DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 75     <-- 75 -->        PDF

sa zamjenikom, pomoćnicima i upraviteljima uprava
šuma, ili osobe s posebnim ovlaštenjima, provode poslovnu
politiku i odgovorni su za uspješnost poslovanja.


U Poduzeća je ustrojeno jedinstveno komercijalno
poslovanje, koje se provodi na razini Poduzeća preko
Komercijalne službe u Direkciji i komercijalnih odjela
u upravama šuma, gdje se zasnivaju ugovorni odnosi.


/. Postojeći načini prodaje drvnih sortimenata su :


1. Ugovor bez nadmetanja (5-godišnji*, odnosno
godišnji ugovor)
1.1.
Područja od posebne državne skrbi
Drvnoj industriji na tom području prodaju se
trupci s tog područja


1.2.
Izvozni dio industrije finalnih proizvoda
(namještaj, parket, građevna stolarija i si.)
1.3.
Dio primarne prerade
1.3.1. Drvni sortimenti kod kojih je veća ponuda
od potražnje (trupci za furnir i ljuštenje,
tanka oblovina, celulozno drvo, drvo za drvne
ploče, dio pilanskih trupaca i ogrjevno drvo)
1.3.2. Područja gdje je primarna prerada od
posebne važnosti, zbog nemogućnosti razvoja
drugih djelatnosti.
2. Javnim nadmetanjem
2.1.
Domaće javno nadmetanje
Za preostale drvne Sortimente kod kojih je potražnja
veća od ponude


2.2.
Međunarodno javno nadmetanje
Samo za one drvne Sortimente za koje ne postoji
interes na domaćem tržištu


3. Na blagajni
Prodaja drvnih sortimenata za potrebe pučanstva
Pristupanjem Republike Hrvatske članstvu
WTO vjerojatno će se smanjiti utjecaj Vlade Republike
Hrvatske na formiranje cijena i određivanje
načina prodaje drva, pa se pretpostavlja da će se pozitivno
odraziti na poslovanje Poduzeća, budući da su
dosad u Republici Hrvatskoj ostvarivane cijene niže
od tržišnih cijena drva u susjednim državama.


//.
Važeći rokovi plaćanja


za prodane trupce:
- po ugovoru 60 dana od isporuke
- na nadmetanju prije isporuke


za prodano celulozno i ostalo sitno industrijsko
drvo:
* Do 31.12. 2000. Poduzeće je zaključilo 41 petogodišnji ugovorite:
a) Sa 38 kupaca ugovoreno je 852 600 m3 trupaca (što količinski
iznosi 54% trupaca prodanih putem ugovora),
b)Sa 3 kupca ugovoreno je 340 000 nr ccluloznog drva (što količinski
iznosi 56 % celuloznog drva prodanog putem ugovora).


- po ugovoru 90 dana od dana isporuke
- na nadmetanju 30 dana od dana isporuke


prodani drvni sortimenti na blagajni plaćaju se prije
isporuke.
///. Ostvarena prodaja drvnih sortimenata
u razdoblju od 1995 do 2000. godine


Poslovnom politikom Poduzeća koja je ugrađena u
Plan poslovanja za 2001. godinu, utvrđene su i mjere
za planiranje prihoda izravnom primjenom kvalitativne
strukture drvnih sortimenata prema sortimentnim
tablicama glavnih vrsta jednodobnih i prebornih
šumskih sastojina (prema HRN - 1995).


Ostvarena prodaja drvnih soritmenata od 1 107 092
259 kn (1 EUR = 7,55 kn) ili 3 553 772 m3 prema mjestima
prodaje u 2000. godini iznosi:


franco cesta (82,5% vrijednosno i 69,3% količinski)
izvoz franco granica (13,9% vrijednosno i 10,9%
količinski)
šuma neizrađeno (3,2% vrijednosno i 18,0% količinski)
šuma izrađeno (0,4% vrijednosno i 1,8% količinski).


