevnom temperaturom
zraka od 10,1 do 15,0 °C i 11 dana s temperaturom od
15,1 do 20,0 "C. 18. i 19. travnja 1999. godine, zabilježene
su najniže vrijednosti srednje dnevne temperature
zraka, a 19. IV. 1999. i najniža apsolutna minimalna
temperatura od 3,9 "C. Iako su najniže mjesečne temperature
zabilježene neposredno prije početka cvatnje
one nisu omele cvatnju vrste A. flava i A. pavia, dok je
cvatnja A. xcarnea pomaknuta za tjedan dana. Zato se
može zaključiti daje za cvatnju promatranih vrsta važnija
duljina razdoblja tijekom kojega vladaju više temperature
zraka nego njihove ekstremne vrijednosti. A.
parviflora, koji cvate dva mjeseca nakon ostalih promatranih
vrsta roda A., je 1998. godine počeo s cvatnjom
tjedan dana poslije nego 1999. godine. Zanimljivo
je daje, bez obzira na vrijeme početka cvatnje, vrhunac
cvatnje kod većine vrsta nastupio u isto vrijeme i
1998. i 1999. godine. Tijekom razdoblja cvatnje srednje
dnevne vrijednosti temperature zraka varirale su
za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod A.
xcarnea od 11,5 do 23,1 "C, kod A. hippocastanum od


10.0 do 23,1 °C, kod A. flava od 10,0 do 23,1 °C, kod/L
parviflora od 15,0 do 27,8 "C i kod A. pavia od 10,0 do
23.1 "C. Na osnovi raspona temperaturnih vrijednosti,
vidimo daje, s obzirom na vrijeme cvatnje, A. parviflora
najtermofilnija od promatranih vrsta.
Rod Magnolia L. - magnolija spada u porodicu
Magnoliaceae, a obuhvaća oko 80 vrsta. Cvjetovi su
vršno smješteni, pravilni, dvospolni, veliki i raznobojni.
Listići ocvijeća najčešće nisu razlučeni u časku i
vjenčić. Plodnice su nadrasle. Prašnika i tučkova ima
mnogo. Plodovi čine do 15 cm dugi, skupni plod, a pojedinačni
plod je tobolac.


Magnolia kobus DC. var. borealis Sarg. - varijetet
borealis kobuši-magnolije je varijetet krupniji od
tipične vrste i naraste do 25 m visoko. To je Iistopadno
stablo koje od prirode pridolazi u Japanu na otocima
Honshu i Hokkaido. Potpuno otvoreni cvjetovi su oko
10 cm široki, s tri mala listića časke i šest obrnutojajolikih,
bijelih latica. Literaturni podatak o vremenu cvatnje
ovog taksona nismo pronašli, a tipična vrsta cvate
prije listanja, u travnju (Bean 1973). Prema našim
opažanjima početak cvatnje je 17. III. (1998) i 23. III.
(1999), vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a završetak
7. IV (1998) i 6. IV. (1999).


Magnolia liliiflora Desr. (= M. purpurea Curtis) purpurna
magnolija je listopadni, do 3 m visoki grm
Kine. Cvjetovi su veliki, zvončasti, izvana purpurni,
iznutra bijeli, na kratkoj i debeloj cvjetnoj stapci, sa 6
uspravnih, obrnutojajolikih, duguljastih, 6-7 cm dugih
latica. Prema Krüssmann u (1977) cvate za listanja,
od svibnja do lipnja. Prema našim opažanjima




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 9     <-- 9 -->        PDF

D. Kremer: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU .. Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 475-486
prvi cvjetovi razvijeni su 14. IV. (1998) ili 13. IV.
(1999). Vrhunac cvatnje je 21. IV. (1998) i 20. IV
(1999), a kraj cvatnje 5. V. (1998) ili 11. V. (1999). U
ove vrste zamijetili smo poneki cvijet i tijekom druge
polovice kolovoza 1999. godine.


Magnolia liliiflora Desr. ´Nigra´- kultivar ´Nigra´
purpurne magnolije ima veće cvjetove nego tipična
vrsta. Cvjetovi su do 12 cm dugi, izvana tamnopurpurne,
a iznutra svijetlopurpurne boje (slika 4). Prema
Krüssmann u (1977) cvate za listanja, od kraja svibnja
do lipnja. Prema našim opažanjima vrijeme početka,
vrhunca i kraja cvatnje u ovog kultivara su kao u
tipične vrste te ih zato ne ponavljamo.


Slika 4. Magnolia liliflora ´Nigra´ - kultivar ´Nigra´ purpurne


magnolije
Figure 4 Magnolia liliflora ´Nigra´ - cultivar ´Nigra´ of mu-lan


Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. (= M. denudata
Desr. x M. liliiflora) - Soulangeova magnolija
raste kao manje listopadno drvo. Cvjetovi su uspravni,
zvončasti, iznutra bijeli, izvana više ili manje crvenkasti.
Prema Krüssmannu (1977) cvate prije listanja,
od ožujka do lipnja. Mi smo početak cvatnje zabilježili


24. III. (1998) i 23. III. (1999), vrhunac 7. IV (1998) i
6. IV (1999), a završetak 5. V. (1998) i 4. V. (1999).
Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. ´Alexandrina´
- kultivar ´Alexandrina´ Soulangeove magnolije
je uspravni grm slabijeg rasta koji naraste do 5 m visine.
Cvjetovi su krupni, do 10 cm dugi, s 9 latica. Latice
su do 5 cm široke, s unutrašnje strane bijele, s
vanjske svijetloružičaste boje, prema osnovi tamnije, s
purpurnim linijama do tri četvrtine duljine. Kriissmann
(1977) navodi da ovaj kultivar cvate za vrijeme
listanja u prvoj trećini travnja. Prema našim opažanjima
počinje cvjetati 10. III. (1998) ili 30. III. (1999).
Vrhunac cvatnje je, bez obzira na vrijeme početka cvatnje,
početkom travnja, 7. IV. (1998) ili 6. IV (1999), a
kraj 21. IV. (1998) i 20. IV. (1999). U ovog kultivara
opazili smo pojedinačne cvijetove i tijekom srpnja.


Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. ´Amabilis´
(= M. xsoulangiana ´Alba´) - kultivar ´Amabilis´
Soulangeove magnolije manjeg je uzrasta i ima veće,


bijele cvjetove s prašničkim nitima smeđecrvene boje.
Literaturni podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli.
Prema našim opažanjima početak cvatnje je 10. III.
(1998) ili 23. III. (1999). Vrhunac cvatnje nastupio je,
bez obzira na razlike u vremenu početka cvatnje, u isto
vrijeme prve i druge godine, dakle 7. IV. (1998) i 6. IV.
(1999), a kraj 21. IV. (1998) i 20. IV. (1999).


Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. ´Brozzonii´ kultivar
´Brozzonii´ Soulangeove magnolije naraste
do 10 m visoko. Ima velike, do 25 cm široke cvjetove.
Latice su s unutrašnje strane potpuno bijele, dok su s
vanjske strane bijele sa svijetlocrvenim mrljama na osnovi.
Prema Krüssmann u (1977) cvate od travnja
do kraja svibnja. Pratili smo cvatnju dvaju stabala između
kojih nismo uočili razlike u vremenu cvatnje, pa
je tako početak cvatnje bio 31. III. (1998) ili 30. III.
(1999), vrhunac 7. IV (1998) i 6. IV. (1999), a kraj 12.
V (1998) i U.V. (1999).


Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. ´Lennei´ kultivar
´Lennei´ Soulangeove magnolije ima krupne,
iznutra bijele, a izvana ružičastopurpurne cvjetove.
Latice su obrnutojajolike, mesnate, 10-15 cm duge i
do 10 cm široke. Cvate od travnja do svibnja (Krüss
m an n 1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje
je 10. III. (1998) i 30. III. (1999), vrhunac 7. IV
(1998) i 6. IV (1999), dok je završetak cvatnje 21. IV.
(1998) i 20. IV. (1999).


Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. ´Picture´ kultivar
´Picture´ Soulangeove magnolije ima uspravne,
krupne, do 25 cm široke cvjetove mesnatih latica
koje su iznutra bijele, a izvana purpurnocrvene (boje
vina). Literaturni podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli.
Godine 1998. cvatnja je počela 10. III., a 1999.
godine 30. III. Vrhunac cvatnje bio je 31. III. (1998) i


6. IV (1999), a kraj 21. IV (1998) i 20. IV (1999).
Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. ´Rustica Rubra´
- kultivar ´Rustica Rubra´ Soulangeove magnolije
sličan je kultivaru M. xsoulangiana ´Lennei´,
od kojeg se razlikuje po ružičastije obojenim cvjetovima
i manjim laticama koje su do 10 cm duge, do 7
cm široke i ima ih 9. Literaturni podatak o vremenu
cvatnje nismo pronašli. Pratili smo vrijeme cvatnje
dvaju stabala između kojih 1998. godine nismo uočili
razlike u vremenu cvatnju, pa je početak cvatnje bio


31. [II., vrhunac 7. IV, a kraj cvatnje 5. V Druge,
1999. godine početak cvatnje za oba stabla bio je u isto
vrijeme (30. III.), a također i vrhunac cvatnje (6. IV).
Kraj cvatnje nastupio je kod jednog stabla 11. V, a u
drugog 25. V Najednom od stabala opazili smo nekoliko
cvjetova i tijekom srpnja.
Magnolia stellata (Siebold et Zucc.) Maxim.
(= M. kobus DC. var. stellata (Siebold et Zucc.)
Blackburn) - zvjezdasta magnolija je listopadni, do
3 m visoki grm Japana. Cvate prije listanja. Cvjetovi
su 7 - 8 cm široki, bijeli, mirisavi, sa 12 - 15, uskih,




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 10     <-- 10 -->        PDF

IX Ki-cmcr: ITNOLOSKA /AI´A/ANJA CVATNJI-: NKK1II DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486


2,5 - 5 cm dugih latica. Prema Kriissmannu (1977)
cvate od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima
početak cvatnje je 3. III. (1998) ili 23. III. (1999),
vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a kraj cvatnje


7. IV. (1998) ili 13. IV. (1999).
Magnolia tripetala (L.) L. (= M. umbrella Desr.) kišobrana
(kišobranasta) magnolija je do 12 m visoko
drvo zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a. Cvate
iza listanja. Cvjetovi su kremasto bijeli, neugodna mirisa,
20 - 25 cm široki, sa 6 - 9 latica koje su 10 - 13 cm
duge i oko 5 cm široke (slika 5). Unutrašnje latice su
manje. Cvate u svibnju i lipnju (Bean 1973). Stablo
koje smo mi promatrali počelo je cvasti 5. V. (1998), odnosno
27. IV. (1999). Vrhunac cvatnje je bio 12. V
(1998) i 11. V(1999), akraj 19. V. (1998) i 18. V( 1999).


