DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 69     <-- 69 -->        PDF

MEĐUNARODNA SURADNJA


60. SKUPŠTINA NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA,
Dresden 20


U Dresdenu (Saska - Njemačka) od 20. do 23. rujna
2001. godine, održana je 60. godišnja Skupština Njemačkoga
šumarskog društva pod motom "Suma za
sve slučajeve ... Potrajno šumarstvo: jamstvo budućnosti
i ekološke svijesti", pod pokroviteljstvom Vlade
Saske. Njemačko šumarsko društvo je 1999. godine
obilježilo 100-godišnji jubilej. Na Skupštini se okupio
velik broj domaćih šumara (iz svih 11 zemaljskih šumarskih
ogranaka Njemačke), predstavnika politike i
znanosti te gostiju iz Austrije, Češke, Engleske, Finske,
Hrvatske, Litve, Mađarske, Poljske, Švedske i
Švicarske, kao i predstavnika FAO iz Rima, Sekretarijata
Europske ministarske konferencije iz Beča, Instituta
za istraživanje divljači i ekologije iz Beča.


Hrvatska delegacija u sastavu prof. dr. sc. Slavko
Matić, predsjednik HŠD, Hranislav Jako vac, dipl.
ing. tajnik HŠD i mr. se. Josip Dundović , savjetnik
u Uredu direktora, došla je na poziv dr. Wolfganga
D ert z, predsjednika Njemačkog šumarskog društva.


"Unatoč problema, sa kojima se bori šumarstvo i
drvna industrija, zbog pomanjkanja društvenih i političkih
kompetencija, globalizacije tržišta i jačanja lobija
zaštitara prirode, ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri.
Šumarstvo će biti tržište budućnosti! Drvo je
najkraći put od sunčeve energije, C02 i vode, proizvedeno
vještim gospodarenjem šumom. Drvo je proizvod
budućnosti ..." rekao je u uvodnoj riječi dr. W.
Dertz.


Prvi dan 20. 9. 2001. hrvatsku delegaciju s ostalim
pozvanim gostima na prijemu u Vladi Saske pozdravio
je u ime premijera i pokrovitelja, Mike Eller, voditelj
Odjela za šumarsku politiku Saskog ministarstva za
okoliš i poljoprivredu. U nadahnutom govoru naglasio
je značaj šuma i šumarstva za Sasku. Površina šuma iznosi
512 600 ha, a pošumljenost je 27,8 %. Udio crnogorice
je 80 % (smreka 44 %, bor 32 %, ariš 4 % i dr.).
No prirodni potencijal današnjih šumskih staništa bio
bi 70 % bjelogorice i 30 % crnogorice. Mješovite sastojine
čine svega 13 % sa 20 % udjela bjelogorice. Nakon
demokratskih promjena vraćeno je 100 000 ha šuma
bivšim šumovlasnicima (oko 60 000 šumovlasnika),
daljnjih 145 000 ha prodano je privatnicima putem
Treuhardšume, a crkvi je vraćeno oko 11 000 ha šuma.


* Nakon demokratskih promjena u DDR-u i ujedinjenja
Njemačke,
svaka "stara" zemlja (iz SRNJ) dobila je kao mentor po jednu
"novu" radi bržeg restrukturiranja privrede bivšeg DDR-a!
23.
9. 2001.
Uprava državnih šuma Saske ima trostupanjsku
organizaciju sa Državnim uredom za šumarstvo (gornji
stupanj), koji izvršava sljedeće zakonske zadatke:
vrhovni nadzor nad šumarstvom i lovstvom,
gospodarenje i upravljanje državnim šumama,
davanje usluga šumovlasnicima,
-
odnosi s javnošću i šumarska pedagogija,


provedba šumskih pokusa i istraživanja.


Državni ured za šumarstvo nalazi se u Odjelu za šu


marstvo Saskog ministarstva za okoliš i poljoprivredu.
Srednji stupanj čine dvije Direkcije šuma Chemnitz
i Bautzen.
Donji stupanj su 48 šumarija sa 350 šumarskih revira,
te 3 rasadnika, 2 pogona za mehanizaciju i 3 šumarske
škole specijalističkog usmjerenja.
Godišnje se sječe oko 1,3 mil. m3. Do 1992. godine
oko 90 % bile su čiste sječe (*od 1992. do 1996. godine
upravitelj Direkcije za šume bio je Hans - Martin
Stübler, dipl. ing. šum iz Baden - Württemberg, čiji
je zadatak bio uvođenje nove organizacije rada!), a u
1998. godini na čiste sječe, otpada manje od 10 % sa
znatno većim udjelom konverzija i zaštitom crnogoričnih
sastojina.
Sljedeći važan zadatak saske šumarske politike je
jačanje "novih" šumovlasnika, koji trebaju svojim šumama
odgovorno i uspješno gospodariti. Privatni i
korporacijski šumovlasnici dobivaju savjete i pomoć u
šumskim revirima.


