DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski List br. 9-10, CXXV (2001), 533-537 UDK 630* 176.1 (Ulmus pinnato-ramosa Dieck cx K.oehne) TURKESTANSKI BRIJEST - Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne U DENDROFLORI HRVATSKE TURKESTANEAN ELM - Ulmus pinnato-Ramosa Dieck ex Koehne IN THE DENDROFLORA OF CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu se iznose podaci o turkestanskom brijestu - Ulmus pinnato-ramosa u dendroflori Hrvatske. Taj je brijest u stručnoj šumarskoj literaturi bio pogrešno označavan kao sibirski brijest- Ulmus pumila. Ključne riječi: Ulmus pinnato-ramosa, dendroflora, Hrvatska -Dalmacija UVOD Introduction Iako je na mnogo mjesta duž Hrvatskoga primorja U drugom izdanju Šumarske enciklopedije Janj ić saden i subspontano rasprostranjen jedan, po izgledu, i Fukarek (1980), također, pod natuknicom "Brijest" neobičan brijest dugih, tankih, više-manje obješenih i opet navode Ulmus pumila, ali više ne kao grm, već grana, u našoj se dendrološkoj literaturi o njemu malo kao nisko, do 5 m visoko drvo, samo izuzetno visoko znade. Radi se o turkestanskom brijestu, vrsti Ulmus do 20 m. Da ni njima nije jasno stoje zapravo U. pumipinnato- ramosa. Koliko se može razabrati iz naše šula i kakav to brijest raste u Dalmaciji, vidljivo je iz cimarske literature, o turkestanskom brijestu pisao je tata: "Sibirski brijest splitske provenijencije (gdje se J ed 1 o w s k i (1955), iako ga navodi pod krivim imenalazi kao i u Vodicama) u drvoredima i arboretumu nom "Ulmus pumila". Jedlowski je proučavao klija-bivše Šumarske škole za krš, ima u prvim godinama vost "sjemena", kako ga on zove "azijskog brijesta", visinski prirast od oko 1 m. "(Janjić i Fukarek ali usputno donosi i nekoliko vrlo zanimljivih, općeni1980: 195). U nastavku teksta isti autori pišu: "U. p. tih podataka o kojima će biti govora nešto kasnije. Isto var. arborea Litw. (sin. U. pinnato-ramosa Dieck) iztako i Fukarek (1959) u Šumarskoj enciklopediji, pod raste u visoko drvo, te se kod nas, zbog otpornosti na natuknicom "Brijest", između ostalih vrsta navodi i bolest, može koristiti u drvoredima i parkovima. Inače vrstu Ulmus pumila i zove ga "sibirski brijest". Niti je prirodno raširen u Turkestanu." (Janjić i Fukajedno od navedenih imena nije točno, jer se tu ne radi o rek 1980: 195). vrsti U. pumila, niti o sibirskom brijestu, a naziv "azijski brijest" tako je neodređen da bi mogao odgovarati bilo kojem brijestu, podrijetlom iz Azije. NOMENKLATURNA PROBLEMATIKA TAKSONA Ulmus pinnato-ramosa Nomenklatura! problems of Ulmus pinnato-ramosa Daje Jedlowski (1955) turkestanski brijest nazgrm kako se to može razabrati i iz originalnog opisa vao imenom "Ulmus pumila" nije slučajnost. Naime, koji je bojavio Linne. On doslovno piše: "pumila 3. brijest koji raste od prirode u zapadnom Sibiru označio ULMUS foliis aequaliter serratis: basi aequalibus. Ulje Linne (1753) imenom Ulmus pumila. Međutim, to je mus humilis. Amm. ruth. 260. Ulmus pumila, foliis parvis glabra, cortice fungoso. Pluk. aim. 293. Habitat in Sibiria. Frutex." (Linne 1753: 226). Fukarek (1959) u opisu koji se odnosi na U. pumila piše daje to grm ili malo drvo, pa se samo djelomično odnosi na si * Prof. dr. Ivo Trinajstić, Prilaz Gj. Dcželića 44, birski brijest, koji je zaista grm. HR-10000 Zagreb, Croatia |