Slika 5. Magnolia tripetala (L.) L. - kišobrana magnolija
Figure 5 Magnolia tripetala (L.) L. - umbrella magnolia


Upravo kod nekih taksona roda Magnolia uočene su
najveće razlike u vremenu početka cvatnje između
1998. i 1999. godine. Tako su npr. M. liliiflora i M.
xsoulangiana ´Brozzonii´, počele i prve i druge godine
cvjetati praktično u isto vrijeme. Druga, npr. M.
xsoulangiana ´Alexandrina´ i M. stellata, počele su s
cvatnjom 1998. oko 3 tjedna ranije nego 1999. godine.
Ovakve razlike mogu se objasniti znatno toplijom veljačom
1998. godine, kada je srednja mjesečna vrijednost
temperature zraka iznosila 7,7 °C, nasuprot 3,2 °C 1999.
godine. Isto tako u veljači 1998. godine bilo je čak 14
dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od 10,1
do 15,0 °C, dok 1999. nije zabilježen niti jedan takav
dan. Nadalje, 1998. godine bila su u veljači samo dva
dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od - 4,9
do 0,0 °C (1. II. i 2. II.). Nasuprot tomu. 1999. godine
bilo je devet dana sa srednjom dnevnom temperaturom
zraka od - 4,9 do 0,0 °C. O temperaturnim razlikama
znatno je manje ovisan vrhunac cvatnje koji je u najvećeg
broja taksona nastupio praktično u isto vrijeme i
1998. i 1999. godine. Slično se može reći i za kraj cvatnje.
Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti
temperature zraka varirale su za pojedine vrste izme


đu sljedećih vrijednosti: kod M. kohus var. borealis od
2,3 do 18.2 °C, kod M. liliiflora od 6,8 do 19,8 °C, kod


M. liliiflora ´Nigra´ od 6,8 do 19,8 °C, kod M. xsoulangiana
od 3,7 do 19,8 "C, kod M. xsoulangiana ´Alexandrina´
od 1,4 do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana ´Amabilis´
od 1,4 do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana ´Brozzonii´
od 6,8 do 22,1 °C, kod M. xsoulangiana ´Lennei´ od 1,4
do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana ´Picture´ od 1,4 do
18,2 °C, kod M. xsoulangiana ´Rustica Rubra´ od 6,8 do
19,8 °C, kod M. stellata od 1,4 do 18,2 °C, kod M. tripetala
od 11,5 do 23,1 °C. Najtermofilnija, od promatranih
vrsta je M. tripetala. Ovdje treba napomenuti da vrijednosti
temperature zraka tijekom srpnja i kolovoza, kada
se na biljkama pojavljuje vrlo mali broj cvjetova, nisu
uzete u obzir.
Rod Malus Mill. - jabuka spada u porodicu Rosaceae,
a obuhvaća oko 35 vrsta. Cvjetovi su dvospolni,
okupljeni u štitaste cvatove. Listića časke i vjenčića
ima po 5, tučaka također 5, a prašnika 20 - 50. Latice
su okrugle ili obrnuto jajolike. Plod je okruglast, gore i
dolje više ili manje utisnut.


Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - uresna
japanska jabuka je do 10 m visoko drvo ili grm
tamnozelenog lišća porijeklom, vjerojatno, iz Japana
(slika 6). Cvjetovi su 2,5 - 3 cm široki, izvana ružičasti
(ali ubrzo izblijede), iznutra bijeli, na cvjetnoj stapci
dugoj oko 3,5 cm. U cvatu se nalazi 4-7 cvjetova
(slika 7). Cvate u svibnju (Krüssmann 1977). Mi
smo pratili cvatnju dvaju stabala između kojih nismo
uočili razlike u vremenu cvatnje. Međutim, razlika od


Slika 6. Malus floribunda Siebold ex Van 1 louttc - uresna japan


ska jabuka
Figure 6 Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - Japanese flo


wering crab apple


oko tjedan dana postojala je u vremenu cvatnje između
1998. i 1999. godine. Početak cvatnje zabilježili smo


31. III. (1998) i 6. IV (1999), vrhunac cvatnje je bio
tjedan dana nakon početka cvatnje, 7. IV. (1998) i 13.
IV (1999), a kraj 28. IV (1998) i 27. IV (1999).
Malus hupehensis (Pamp.) Rehder - čajna jabuka
je 5 - 7 m visoko drvo ili grm središnje i zapadne




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 11     <-- 11 -->        PDF

D. Kremcr: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA
Slika 7. Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - uresna japanskajabuka
Figure 7 Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - Japanese flowering
crab apple


Kine. Cvjetovi su bijeli s ružičastom nijansom, mirisavi,
2,5 - 4 cm široki, na 2,5 cm dugoj, tankoj i dlakavoj
cvjetnoj stapci. U cvatu je 3-7 cvjetova. Cvate u travnju
Bean (1973). Mi smo uočili da u Botaničkom vrtu
cvatnja započinje početkom travnja, 7. IV. (1998) ili 6.
IV (1999). Vrhunac cvatnje je 14. IV (1998) ili 13. IV.
(1999), a kraj 28. IV (1998) ili 27. IV (1999).


Malus prunifolia (Willd.) Borkh. var. rinkii
(Koidz.) Relider (= M. ringo Siebold. ex Carr., M.
pumila Mili. var. rinkii Koidz.) - varijetet rinkii šiji—
volisne jabuke je malo stablo uzgojeno u Kini zbog
jestivih plodova koji imaju okus poput ploda pitome
jabuke. Pretpostavlja se da od prirode raste u provinciji
Hupeh u Kini. Cvjetovi su do 5 cm široki (u tipične
vrste 3 cm), imaju kraću cvjetnu stapku i obično su ružičastije
obojeni od cvjetova tipične vrste (slika 8). Literaturni
podatak o vremenu cvatnje za ovaj takson nismo
pronašli, dok tipična vrsta cvate u travnju (K r ü s s
m ann 1977). Prema našim opažnjima početak cvatnje
je 7. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 14. IV
(1998) i 20. IV (1999), a završetak 28. IV. (1998) ili


27. IV (1999).
U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486


Mulus xpurpurea (Barbier) Relider ´Aldenhamensis´
- kultivar ´ Aldenhamensis´ je jedan od desetak
kultivara hibridne M. xpurpurea (Barbier) Rehdcr
(= M. atrosanguinea (Späth) C. K. Schneid. x M. sylvestris
(L.) Mill. ´Niedzwetzkyana´). Raste kao grm ili
manje stablo purpurnocrvenih cvjetova koji su do 2,5
cm široki, sa 6 - 10 latica. U literaturi smo pronašli podatak
da cvate desetak dana poslije kultivara M. xpurpurea
´Eleyi´ (Krüssmann 1977). Za tipični hibrid
Bean (1973) navodi da cvate u travnju. Prema našim
opažanjima početak cvatnje je 7. IV (1998) ili 13. IV
(1999). Vrhunac cvatnje nastupio je 1998. godine tjedan
dana nakon početka cvatnje, dakle 14. IV, a 1999.
godine samo nekoliko dana nakon početka cvatnje,
tako da smo u istom tjednu (13. IV) imali i početak i
vrhunac cvatnje. Završetak cvatnje je bio 21. IV
(1998) i 27. IV. (1999).