Zbog održavanja tekuće likvidnosti zadužena je
Komercijalna služba Poduzeća i Komercijalni odjeli
uprava šuma na provedbu Mjera za racionalizaciju
Plana za 2001. godinu i to:


osigurati plasman roba u skladu s ugovorima uz
praćenje dužnika s obvezatnim osiguranjem validnim
instrumentima plaćanja za isporučene količine
robe i datih usluga,
dinamizirati i izvršiti postupak nadmetanja za robe
u izvozu i za domaće tržište,
povećati prodaju s vlastitim izvozom (bez posrednika),
naplati potraživanja posvetiti osobitu pozornost
(dospjeli dug ne smije biti veći 5% od ukupnog
prometa prethodne godine),
izvršiti pripremu izmjene cijena roba i usluga s aspekta
kretanja cijena na svjetskom tržištu, poskupljenja
inputa proizvodnje (gorivo) i valutni utjecaj
(odnos kuna - DEM odnosno EUR-o).


IV. Problematika prodaje drvnih sortimenata
Iz tablica 1., 2. i 3. vidimo da izvršenje prodaje
drvnih sortimenata količinski raste od ratne 1995. do
2000. godine, što je rezultat pokretanja proizvodnje na
do tada radno nedostupnim površinama i zbog miniranosti
terena. Međutim količinsko povećanje prodaje ne
prati povećanje prihoda od prodaje drvnih sortimenata.


Ovakav raskorak posljedica je nemogućnosti povećanja
cijena i nedosljedne primjene HRN - 1995 za
drvo pri utvrđivanju kakvoće drvnih sortimenata.


U 1999. godini poduzete su mjere za dosljednu primjenu
HRN - 1995 za drvo, stoje rezultiralo poveća




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 76     <-- 76 -->        PDF

njem prihoda od prodaje drvnih sortimenata u odnosu U izvozu trupaca došlo je do sniženja cijena trupana
1998. godinu za 12,5%, dok je količinski rast prodaca
bukve i povećanja cijena trupaca hrasta i jasena.
je povećan za 9,0 % (tablica 4).


Drvni sortimenti izvoze se u Italiju, Austriju, Slove


Potražnja na domaćem tržištu je za trupcima hraniju
i nešto malo u Njemačku, Mađarsku i Grčku.
sta, jele, smreke, bukve i jasena, a otežana je prodaja
trupaca topole, graba, cera, bagrema i kestena.


Tablica 1. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva


Godina
1995.
000 m3
1 331
Oblovina
000 kn
695 945
kn/m3
523
Prostorno drvo
000 m3
1 299
000 kn
162 037
kn/m3
125
000 m3
2 630
Ukupno
000 kn
857 982
kn/m3
326
Index
m3
100
kn
100,0
1996.
1997.
1998.
1 434
1 527
1 553
696 555
722 151
754 847
486
473
486
1 500
1 605
1 415
163 414
167 796
146 795
109
105
104
2 934
3 132
2 968
859 969
889 947
901 642
293
284
304
112
119
113
100,2
103,7
105,1
1999. 1 710 865 109 506 1 530 149 420 98 3 240 1 014 529 313 123 118,2
2000. 1 853 917 171 495 1 701 189 921 112 3 554 1 107 092 312 135 129,0


EUR = 7,55 kn


Tablica 2. Izvršenje prodaje po grupama drvnih sortimenata od 1995 - 2000.


Trupci Tanka oblovina Celulozno drvo Ogrjev Ukupno


Godina


3


m
1995. 1 275 000 56 000 440 000 859 000 2 630 000
1996. 1 388 000 46 000 357 000 1 143 000 2 934 000
1997. 1 491 000 37 000 436 000 1 168 000 3 132 000
1998. 1 515 000 38 000 386 000 1 029 000 2 968 000
1999. 1 680 000 30 000 416 000 1 113 000 3 239 000
2000. 1 822 000 31 000 609 000 1 092 000 3 554 000


Tablica 3. Izvršenje prodaje trupaca po načinima proda eod 1995 - 2000.


Ugovor Domaća licitacija Međunarodna icitacija Blagajna Ukupno


Godina


3 3 3 3 3


m% m% m% m% m
1995. 732 000 59 359 000 28 103 000 8 81 000 7 1 275 000
1996. 952 000 69 234 000 17 73 000 5 129 000 9 I 388 000
1997. 1 131 000 96 105 000 7 74 000 5 181 000 12 1 491 000
1998. 1 101 000 93 295 000 19 76 000 5 43 000 3 1 515 000
1999. 1 375 000 81 146 000 9 112 000 7 47 000 3 1 680 000
2000. 1 588 000 87 90 000 5 84 000 5 60 000 3 1 822 000


Tablica 4. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva od 1998 - 2000.


