DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
vlasti, znajući da politika prvo proriče i obećava budućnost, a onda isto tako znalački objašnjava zašto se ta obećanja i proročanstva nisu dogodila. - Izostanak memorije ili smanjena mogućnost pamćenja biračkoga tijela uvjetuje spore promjene u odnosu politike i stvarne zaštite okoliša. - Neovisna struka i neovisni intelektualci moraju nužno imati kritički odmak od svake aktualne politike i vlasti; za dobro svake politike. - Ishod borbe za zaštitu prirode i okoliša, između amatera ekologista s organiziranim i financijski jakim strukovnim lobbyima, nema izgleda za pobjedu. Zato je u borbi za zaštitu okoliša i prirode potrebno učiniti odmak od romantične idile, a u obračun treba ulaziti s vrlo jasnim, znanstvenim argumentima o opasnostima koje nas očekuju budemo li stalno prelazili liniju takozvanog održivog razvoja. * Šumarska struka Hrvatske, na osnovi dvjestopedesetgodišnje tradicije i uspješnog zalaganja u gospodarenju i zaštiti šumskih ekosustava i prirode, u cjelini upozorava kako zaštita okoliša i prirode nije samo stvar osjećaja, već prije svega znanja, materijalnih mogućnosti, dugoročno vrlo angažiranog stručnog rada i mnogih znanstvenih istraživanja. OCJENA STANJA * Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 50/99.) planira se zaštita prirodne baštine na oko 15% površine državnoga teritorija. - Trenutno je pod zaštitom oko 12 % državnoga teritorija - Od šuma i šumskog zemljišta pod zaštitom je 26,6 % površina, ako tome pridodamo površine zaštitnih šuma (97.036 ha) onda je to 30,5 %. * Program prostornog uređenja Republike Hrvatske nalaže ispitivanje i korigiranje dosadašnje pretežito deklarativne zaštite okoliša, uz jasno određivanje kriterija prema održivom i ravnomjernom razvoju. * Na primjeru prioriteta u iskorištenju hidroenergetskih potencijala, Program jasno obvezuje da se svi višenamjenski objekti usklade s drugim korisnicima NACIONALNI PARK Plitvička jezera Paklenica Risnjak Mljet Kornati Brijuni Krka Sjeverni Velebit Ukupno PARK PRIRODE Kopački rit Medvednica Velebit Biokovo Telašeica Lonjsko Polje Papuk Zumberak-Samob.gorje Vransko jezero Učka Ukupno POVRŠINA ha 29.482 10.200 6.400 5.480 23.400 3.635 10.300 12.810 101.707 POVRŠINA ha 17.770 22.826 200.000 19.550 6.706 50.650 38.464 33.300 5.700 14.600 409.566 prostora te sa zahtjevima zaštite prostora, uključujući sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata. Dakle, ne stoji često nuđen izbor; ili zaštita prirode ili hidroelektrana, već je jedini izbor, takav zahvat koji isključuje opasnost od bilo kakvih negativnih posljedica u prirodi, najčešće u šumskim ekosustavima. * Pretpostavka za provedbu stvarne zaštite okoliša i prirode je nužno usklađivanje čitavog niza zakona i odgovarajućih podzakonskih akata, multidisciplinarna suradnja s ciljem preciznijih određenja i ovlaštenja (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o lovu i drugi). * Treba reći kako je temeljna odrednica u Strategiji razvoja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj "održivi razvoj". * Krupna zapreka jačanju zaštite prirode u Republici Hrvatskoj je nedovoljna spremnost i manjkava osposobljenost stručnih službi uprava nacionalnih parkova i parkova prirode. * U samo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit), iz gospodarenja je izuzeta drvna zaliha od 10,1 mil. m3 s godišnjim prirastom od 200.000 m1. Tako bi trebalo biti po Zakonu o zaštiti prirode, pa ipak to nije tako jer i tu se drvna masa koristi. * U parkovima prirode, pod posebnim je režimom, (pravilnicima o unutarnjem redu), regulirano gospodarenje s oko 15 mil. m´ drvne zalihe. * Ostanemo li samo na proglašenju zaštitnih objekata (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna ili životinjska vrsta), ispada da smo zaštitu prirode shvatili kao pasivno održavanje romantične idile. * Zaustavljanje gospodarenja u šumskim ekosustavima prebornih šuma nedvojbeno rezultira procesima nazadovanja (regresije), kako sa šumom tako i s divljači (obični jelen, divlja svinja). |