Malus xpurpurea (Barbier) Rehder ´Eleyi´ - kultivar
´Eleyi´ hibridne M. xpurpurea raste kao veći
grm. Listovi su tamnije crvene boje nego u tipičnog hibrida.
Cvjetovi su pojedinačni, oko 3,5 cm široki, purpurni,
malo tamniji nego u tipičnog hibrida. Literaturni
podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli, dok tipični
hibrid cvate u travnju (Bean 1973). Početak cvatnje
je prema našim opažanjima 31. III. (1998) ili 6. IV
(1999). Vrhunac nastupa otprilike tjedan dana nakon
početka cvatnje, dakle 7. IV (1998) i 13. IV (1999), a
završetak 28. IV (1998) ili 27. IV (1999).


Malus sylvestris (L.) Mill. ´Niedzwetzkyana´
(= M. sylvestris var. niedzwetzkiana (Dieck) L. H.
Bailey, M. pumila Mill. ´Niedzwetzkyana´, M. pumila
var. niedzwetzkiana (Dieck) Schneid.) - kultivar
´Niedzwetzkyana´ divlje jabuke je malo stablo ili
grm do 4 m visine jugozapadnog Sibira i Turkestana, te
graničnog područja s Kinom. Cvjetovi su tamno crveni,
4,5 cm široki, na 1 - 2 cm dugoj cvjetnoj stapci.
Cvjetna stapka i časka su bjelkasto, vunasto dlakavi. U
cvatu je okupljeno 4-7 cvjetova (slika 9). Cvate u svibnju
(Krüssmann 1977). Pratili smo cvatnju dvaju sta-


Slika 8. Malus prunifolia var. rinkii (Koidz.) Relider varijetet
rinkii šljivolisne jabuke
Figure 8 Malus prunifolia var. rinkii (Koidz.) Relider variety
rinkii of pear-leaved crab apple
Slika 9. Malus sylvestris ´Niedzwetzkyana´ zwetzkyana´
divlje jabuke
Figure 9 Malus sylvestris ´Niedzwetzkyana´ zwetzkyana´
of wild crab
kultivar
eultivar
´Nied´
Nied481




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 12     <-- 12 -->        PDF

D. Kremcr: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRST
bala između kojih nismo uočili razlike u vremenu cvatnje.
Početak cvatnje zabilježili smo 7. IV (1998) i 6.
IV (1999), vrhunac 14. IV (1998) i 13. IV (1999), a
kraj 28. IV (1998) i 27. IV (1999).


Kod roda Malus nismo uočili značajnije razlike u
vremenu cvatnje između dviju promatranih godina, ali
se lijepo vidi daje većina vrsta 1998. godine procvjetala
tjedan dana ranije nego 1999. godine. Vrhunac cvatnje
nastupa u većine vrsta tjedan dana nakon početka
cvatnja, a od vrhunca cvatnje do njena završetka prođu
obično još oko dva tjedna. Tijekom razdoblja cvatnje
srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su
se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod
M.floribunda od 6,8 do 19,5 °C, kod M. hupehensis od
6,8 do 19,5 °C, kod M. prunifolia var. rinkii od 6,8 do
19,5 °C, kod M. ^purpurea ´Aldenhamensis´ od 6,8 do
16,3 "C, kod M. ^purpurea ´Eleyi´ od 6,8 do 19,5 °C,
kod M. sylvestris ´Niedzwetzkyana´ od 6,8 do 19,5 "C.
Dakle, sve promatrane vrste cvatu pri podjednakim vrijednostima
temperature zraka.


Rod Paulownia Siebold et Zucc. - paulovnija spada
u porodicu Scrophulariaceae, a obuhvaća 17 vrsta
visokog, listopadnog drveća istočne Azije. Cvatu prije
ili za vrijeme listanja. Cvjetovi se razvijaju na prošlogodišnjim
izbojcima, u vršnim, prividnim metlicama sastavljenim
od mnogobrojnih, malih gronjastih cvatova.
Časka je duboko peterolapa, vjenčić sulatičan, ljubičast
do bijel s 5 latica. Prašnika su 4. Plod je kožasti, jajoliki
tobolac s mnogo sitnih, okriljenih sjemenki.


Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray)
Steud. (= P. imperialis Siebold et Zucc.) - carska
paulovnija je do 30 m visoko, listopadno drvo Kine.
Cvjetovi su mirisavi, u vršnim, 25 - 40 cm dugim, uspravnim,
čunjastim, prividnim metlicama (slika 10).
Ogranci cvatova su gusto i kratko dlakavi. Časka je
peterodijelna, zvončasta, a vjenčić duguljasto cjevast,
5-6 cm dug, plavkasto ljubičaste boje, iznutra žuto isprugan.
Cvate u svibnju (Kriissmann 1977). Mi
smo pratili vrijeme cvatnje triju stabala. Godine 1998.


U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486


jedno je stablo procvalo tjedan dana ranije (21. IV.)
nego druga dva stabla (28. IV). Isto je stablo imalo ranije
vrhunac (28. IV) i kraj cvatnje (5. V). Druga dva
stabla imala su vrhunac cvatnje 5. V, a završetak 12. V
Sljedeće, 1999. godine sva tri stabla evala su u isto vrijeme,
te je cvatnja započela 27. IV, vrhunac je dosegla


4. V, a kraj U.V.
Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti
temperature zraka varirale su između 11,8 i 22,1 "C.
Rod Viburnum L. - hudika spada u porodicu Caprifoliaceae.
Rod obuhvaća oko 200 listopadnih ili
vazdazelenih vrsta umjerenog i suptropskog pojasa.
Cvjetovi su dvospolni, okupljeni u gronjaste, rjeđe metličaste
cvatove. Rubni su cvjetovi često veći od središnjih
i neplodni. Časka je mala s pet kratkih zubaca.
Vjenčić ima pet latica, uglavnom je bijele ili kremastobijele
boje, ponekad malo ili gotovo u potpunosti ružičast.
Prašnika ima 5. Plod je crvena, plava ili crna,
suha ili mesnata koštunica.