Oblovina Prostorno drvo Ukupn o Index


Godina


3 3 3 3


000 m000 kn kn/m5 000 m000 kn kn/m3 000 m000 kn kn/m3 mkn
1998. 1 553 754 847 486 1 415 146 795 104 2 968 901 642 304 100 100,0
1999. 1 710 865 109 506 1 530 149 420 98 3 240 1 014529 313 109 112,5
2000. 1 853 917 171 495 1 701 189 921 112 3 554 1 107 092 312 120 122,8


1 EUR = 7,55 kn


V. Restrukturiranje (preoblikovanje) "Hrvatskih
šuma",p.o. Zagreb
Posljednjih godina Poduzeće je svojim prihodima
i pored sve težih općih (poratnih) gospodarskih prilika
uspjevalo pokrivati svoje rashode i svoje poslovanje
samostalno financirati. Daljnji razvoj događaja
bitno će ovisiti o kretanju i gospodarskom stanju hrvat


skih poduzeća iz djelatnosti prerade drva, koje zadnjih
godina ozbiljno zabrinjavaju i imaju vrlo jak utjecaj na
stanje i poslovanje Poduzeća.


Hrvatska šumarska struka je 1999. godine prepoznala
nužnost promjena i prihvatila obvezu izrade
prijedloga odredaba i ciljeva svoje budućnosti.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Vlada Republike Hrvatske je 9. ožujka 2000. godine
donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Republike
Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću".


Povodom Dana hrvatskog šumarstva 21. lipnja
2000. održana je tematska rasprava na kojoj je ocijenjeno
današnje stanje Poduzeća, a određeni su i temeljni
ciljevi i vizija razvoja šumarstva Hrvatske te
potreba izrade Projekta restrukturiranja koje je vlada
prihvatila, a koji će nakon studiozne razrade postati
dio ukupne strategije razvoja Republike Hrvatske.


Vlada Republike Hrvatske je 21. prosinca 2000. donijela
Zaključak o restrukturiranju "Hrvatskih šuma",
p.o. Zagreb prema sljedećim odrednicama:
a) jedinstveno Poduzeće za šume s organizacijskom i


financijskom odgovornošću proširenom i na najni


že organizacijske jedinice (šumarije) i
b) privatizacija djelatnosti koje izravan direktan
utjecaj na gospodarenje šumama.


Pri izradi Projekta restrukturiranja (Poslovnog
koncepta) treba koristiti spoznaje razvijenih europskih
zemalja i najznačajnije ciljeve poslovanja "Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb.


Radovi na izradi Studije restrukturiranja "Hrvatskih
šuma" početi će 1. listopada 2001. godine i
trajati šest mjeseci.


VI. Zaključak
Ovim referatom prikazali smo prodaju drvnih sortimenata
u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb i iznijeli
najznačajnije probleme vezane uz istu za razdoblje
od 1995. do 2000. godine.


U promatranom razdoblju prodajom drvnih
sortimenata osigurani su prihodi za poslovanje Po-


Tomislav Starčević, dipl. ing. šum.


duzeća, jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju
šuma, međutim nisu osigurana dovoljna sredstva
za investicije, što će rezultirati tehnološkim zaostajanjem
u razvoju i povećanju troškova poslovanja
Poduzeća u idućem razdoblju. Zato treba nastaviti daljnje
osvajanje radno nedostupnih šuma, kako bi se povećala
proizvodnja glavnih šumskih proizvoda i uskladile
cijene drvnih sortimenata s cijenama istih na europskom
tržištu.


Može se očekivati da će Projektom restrukturiranja
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb biti omogućeno povećanje
prihoda od ostalih šumskih proizvoda i drugih
djelatnosti.


Vjerujemo da će nam rješavanje ovih problema
olakšati pristup Republike Hrvatske WTO-u.


Iznesene činjenice i problemi zahtijevaju i određene
promjene u hrvatskom zakonodavstvu (Zakon
o šumama, Zakon o lovu, Zakon o vodama, Zakon o
zaštiti prirode, Zakon o cestama, Zakon o rudarstvu)
koje se odnose na šumarstvo, lovstvo, zaštitu prirode
itd.


