DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Konferencija je prekinuta zbog odlaska na daljnje točke
programa.


U Muzeju grada Koprivnice otvorena je vrlo uspješna
izložba podravskih slikara s motivima koji se
odnose na rijeku Dravu u znak podrške zaštite rijeke
Drave. Predgovor izložbi dala je književnica Božica
Jelušić, a otvorenje je obavila gospoda Helena Hečimović.


Tijekom dopodneva za vrijeme održavanja Konferencije
o Dravi, na Zrinjskom trgu ispred zgrade Koprivničko-
Križevačke županije, ostvaren je umjetničkoekološki
projekt koprivničkih škola i vrtića. Djeca i uče


nici crtali su kroz čitav trg rijeku Dravu i vrlo maštovito
popunili dravski crtež s crtežima bilja i životinja.


Poslijepodne je održana probna vožnja dijelom buduće
podravske biciklističke staze od Molvi do Hlebina,
gdje su ih dočekali predstavnici turističkih zajednica
iz ta dva mjesta.


B. Prpić i H. Jakovac
STRUCNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA
U AUSTRIJU


Od 3. do 7. listopada 2001. godine, 35 članova Hrvatskog
šumarskog društva sa Šumarskog fakulteta, iz
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i Šumarskog instituta
Jastrebarsko, bilo je na stručnoj ekskurziji u Austriji u
organizaciji nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIA.
To je bio uzvratni posjet šumara Hrvatske šumarima
Austrije, koji su prošle godine boravili na stručnoj ekskurziji
u Hrvatskoj. Program je dogovorio prof. dr. sc.
Slavko Matić , predsjednik Hrvatskog šumarskog
društva sa prof. dr. sc. Josef Spörkom, predsjednikom
Pro Silva Austria. Dr. sc. Georg Trank, tajnik
Pro Silva Austria i dipl. ing. šum. Vladimir Camba,
član Pro Silva Austria, bili su suorganizatori i voditelji.


Pro Silva Austria je udruga šumara utemeljena
1989. godine, koja okuplja šumo-posjednike i šumarske
stručnjake svih profila. Cilj je udruge promicanje
prirodne obnove šuma, potrajnosti u gospodarenju šumama
te podržavanje biološke raznolikosti u šumskim
ekosustavima.


Sudionici ekskurzije upoznali su se s problemima
gospodarenja šumama i divljači malih i velikih šumoposjednika.


Glavne teme ekskurzije odnosile su se na prevođenje
šumskih kultura u mješovite prirodne šume, korištenje
turističkih i rekreacijskih funkcija šuma, gospodarenje
zaštitnim šumama, gospodarenje šumama s naglašenom
hidrološkom funkcijom, te gospodarenje rekreacijskim
šumama grada Beča. Zadnjeg dana ekskurzije
upriličena je posjeta Saveznom šumarskom institutu
u Beču, odnosno ispostavi tog instituta u Mariabrunnu,
gdje je započela visokoškolska šumarska nastava
u ovom dijelu Europe.


Austrija je zemlja s velikom šumskom površinom.
Od oko 8,4 mil. ha površine, gotovo 4 mil. ha su šumske
površine, što znači da šume zauzimaju 47 % teritorija
Austrije. Glede vlasničke strukture, 80 % su privatne
šume, 15 % su državne šume, dok je 5 % šuma u
vlasništvu gradova. S obzirom na velik udio privatnih
šuma, velik je i broj šumoposjednika (oko 200 000)
čija je prosječna veličina šumskog posjeda manja od
15 ha. Upravo zbog veličine šumskog posjeda u Austriji
je upitna profitabilnost u gospodarenju šumama. Izrazita
razvedenost terena uvjetovala je daje oko 22 %
šuma proglašeno zaštitinim šumama (oko 850 000 ha).
Istraživanja nastanka i stanja šuma u Austriji (tzv. he