Viburnum betulifolium Batalin brezolisna hudika
je listopadni, do 4 m visoki grm središnje i zapadne
Kine. Cvjetovi su bijeli, 0,5 cm široki, u 6 - 10 cm širokom,
višekrakom paštitastom cvatu, većinom sa 7
ogranaka. Cvjetne stapke su pokrivene svijetlosmeđim
dlačicama. Prašnici su dulji od vjenčića, a prašnice žute
boje. Cvate u lipnju (Kriissmann 1977). Prema našim
opažanjima početak cvatnje je 2. VI. (1998) ili 1.


VI. (1999), vrhunac 9. VI. (1998) i 8. VI. (1999), dok je
završetak cvatnje 23. VI. (1998) ili 29. VI. (1999).
Viburnum burejaeticum Regel et Herder mongolska
hudika je listopadni, do 5 m visoki grm Manđurije
i sjeverne Kine. Cvjetovi su bijeli, oko 0,6 cm široki.
Cvatne stapke su zvjezdasto dlakave, a cvatovi 4 - 5
cm široki, s pet ogranaka (slika 11). Kriissmann (1977)
za ovu vrstu navodi da cvate u svibnju. Prema našim
opažanjima cvatnja počinje 14. IV (1998) ili 13. IV
(1999)," vrhunac cvatnje je 21. IV (1998) i 20. IV
(1999), a završetak 5. V (1998) ili II. V (1999). Nakon
stanke od nekoliko mjeseci mali broj cvjetova razvija
se tijekom rujna, listopada i studenog.


Slika 10. Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. - carska
paulovnija
Figure 10 Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. - foxglove
tree
Slika 1 1. Viburnum burejaeticum Regel et Herd.
Figure 11 Viburnum burejaeticum Regel et Herd.
482




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 13     <-- 13 -->        PDF

D. Krcmcr: KHNOLOSKA ZAPAŽANJA ( VATN.IK Nl-.KIH DRVTN AST1II VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 475-486
Viburnum xburkwoodü Burkwood et Skipw. (K
carlesii Hemsl. x V. utile Hemsl.) - Burkwoodova hudika
je vazdazeleni, 1 - 2 m visoki grm, u početku ružičastih
kasnije potpuno bijelih, oko 1 cm širokih, mirisavih
cvjetova. Prašnice su svijetložute boje. Cvatovi
su oko 6 cm široki. Prema Krüssmannu (1977)
cvate od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima
početak cvatnje je 31. III. (1998) ili 6. IV. (1999), vrhunac
7. IV (1998) i 13. IV (1999), a završetak 28. IV
(1998) ili 27. IV (1999).


Viburnum carlesii Hemsl. - korejska hudika je
listopadni, oko 1,5 m visoki grm Koreje. Cvjetovi su
1,2 cm široki, u početku ružičasti, kasnije bijeli, u gustim,
5-7 cm širokim polukuglastim, višekrakim paštitastim
cvatovima (slika 12). Kriissmann (1977) za
ovu vrstu navodi da cvate od travnja do svibnja. Prema
našim opažanjima početak cvatnje je 31. III. (1998) ili


6. IV (1999), vrhunac 7. IV (1998) i 13. IV (1999),
dok je završetak cvatnje 28. IV (1998) ili 4. V. (1999).
Slika 12. Viburnum carlesii Hemsl. - korejska hudika
Figure 12 Viburnum carlesii Hemsl. - Korcanspicc viburnum


Viburnum hupehense Rehder - hupeška hudika


je listopadni grm središnje Kine. Cvjetovi su bijeli, u
4-5 cm širokim, višekrakim paštitastim cvatovima.
Cvatovi su većinom s 5 ogranaka koji su gusto zvjezdasto
dlakavi. Cvate od svibnja do lipnja (Kriissmann
1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje 1998.
godine bioje 5. V. U istomje tjednu (5. V) uslijedio vrhunac
cvatnje, a završetak 19. V. Tijekom 1999. godine
cvatnja je započela 4. V., vrhunac cvatnje je uslijedio
tjedan dana kasnije (11. V), a završetak 18. V.


Viburnum lantana L. - (crna hudika) (šibikovina)
je listopadni, do 5 m visoki grm Europe i Male Azije.
Cvjetovi su bijeli, u do 10 cm širokim, višekrakim
paštitastim cvatovima sastavljenim većinom od 7 ogranaka.
Cvate od svibnja do lipnja (K r ü s s m a n n 1977).
Ettinger (1882, 1883a, 1883b) navodi daje V. lantana
1882. godine procvao 24. ožujka, a 1883. godine


16. travnja. Mi smo pratili dvije biljke između kojih
nismo ustanovili razlike u vremenu cvatnje. Početak
cvatnje je bio 7. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac


21. IV (1999) i 20. 4. (1999), a završetak 5. V. (1998)
ili 4. V. (1999).
Viburnum lentago L. - kanadska hudika visoki
grm ili manje, do 10 m visoko, stablo Sjeverne Amerike.
Cvjetovi su kremasto bijeli, mirisavi, u 6 - 12 cm
širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. Cvate od
svibnja do lipnja (Kriissmann 1977). Prema našim
motrenjima cvatnja započinje 14. IV (1998) ili 27. IV
(1999). Vrhunac cvatnje je 5. V. (1998) i 4. V. (1999), a
završetak 12. V (1998) ili 11. V. (1999).