Napomena!


Pet pitanja za sve sudionike 5. Konferencije


1.
Imate li sustav kako vrednujete kupce (dobre i loše)?
2.
Kako definirate marketing u šumarstvu i koliko
trošite sredstava od prihoda na njegovo financiranje?
3.
Likvidnost poduzeća državnih šuma?
4.
Odnos šumarstva i prerade drva u Vašoj zemlji?
5.
Primjena internetskog trgovanja?
AKTUALNA POLITIKA I ZAŠTITA OKOLIŠA U HRVATSKOJ


UVOD


Prije bilo kakvih razmatranja o problematici odnosa
aktualne politike i zaštite okoliša u Hrvatskoj, valja se
jasno odmaknuti od prepoznatljivog pristupa bogatih,
koji zaštitu okoliša prihvaćaju kao dopadljivu zabavu,
ali i mnogih na svim prostorima koji vješto u političkom
ili tržišnom smislu zlorabe prefiks "eko". Treba
reći kako su izrazito rastuće spoznaje o ugroženosti
okoliša, značenju i vrijednostima općih dobara koje daruje
priroda, posebno šumski ekosustavi, uvjetovale i
proizvelea stotinjak što zakonskih ili podzakonskih
akata, usmjerenih na očuvanje šuma, prirode i okoliša
u cjelini. Svakako, nije potrebno sada nabrajati niti sve
zakonske akte ni odredbe koje iz njih slijede. Zadovoljit
će nas definicija okoliša iz Zakona o zaštiti okoliša
(NN, br. 82/94.)


* Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i
more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog
djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja
kojeg je stvorio čovjek.
- Okoliš je dobro od interesa za državu i ima njezinu
osobitu zaštitu.
- Zahvatima u okoliš ne smije se utjecati na kakvoću
življenja, na zdravlje ljudi i održivi razvoj prirode.
- Upravljanje okolišem provodi se pod uvjetima i
na način propisan zakonima.
Isto tako, za sve aktualne politike svijeta vrijede
stare i dobro znane zakonitosti.


* Politika je skup aktivnosti kojima su svi promišljeni
poslovi usmjereni prema osvajanju i zadržavanju


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 78     <-- 78 -->        PDF

vlasti, znajući da politika prvo proriče i obećava budućnost,
a onda isto tako znalački objašnjava zašto se
ta obećanja i proročanstva nisu dogodila.


- Izostanak memorije ili smanjena mogućnost pamćenja
biračkoga tijela uvjetuje spore promjene u odnosu
politike i stvarne zaštite okoliša.
- Neovisna struka i neovisni intelektualci moraju
nužno imati kritički odmak od svake aktualne politike i
vlasti; za dobro svake politike.
- Ishod borbe za zaštitu prirode i okoliša, između
amatera ekologista s organiziranim i financijski jakim
strukovnim lobbyima, nema izgleda za pobjedu. Zato
je u borbi za zaštitu okoliša i prirode potrebno učiniti
odmak od romantične idile, a u obračun treba ulaziti s
vrlo jasnim, znanstvenim argumentima o opasnostima
koje nas očekuju budemo li stalno prelazili liniju takozvanog
održivog razvoja.


* Šumarska struka Hrvatske, na osnovi dvjestopedesetgodišnje
tradicije i uspješnog zalaganja u gospodarenju
i zaštiti šumskih ekosustava i prirode, u cjelini
upozorava kako zaštita okoliša i prirode nije samo
stvar osjećaja, već prije svega znanja, materijalnih mogućnosti,
dugoročno vrlo angažiranog stručnog rada i
mnogih znanstvenih istraživanja.
OCJENA STANJA


* Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske
(NN br. 50/99.) planira se zaštita prirodne baštine
na oko 15% površine državnoga teritorija.
- Trenutno je pod zaštitom oko 12 % državnoga teritorija
- Od šuma i šumskog zemljišta pod zaštitom je
26,6 % površina, ako tome pridodamo površine zaštitnih
šuma (97.036 ha) onda je to 30,5 %.
* Program prostornog uređenja Republike
Hrvatske nalaže ispitivanje i korigiranje dosadašnje
pretežito deklarativne zaštite okoliša, uz jasno
određivanje kriterija prema održivom i ravnomjernom
razvoju.
* Na primjeru prioriteta u iskorištenju hidroenergetskih
potencijala, Program jasno obvezuje da se svi
višenamjenski objekti usklade s drugim korisnicima
NACIONALNI PARK
Plitvička jezera
Paklenica
Risnjak
Mljet
Kornati
Brijuni
Krka
Sjeverni Velebit