SI. 1. Na prostoru oko zgrade gdje je održano savjetovanje postavljeno
je više štandova s različitim drvnim proizvodima i promidžbenim
materijalom, a u hodnicima zgrade štandovi s
knjigama, časopisima, prospektima, lovačkim priborom i si.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Drugi dan 21.9. 2001. na savjetovanju, hrvatska
delegacija sudjelovala je seminaru broj 4 "Šumarska
organizacija - Fit za Europu?" (od deset ponuđenih
seminara) u organizaciji Instituta za šumarsku politiku
Sveučilišta u Göttingenu pod vodstvom prof. dr. Bernharda
Möhring . Kao poticaj raspravi odabrano je
šest referata, koji najbolje ilustriraju različitosti šumarskih
strategija i restrukturiranja šumarskih državnih
poduzeća. Šumarska državna poduzeća imaju tradicionalno
vrlo široki spektar zadataka. Ona gospodare državnim
šumama (proizvodnja drva kao gospodarska
grana), izvršavaju zadatke i na području zaštite prirode,
prostornog planiranja, rekreacije i dr., ali daju pomoć
i savjete privatnim šumovlasnicima.


U jedinstvenoj Europi, u kojoj zemlje sve više idu
zajedno, nastupaju različita šumarska državna poduzeća
na tržištu drva dijelom i kao konkurenti, no ipak ona
moraju u okviru šumarske politike naći zajedničke
ciljeve.


Prije svega aktualno i važno je, sa susjedima o pitanjima
šumarske organizacije i njihovog razvoja uspostaviti
dijalog i izmijeniti iskustva (isto potvrđuje
praksa sedam srednjeeuropskih zemalja na upravo
održanoj 5. Konferenciji generalnih direktora državnih
šuma ... Drvenik 18 - 21. 9. 2001.).


Referenti iz različitih europskih zemalja predstavili
su svoje šumarske organizacije i procese reformi iz ne
tako davne prošlosti u okviru okruglog stola i rasprave.


Predavanja su održali:


dr.
Bob Macintosh , direktor Forst Enterprise,


Edinburgh, koji je predstavio šume i šumarstvo En


gleske,


Jan H e i n o, direktor Finskih državnih šuma,


Markus Brunn er, područje korištenja šuma, Eid


genössische direkcija šuma, Bern, Švicarska,


dr. Nerijus K u p s t a i t i s, voditelj šumarstva i zašti


te prirode u Ministarstvu za okoliš, Vilnius, Litva,


dr. Alfred K ro 1, direktor Regionalne uprave šuma


Krakow, Poljska i


ing. Josef Vovseny, direktor Schwarzemberk´s


Eingentums - Uprava šuma, Orilk, Češka.


(Hrvatska je kao gost 1996. godine predstavila svoje
šume i šumarstvo na 58. godišnjoj skupštini Njemačkog
šumarskog društva u Berlinu referatom "Promjena
staništa i potrajnost gospodarenja šumama u Republici
Hrvatskoj"-J. Dundović iT. Starčević).


Nakon završenog seminara isti dan poslijepodne,
održanje okrugli stol (si. 2) na temu "Uspjeh kroz potrajno
gospodarstvo - očekivanja iz prakse" na kojem
su bili nazočni svi prisutni na prijepodnevnim seminarima.
Moderator ovog foruma bio je Alexander
Niemetz , novinar s Televizije Dresden. Raznolik je
sastav ovog okruglog stola:


-
dr. Georg Winter, Savezni njemački ured za ekološko
obrazovanje menadžmenta, Hamburg,
Rudolf Stobbe, voditelj komunikacija u VW,
Wolfsburg,
član Uprave Shell Solar Njemačke Vertrieb d.o.o.,
Hamburg,
-
dr. W. Dertz, predsjednik Njemačkoga šumarskog
društva, i
-
prof. dr. Michael Suda, profesor za šumarsku politiku
i povijest šumarstva, München,
bio je pravi poticaj raspravi cijelog gledateljstva.
Tom prigodom, u ime hrvatske delegacije, prof. dr.
sc. S.Mat i ć predao je predsjedniku dr. W. De rt zu i
tajniku dr. K. Schulze monografiju "Obična jela", a
mi. sc. J. Dundović uručio je predsjedniku skulpturu
žira hrasta lužnjaka, rad Branka Bazi ne, UŠ
Vinkovci, u znak dosadašnje plodne suradnje njemačkih
i hrvatskih šumara (si. 3).