Viburnum macrocephalum Fortune - glavata hudika
je listopadni, do 1,5 m visoki grm Kine. Cvjetovi
su neplodni, u gustim, kuglastim, 8-1 5 cm širokim,
snježnobijelim cvatovima. Cvate u svibnju (Kriissmann
1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje
je 14. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 21. IV
(1998) i 20. IV (1999), dok je završetak cvatnje 5. V
(1998) ili 4. V (1999).


Viburnum odoratissimum Ker-Gawl. slatka hudika
je vazdazeleni, do 5 m visoki grm sjeveroistočne
Indije i Japana. Cvjetovi su bijeli, mirisavi, u čunjastim,
7-1 5 cm dugim metlicama. Cvate u svibnju
(Kriissmann 1977). Prema našim opažanjima početak
cvatnje je 16. VI. (1998) ili 15. VI. (1999), vrhunac


23. VI. (1998, 1999), a završetak 30. VI. (1998) ili 6.
VII. (1999).
Viburnum opulus L. - bekovina (crvena hudika)
je listopadni, uspravni, 2 - 4 m visoki grm Europe i sjeverne
Afrike. Cvjetovi su mliječnobijeli, sa žutim prašnicama,
u 8 - 10 cm širokim, višekrakim paštitastim
cvatovima. Rubni su cvjetovi mnogo veći (do 2 cm u
promjeru) i neplodni. Prema Krüssmann u (1977)
cvate od svibnja do lipnja. Ettinger (1882, 1883a,
1883b) navodi daje V. opulus 1882. godine procvao


14. travnja, a 1883. godine 4. svibnja. Prema našim
opažanjima početak cvatnje je 21. IV (1998) ili 27. IV
(1999), vrhunac 5. V. (1998) i 11. V (1999), a završetak
19. V (1998) ili 18. V (1999).
Viburnum prunifolium L. -j e listopadni, uspravni,
do 5 m visoki grm Sjeverne Amerike. Cvjetovi su
bijeli, s 5 - 6 mm širokim vjenčićem, u sjedećim, 5-10
cm širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. Cvate
od travnja do svibnja (Kriissmann 1977). Prema našim
opažanjima početak cvatnje je 28. IV (1998) ili


27. IV. (1999), vrhunac 5. V (1998) i 4. V. (1999), a završetak
19. V. (1998) ili 18. V (1999).
Viburnum rhytidophyllum Hemsl. - kineska hudika
je vazdazeleni, uspravni i široki, do 4 m visoki
grm središnje i zapadne Kine. Cvjetovi su u 10 - 20 cm
širokim, višekrakim (7-11 ogranaka) paštitastim cvatovima.
Cvjetovi se formiraju ujesen i prezime u pupu.
Cvatne stapke su gusto zvjezdasto-smede pustenaste.
Vjenčić je žućkastobijel, oko 6 mm širok. Cvate od




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 14     <-- 14 -->        PDF

I). Kremcr: FEN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. <-) 10. (XXV (2001), 475-486


svibnja do lipnja (Krüssmann 1977). Prema našim
opažanjima cvatnja započinje 7. IV. (1998) ili 6. IV.
(1999), vrhunac nastupa 28. IV. (1998) i 4. V (1999), a
završetak 9. V. (1998) ili 11. V. (1999). Nakon stanke
od nekoliko mjeseci ponovo se u rujnu, listopadu i studenom
pojavljuju cvjetovi, ali u daleko manjem broju
nego u proljeće.


Viburnum tinus L. - lemprikina h ud i ka (lcmprika,
primorska lopočika) je vazdazeleni, 1,5 - 2,5 m visoki
grm južne Europe. U Botaničkom vrtu nekoliko
grmova uspijeva na otvorenom uz prekrivanje kukuruzovinom,
granama četinjača i lišćem tijekom hladnog
dijela godine. Cvjetovi su dvospolni, bijeli do ružičastobijeli,
u vršnim, 5-7 cm širokim; višekrakim paštitastim
cvatovima. Cvate od studenog do travnja
(Krüssmann 1977). Prema našim opažanjima početak
cvatnje je 31. III. (1998) ili 6. IV. (1999), vrhunac


7. IV. (1998) i 13. IV (1999), a završetak 27. IV
(1998) ili 18. IV (1999). Nakon stanke od nekoliko
mjeseci krajem rujna (1998) ili početkom listopada
(1999) ponovo se pojavljuju cvjetovi, ali u znatno manjem
broju nego u proljeće. Jesenska cvatnja traje do
kraja studenog (1998, 1999).
Viburnum trilobum Marshall (= V. americanum
Dipp. non Mili., V. oxycoccus Pursh, V. opulus var.
americanum Ait.) - je listopadni, do 3 m visoki grm
Sjeverne Amerike. Cvjetovi su bijeli, u 7 - 10 cm širokim,
višekrakim paštitastim cvatovima. Prašnici su
dvostruko dulji od vjenčića, a prašnice žute. Cvate od
svibnja do lipnja (Krüssmann 1977). Prema našim motrenjima
cvatnja počinje 7. IV (1998) ili 13. IV
(1999), vrhunac cvatnje je 21. IV (1998) i 20. IV
(1999), a završetak 19. V. (1998) ili 18. V (1999).


Slika 13. Viburnum trilobum Marshall
Figure 13 Viburnum trilobum Marshall


Viburnum veitchii Wright je listopadni, 1 - 2 m
visoki grm Kine. Cvjetovi su bijeli, u kratkim, 5 - 12 cm
širokim, višekrakim paštitastim cvatovima, većinom sa
7 ogranaka. Cvjetne stapke su dlakave. Cvate od svibnja
do lipnja (Krüssmann 1977). Prema našim opažanji-


Slika 14. Viburnum veitchii Wright
Figure 14 Viburnum veitchii Wright


ma prvi cvjetovi se pojavljuju 7. IV (1998) ili 6. IV
(1999), vrhunac cvatnje je 21. IV (1998) i 13. IV
(1998), a završetak 5. V. (1998) ili 4. V. (1999).