Ukupno


PARK PRIRODE
Kopački rit
Medvednica
Velebit
Biokovo
Telašeica
Lonjsko Polje
Papuk
Zumberak-Samob.gorje
Vransko jezero
Učka


Ukupno


POVRŠINA ha


29.482


10.200


6.400


5.480


23.400


3.635


10.300


12.810


101.707


POVRŠINA ha


17.770


22.826


200.000


19.550


6.706


50.650


38.464


33.300


5.700


14.600


409.566


prostora te sa zahtjevima zaštite prostora, uključujući
sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije
koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti
takvih zahvata. Dakle, ne stoji često nuđen
izbor; ili zaštita prirode ili hidroelektrana, već je jedini
izbor, takav zahvat koji isključuje opasnost od bilo
kakvih negativnih posljedica u prirodi, najčešće u
šumskim ekosustavima.


* Pretpostavka za provedbu stvarne zaštite okoliša i
prirode je nužno usklađivanje čitavog niza zakona i
odgovarajućih podzakonskih akata, multidisciplinarna
suradnja s ciljem preciznijih određenja i ovlaštenja
(Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o
vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva,
Zakon o lovu i drugi).
* Treba reći kako je temeljna odrednica u Strategiji
razvoja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj "održivi
razvoj".
* Krupna zapreka jačanju zaštite prirode u Republici
Hrvatskoj je nedovoljna spremnost i manjkava osposobljenost
stručnih službi uprava nacionalnih parkova
i parkova prirode.
* U samo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Risnjak
i Sjeverni Velebit), iz gospodarenja je izuzeta drvna
zaliha od 10,1 mil. m3 s godišnjim prirastom od
200.000 m1. Tako bi trebalo biti po Zakonu o zaštiti prirode,
pa ipak to nije tako jer i tu se drvna masa koristi.
* U parkovima prirode, pod posebnim je režimom,
(pravilnicima o unutarnjem redu), regulirano gospodarenje
s oko 15 mil. m´ drvne zalihe.
* Ostanemo li samo na proglašenju zaštitnih objekata
(nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni
rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik
prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna
ili životinjska vrsta), ispada da smo zaštitu prirode
shvatili kao pasivno održavanje romantične idile.
* Zaustavljanje gospodarenja u šumskim ekosustavima
prebornih šuma nedvojbeno rezultira procesima
nazadovanja (regresije), kako sa šumom tako i s divljači
(obični jelen, divlja svinja).


ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 79     <-- 79 -->        PDF

* Za nacionalne parkove i parkove prirode nedostaju:
-prirodnoznanstvene i prateće studije
-prostorni planovi
-procjene socijalne funkcije i procjene provodljivosti
-osposobljene stručne službe i kontrolna funkcija


-dugoročno stabilni izvori financiranja provedbe
aktivne zaštite.
PRIJEDLOZI:


1.
Donošenje prostornih planova za nacionalne
ee
parkove i parkove prirode:
usklađene s Programom prostornog uređenja Republike
Hrvatske


-
utemeljene na prirodnoznastvenim i ostalim pratećim
studijama
s jasno razgraničenom prostornom razdiobom svih
hhfunkcija
s naglašenom, jasnom i osiguranom mogućnošću
uuprovedbe i kadrovima
s osiguranim izvorima financijskih sredstava
s mogućnošću zapošljavanja i razvoja pratećih djelatnosti
2.
Integralno upravljanje i održivo (potrajno) gospodarenje
onim zaštićenim objektima (nacionalni parkovi,
parkovi prirode), gdje je temeljni fenomen
nnšumski ekosustav potrebno je povjeriti "Hrvatskimnšumama", bez financijske podrške proračuna Republike
Hrvatske ili županija.
3.
Ozbiljan problem za racionalan pristup zaštiti predstavlja:
nepostojanje stručno kompetentne državne institucije
(arbitra)
Ivan Hodić, dipl. ing.