U večernjim satima upriličena je za sve sudionike
4-satna vožnja rijekom Labom (Elbom) u dva broda.
Hrvatska je delegacija u društvu s gostima iz Švicarske,
Austrije i Finske te novoizabranim predsjednikom




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Njemačkog šumarskog društva g. H. Grofom von
K a n i t z, tijekom ovog neformalnog druženja, između
ostalog dogovorila buduću suradnju šumarskih društava
(si. 4).


Treći dan 22. 9. 2001. hrvatska delegacija je s ostalim
gostima bila na jednodnevnoj stručnoj ekskurziji
broj 18 "Gospodarenje borovim sastojinama na različitim
staništima u području Laussnitzer Heide"


Šumarije Laussnitz, Direkcija šuma Bautzen (ponuđeno
je bilo 5 dvodnevnih i 23 jednodnevne ekskurzije).


Voditelj ekskurzije bio je dr. J. K ö n i g, referent uzgajanja
šuma u Saskom ministarstvu za okoliš i poljoprivredu,
a na objektima šumarije J. Glock, upravitelj
šumarije Laussnitz. Šumarija Laussnitz leži 20 km
sjeverno od Dresdena.


Veličina i šume prema vlasništvu
Državne šume 5 602 ha
Savezne šume 26 ha
Korporacijske šume 34 ha
Privatne šume 9 305 ha
Crkvene šume 27 ha


* Treuhand šume
740 ha
Ukupno
15 734 ha


Organizacija šumarije:
Šumarija ima sedam revira, 3 za državne, 2 za mješovite
i 2 za privatne šume. U šumariji su zaposlena 43
radnika:
2 radnika s visokom šumarskog spremom
8 radnika s višom šumarskom spremom
3 namještenika u uredu
19 čuvara šume
2 šumarska tehničara
9 naučnika.
Šumarija Laussnitz je jedno uzgojno šumskotehničko
obrazovno uporište, obrazuje naučnike, a od 1998.
godine je i pokusni model za financiranje (budžetira


: Treuhandšume se nude na prodaju


nje). Ekskurzija se odvija u cjelovitom šumskom predjelu
"Laussnitzer Heide" sa oko 5000 ha šume.


Šume prema vrsti drveća
Danas Nekad (159l.g.)
Smreka 5,8% 38,0%
Bor 82,4% -
Ariš 1,3% -
Hrast 1,9% 11,5%
Bukva 2,2% 28,7%
Breza 5,2% -
Ostalo 1,2% 21,8%


Ukupno 100,0% 100,0%


Funkcije šume:
Zaštita vode 34,8%
Zaštita prirode 10,0%
Zaštita krajolika 45,5%
Kulturna funkcija 0,5%
Rekreacijska funkcija 9,6%


Drvna zaliha, prirast i bonitet


-
Drvna zaliha porasla je od 149 mVhau 1982. na
198 mVha u 1995. godini.
-
Godišnji tečajni prirast iznosi 8,6 mVha
-
Vrlo visoki bonitet (II i III).
Godišnji etat je 4,7 mVha, odnosno ukupno godišnje
20 000 m3 od toga 98% prethodni prihod, a 2 %
glavni prihod


Prosječni godišnji šumskouzgojni radovi:
njega pomlatka 93 ha (do 12 m visine stabla)
čišćenje 280 ha (13 - 20 m visine stabla)


-
prorede 215 ha (> 20 m visine stabla)
Ukupno 580 ha


Lov
površina lovnog revira je oko 4 600 ha


-
jelenska divljač, godišnji odstrel 1/100 ha, srneća
divljač i divlje svinje
Obnova šuma:
Oko 200 ha u 10 godina, od toga pri glavnom prihodu
(na pruge, pod zastorom krošanja i kombinacija pruge
s čistom sječom i ekološka konverzija s bukvom).