U većine vrsta roda Viburnum cvatnja je započela i
prve i druge godine praktično u isto vrijeme. No, u nekih
je vrsta uočeno daje početak cvatnje 1998. godine
nastupio tjedan dana ranije nego 1999. godine. Samo
je u V. lentago cvatnja 1998. godine počela dva tjedna
prije nego 1999. godine. Dakle, znatno toplija veljača
1998. imala je za posljedicu nešto raniji početak cvatnje
u najvećeg broja vrsta ovoga roda. Otprilike tjedan
dana nakon početka cvatnje kod većine vrsta nastupa
vrhunac cvatnje. U manjeg broja vrsta od početka do
vrhunca cvatnje prođe oko dva tjedna, a samo kod


V. rhytidophyllum tri do četiri tjedna. Tijekom razdoblja
cvatnje srednje dnevne vrijednosti temperature
zraka kretale su se za pojedine vrste između sljedećih
vrijednosti: kod V. betulifolium od 14,0 do 27,5 °C, kod
V. burejaeticum od 6,8 do 19,8 °C, kod V. xburkwoodii
od 6.8 do 19,5 °C, kod V. carlesii od 6,8 do 19,8 °C.
kod V. hupehense od 11,5 do 23,1 °C, kod V. lanterna od
6,8 do 19,8 "C, kod V. lentago od 8,4 do 22,1 °C, kod
V. macrocephalum od 6,8 do 19,8 °C, kod V. odoratissimum
od 14,3 do 27,8 °C, kod V. opulus od 11,5 do
23,1 °C, kod V. prunifolium od 11,5 do 23,1 °C, kod
V. rhytidophyllum od 6,8 do 23,1 °C, kod V. tinus od 6,8
do 19,5 °C, kod V. trilobum od 6,8 do 23,1 °C, kod
V. veitchii od 6,8 do 19,8 °C. Iz naprijed navedenog
vidimo da je od promatranih vrsta najtermofilniji
V. odoratissimum. Ovdje treba naglasiti da vrijednosti
temperature zraka kod ponovljene, jesenje cvatnje nekih
vrsta nisu uzete u obzir. Razlog tomu jest što je jesenja
cvatnja neusporedivo siromašnija u odnosu na
proljetnu cvatnju.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 15     <-- 15 -->        PDF

D. Krcmcr: FKN0L0ŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA L´ BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (201)1). 475-4X6
ZAKLJUČAK - Conclusion


Uspoređujući vrijeme cvatnje u Botaničkom vrtu
PMF-a u Zagrebu s vremenom cvatnje navedenim u literaturi
koja se kod nas najviše citira, uočili smo odstupanje
za velik broj promatranih vrsta. Prema Kriissmann
u (1976) vrijeme cvatnje većeg broja vrsta navedenih
u ovom radu nastupa kasnije od cvatnje u Zagrebu.
Razlog tomu je što se Zagreb nalazi u nešto toplijem
području sjevernog umjerenog pojasa u odnosu
na srednju i zapadnu Europu. Iako se na osnovi dvogodišnjeg
praćenja vremena cvatnje ne mogu donijeti konačni
zaključci, ono što možemo reći je da neke vrste
cvatu svake godine približno u isto vrijeme. To su ponajprije
vrste koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod
manjim utjecajem viših temperatura koje mogu nastupiti
u drugoj polovici zime. Za njih se može točnije
pretpostaviti vrijeme cvatnje tijekom idućih godina, te
su one pogodne za uređenje prostora oko objekata oko
kojih želimo da nam svake godine u isto vrijeme cvatu
vrste određenih boja cvjetova. Druge vrste cvatu jedne
godine prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće
nastupilo ranije ili kasnije. To su vrste koje cvatu


LITERATURAAnić , M., 1946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski
priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni
zavod, Zagreb, pp. 475 - 582.
Bean, W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the British
Isles. (8th ed., vol. I - III), M. Bean and John
Murray Ltd, Frome and London, pp. 208-232.
Blasse, W. & Hofmann, S., 1993: Phänologische
Untersuchungen an Süß und Sauerkirschen. Erwerbsobstbau,
35(4): 88 - 91.
Borzan, Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja - latinski,
hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima.
"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, u tisku, 550 pp.
Borzan, Ž. & Krapinec, K., 1996: Fenološka opažanja
nekih taksona roda Cornus u Botaničkom
vrtu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje
proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski
institut, Jastrebarsko, Zagreb,.pp. 37-54.
Candau, P. Gonzales-Minero, F. & Romero,
F., 1994: Aeropalynology of Fraxinus (ash) in an
urban area of southwestern Spain. Aerobiologia,
10(1):47-51.
Ettinger, J., 1882: Izkaz kada je godine 1882. u
okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo
cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list. 4(6):
204-207.
Ettinger, J., 1883a: Izkaz kada je godine 1882. i
1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo
cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list.
5(7): 252-255.


krajem zime ili ranije u proljeće, te su pod većim utjecajem
toplijeg razdoblja koje može nastupiti krajem
zime. Za njih se ne može točno pretpostaviti vrijeme
cvatnje tijekom idućih godina, jer će ono ovisiti u znatnoj
mjeri o temperaturnim kolebanjima u drugoj polovici
zime. Pod najvećim utjecajem temperaturnih kolebanja
je vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim
utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Tako vrhunac cvatnje
ne mora uvijek slijediti raniji početak cvatnje, te umjesto
da nastupi npr. tjedan dana nakon početka cvatnje,
on može nastupiti i tri tjedna poslije. Na taj se način i
eventualna šteta na biljkama uzrokovana niskim temperaturama
smanjuje.