nerazlikovanje deklarativne od stvarne zaštite
prirode
neodređenost u izboru između pasivne zaštite i održivog
gospodarenja


-
manjkava osposobljenost kadrova u stručnim službama
i kontrolnoj funkciji
-
nedovoljno angažirano uključivanje strukovnih
udruženja i medija
-
nedostatna građanska hrabrost i smjelost intelektualaca
da budu konstruktivnim kritičarem i savješću
svakoj vlasti.
Putevi izlaska iz ovakvog stanja nisu tajnoviti, pa
ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom
koja bi jamčila skori iskorak prema željenom cilju. Ovo
je vrijeme obilježeno jasnim spoznajama o nužnosti prihvaćanja
novih stvari, pa ipak instiktivno nastavljamo
raditi po starome. Nije tajna da nam je potrebna trajna
edukacija, sustav monitoringa, informatika, razmjena
iskustava sa svijetom, istraživanje tržišta i marketing,
angažirani odnosi s javnošću i još mnogo toga. Sve ovo
odnosi se i na državne institucije bez kojih nije moguće
željene promjene ostvariti. To dakako nije jednostavno
ni lako, no izvjesno je da tom putu nema alternative.


U HRVATSKOJ FSC SUSTAV


U Hrvatskoj su prve šumske površine certificirane
eeprije dvije godine i to na zahtjev tržišta, odnosno kupaca
naših proizvoda, istaknuo je zamjenik direktora Hrvatskih
šuma Ivan Hodić. Za Hrvatske šume koje
eegospodare s 80 % šuma i šumskog zemljišta u državii,
,,
certifikacija kao dokaz da proizvod potječe iz šuma u
uukojima se gospodari na načelima održivog razvoja, illi
iikako kažu šumari na načelima potrajnosti, itekako je
eezanimljiva. Na zahtjev kupaca i tržišta opredijelili smo
sa za FSC sustav, koji je pogodan za velikog šumovlasnika.
No zanimljiv je i PEFC sustav, čija se mogućnost
primjene razmatra. Dosada je u poduzeću certifi—
cirano 246 000 ha u tri šumske uprave, Delnicama,
Vinkovcima i Zagrebu. Glede činjenice daje to jedinstveno
poduzeće, dovoljno je certificirati trećinu površina,
uz uvjet da budu obuhvaćene sve vrste šuma i načina
gospodarenja, krš, prebor i kontinentalni dio, da bi
Hrvatske šume dobile certifikat za cijele Hrvatske


šume. U tom smislu pred nama je cetificiranje šuma u
bjelovarskoj i senjskoj upravi, pojasnio je Hodić. Potom
predstoji monitoring koji će se odvijati na različitim
upravama. Problemi koji se javljaju odnose se na
određena ograničenja u zaštićenim šumama. Sljedeći
korak, kaže Hodić izrada je nacionalnog sustava certificiranja,
koji će se moći koristiti i udovoljiti standardima
oba sustava i PEFC i u FSC-u.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Izjava


Slijedom Izjave donesene u Timisoaru (Temišvar)


9. rujna 2000. godine, sudionici Konferencije direktora
iz poduzeća koja gospodare državnim šumama
Austrije, Bavarske, Češke, Hrvatske, Poljske, Rumunjske
i Slovačke te kao promatrači iz Bosne i Hercegovine,
Jugoslavije i Slovenije, susreli su se u Drveniku
od 18-21. rujna 2001. godine, kako bi razmijenili
mišljenja o sljedećoj problematici:
1.
Trgovina drvom i norme za drvo
2.
Certifikacija gospodarenja šumama
3.
Aktualna politika i zaštita okoliša.
Nakon izlaganja svih sudionika po navedenim temama
i šire rasprave zaključuje se sljedeće:
adi)


U svim zemljama sudionicima konferencije izuzev
Hrvatske, trgovina drvnim sortimentima odvija se
u tržišnim uvjetima, tj. cijene određuje tržište ponudom
i potražnjom te je isključeno administrativno
određivanje cijena.


Odnosi između poduzeća koje gospodare šumama
i kupaca - prerađivača su samo poslovni kroz kupoprodajne
ugovore, a u slučaju ŠBF odnos je sa
najboljim dugoročnim i pouzdanim kupcima i u
vlasničkom udjelu (ŠBF kupile udio i dionice).