Oslanjanje isključivo na podatke iz strane literature,
u nedostatku vlastite, može stvoriti probleme upravo
tamo gdje se očekuju najviši dosezi u uređenju prostora.
Zato smatramo potrebnim u okviru urbanog šumarstva
nastaviti proučavanje vremena cvatnje i drugih fenofaza,
kako domaćih tako i unešenih vrsta drveća i grmlja.
Jedino ćemo tako doći do novih spoznaja o životu
drveća i grmlja u našim klimatskim uvjetima.


- References
Ettinger, J., 1883b: Izkaz o cvatnji i dozrievanju
ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba.
Šum. list. 4(6): 303-305.
Fitter, A. H., Fitter, R. S. R., Harris, I. T. B.,
Williamson , M. H., 1995: Relationships between
first flowering date and temperature in the
flora of a locality in central England. Functional
Ecology, 9(1): 55-60.
Ho sie, R. C, 1969: Native trees of Canada. Canadian
Forestry Service, Department of Fisheries and
Forestry, Ottawa, 380 pp.
Ilijanić,Lj.,Šugar,J.,Topić,J. &Šegulja,N.,
1974: Proučavanje sezonskih promjena u vegetaciji
Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija,
9(2): 107-132.
J., E., 1896: O podcvietkivanju drveća. Šum. list
10-11(20): 183-184.
Jurković , M., 1987: Genofond drvenastih egzota
Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova
(Magistarski rad). Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb, 44 pp.
Jurković , M., 1988: Fruktifikacija i subspontano
razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu
Botaničkog vrta u Zagrebu. Šum. list 7-8(112):
327-334.
Jurković , M., 1990: Fenološke karakteristike nekih
drvenastih egzota u Zagrebu. Šum. list 6-8(114):
237-249.
Jurković , M., 1994: Nove vrste dendroflore introducirane
na području Hrvatske. Šum. list 1112(
118): 237-249.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 16     <-- 16 -->        PDF

I). Kremer: FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski lisl br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X0


Jurko vić, M., & Jurko vić, B., 1996: Introdukcija Starshova, N. P., 1972: The ´anthecology´ of Pheli
aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u lodendron amurense in the Middle Volga region,
zagrebačkim parkovima. Sum. list 7 - 8(120): I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal,
327-334. 57(11): 1402- 1412.


Jurković, M., & Jurković, B., 1997: Prilog introdukciji Tikvić , I., 1997: Klimadijagram prema Waltheru za
i aklimatizaciji drvenastih egzota - listače -u meteorološku postaju Zagreb - Grič. U: Matić,
zagrebačkim parkovima. Sum. list 5-6(121): S. Meštrović, Š. & Vukelić, J. (ur.), Gospodare269-
276. nje šumama i šumskim prostorom na području


Kramer , P. J., 1957: Thermoperiodism in Trees. In: grada Zagreba i Zagrebačke županije Šumarski
Thimann, K. V., Critchfield, W. B. & Zimmerfakultet,
Zagreb, 213 pp.
mann, M. H. (eds.), The Physiology of Forest Urbani , N., 1914: Phenološke bilješke. Šum. list
Trees, The Ronald Press Company, New York, 1(38): 16-20.
pp. 573 - 580. Yoshino, M., Park-Ono, H. S., Omasa, K., Kai,


Krüssmann , G., 1976-1978: Handbuch der LaubgeK.
& Ta oda . H., 1996: Variations in the plant
hölze. Band I-III, Paul Parey, Berlin und phenology affected by global warming. Climate
Hamburg. change and plants in East Asia, Springer-Verlag


K u k a v a, A. A., 1988: Flowering biology and producTokyo,
Tokyo, pp. 93 - 107.
tivity in some hazel cultivars in the Kolkhida Vajda, Z., 1946: Uzgajanje šuma. U: Šafar, J. (ur.),
lowlands. Subtropicheskie Kul´tury, Georgia, Šumarski priručnik, II dio, Poljoprivredni naklaNo.
5, pp. 25-31 . dni zavod, Zagreb, pp. 615 - 724.


Maks i mov, N. A., 1961: Fiziologija bilja. Dnevnik, We n t, F. W. 1944: Correlation between various physiNovi
Sad, 467 pp. ological processes and growth in the tomato


Phillips, R., 1980: Das Kosmosbuch der Bäume. plant. Amer. Jour. Bot. 31: 597 - 618.
Gesellschaft der Naturfreunde Franckh´sche Went, F. W. 1953: Thermopcriodicity. In: F. Verdoorn
Verlagshandlung, Stuttgart, 223 pp. (ed.) Vernalization and Photoperiodism -A


Seletković , Z. & Tikvić , I., 1996: Fenološka moSymposium.
The Ronald Press Co., New York.
trenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u HrWent,
F. W. 1956: The role of environment in plant
vatskoj. U: Sever, S. (ur.), Zaštita šuma i pridogrowth.
Amer. Scientist 44: 378 - 398.
bivanje drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb,
pp. 89-102.


ZAHVALA - Acknowledgement
Ovim putem zahavljujem mr. se. Biserki Juretić , mr. sc. Mati Jurkovi ć u i drugim djelatnicima
Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu koju su mi omugućili da obavim ova istraživanja.


SUMMARY: The time of the beginning, culmination and ending of the


flowering was recorded on some species in genus Aesculus L., Magnolia L.,
Malus Mill, Paulownia Siebold et Zucc. and Viburnum L. during 1998 and
1999 in the Botanical garden of the Faculty of Natural Sciences and
Mathematics University of Zagreb. It was noticed that some of the observed
species flower approximately at the same time every year. We are talking
about species which flower later in the spring and they are less affected by the
temperature in the second part of the winter. Some of the species flower one
year earlier than another, which depends on the beginning of the spring.
Those species flower at the end of the winter or earlier in the spring and they
are more effected by the warm period which can start in the second part of the
winter. The temperature affects the most time when the flowering begins,
while the culmination and the ending of flowering are the least affected. That
is, the culmination of flowering doesn´t always follow the earlier time of the
beginning of flowering. In this way the potential damage of plants caused by
low temperature is reduced.


486