Jamstvo plaćanja prodanih proizvoda gotovo je
uvijek osigurano jamstvom banke.


Većina sudionika izdvaja određena sredstva za
marketing kojim se propagira uporaba proizvoda
od drva, a ne reklama samih sortimenata. Također
pojedine zemlje ulažu sredstva u razvoj potrošnje
sitnog drva i otpada od drva kao energenta, s ciljem
slabljenja monopola kupaca drveta za celulozu.


Norme za sortiranje drvnih proizvoda moraju biti u
funkciji zadovoljavanja traženja kupaca. U primjeni
su kod svih sudionika domaći sustavi normi,
koji bolje zadovoljavaju potrebe kupaca, pošto
najveći dio prerade kupci iz vlastite zemlje. EN
norme za drvo ne udovoljavaju potpuno potrebama
unutarnjih tržišta zemalja te se primjenjuju samo
kada ih kupci posebno traže i to uglavnom u međunarodnoj
trgovini.


Trajni cilj komercijalnog poslovanja prodajom drveta
je osigurati sredstva koja šumama srednje Europe
jamče njihov stalan i stabilan razvoj i osiguraSudionici
konferencije složili su se da je daljnju
ovakvu razmjenu mišljenja i stavova o aktualnoj problematici
potrebno nastaviti i razmisliti o mogućoj institucionalizaciji,
jer se pokazala vrlo korisnom, te se
rado prihvaća poziv Slovačkih kolega da se sljedeća
konferencija održi kod njih tijekom 2002. godine.


Zemlje sudionice će do ožujka 2002. godine kolegama
u Slovačkim državnim šumama poslati prijedlog


vaju gospodarenje po načelu potrajnosti u okviru


održi vog razvoja.


Državne šume ispunjavaju važne zadaće brige za
šume i njihove općekorisne funkcije, čije ispunjenje
kod privatnih šumovlasnika možemo očekivati
samo ako im je isto i posebno plaćeno.
ad2)


Iako se certificiranje gospodarenja šumama temelji
na dragovoljnosti, tržište ga je nametnulo kao
neizbježno.


U Europi su u primjeni FSC i PEFC sustavi te nacionalni
sustavi njima sukladni. Kod odabira sustava
certiftciranja treba voditi brigu koji je najjeftiniji
u konkretnim uvjetima i najbolje odgovara
gospodarskim uvjetima vlastite zemlje. Dugoročno
treba raditi na razvoju nacionalnog sustava sukladnog
sustavima PEFC i FSC.
ad3)


Pasivna zaštita prirode i posebno šumskih ekosustava
ne zadovoljava ni najniže ekološke standarde.
Ona ne uvjerava javnost u našu stručnu i moralnu
spremnost za stvarnu zaštitu prirode.


Aktivna zaštita šumskih ekosustava zahtijeva integralan
pristup u upravljanju i održivom gospodarenju.
Ona nužno nameće potrebu usklađivanja
ukupne zakonske regulative koja uređuje odnose u
okolišu i prirodi (šuma, voda, fauna, divljač i dr.)
realnu procjenu socijalne funkcije i ocjenu provodljivosti.
Aktivna zaštita zahtijeva dugoročno
stabilne financijske izvore, kvalitetno osposobljene
kadrove kako u stručnim službama tako i u
kontrolingu.


Programiranje i planiranje dinamike u zaštiti šumskih
ekosustava mora biti plod konstruktivne suradnje
šumarske struke i zaštitara prirode iskazan u
prostornim planovima zaštićenih objekata.


Šumarstvo mora osigurati trajnu i dodatnu edukaciju
svojih kadrova, izvršiti nužnu popunu s novim
profilima stručnjaka; od biologa i pedagoga
do komunikologa, radi zadovoljavanja zahtijeva
za naturmanagmentom i o svojim aktivnostima
argumentirano i uspješno uvjerilo javnost o ispravnosti
pristupa.
tema sljedeće konferencije. Sudionici konferencije koja
će se održati u Slovačkoj dostavit će svoja izlaganja
u pismenom obliku, kako bi se ostavilo više vremena
za raspravu.


Sudionici zahvaljuju "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb
na dobroj organizaciji konferencije te čitavom
programu koji im je prezentiran.


Pripremio Miroslav Mrkobrad