DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 84 <-- 84 --> PDF |
merobi studija) su pokazala daje oko 66 % austrijskih šuma u prirodnom stanju, dok je oko 34 % umjetno podignutih šuma (kultura), odnosno šuma koje su vrlo različite od prirodnih. Što se tiče potrošnje drva iskazane po stanovniku, Austrija je na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Finske po potrošnji četinjača (a prije 10 godina bila je u sredini), zatim slijedi Kanada i druge zemlje. Velika potrošnja drva četinjača rezultat je zajedničkog marketinškog nastupa šumarstva i drvne industrije u posljednjih nekoliko godina. U novije vrijeme naglasak je na marketingu kako bi uporaba različitih vrsta drveća također porasla. Prvi dan, nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. Josefa Spörka, posjetili smo šumske sastojine bukve, jele i smreke u srednje planinskom području istočnih Alpa, pedesetak kilometara od Graza, a koje su u vlasništvu Malteškog viteškog reda. Osim glavnih vrsta javljaju se još gorski javor, ariš i obični bor. Prof. dr. sc. Josef Spörk i dipl. ing. Clemens Spörk predstavili su način Slika 1. Upravitelj šumarije Malteškog viteškog reda Clemens Spörk, dipl. ing. šum., prevoditeljica Ana Juričić, prof, i Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., jedan od suorganizatora i voditelja ekskurzije gospodarenja tim šumama. Kao ključno pitanje u gospodarenju tim šumama po prirodnim načelima je pitanje gospodarenja s divljači. Smatraju daje ključan stručni nadzor nad šumama, te otvorenost šuma. Otvorenost šuma je velika, imaju 50 m cesta po ha. Gospodare po načelu dva stupa: 1. šumsko-gospodarskom, 2. turističkom. Načelo gospodarenja temelji se ne samo na stabiliziranju troškova, nego i povećanju prihoda i primanja iz šume. Osnovni moto je da "šuma poslije sječe ne smije izgledati puno drukčije od one prije sječe", ili kao stoje rekao nazočni 95-godišnji ing. Josef Spörk "sa šumom treba biti strpljiv". Na površini od oko 900 ha godišnje sijeku od 4 000 do 8 000 m3. Intenzitet sječe ovisi ponajprije o cijeni drva na tržištu. Sadašnje prosječne cijene drva iz tih sastojina iznose 940 ATS/ m3. Od 1997. godine smanjili su troškove obnove sastojina, odstrelom divljači (2-5 kom/100 ha). Time su smanjili Slika 2. Tri generacije šumarskih inženjera obitelji Spörk štete na prirodnom pomlatku i troškove pošumljavanja. Cilj prirodne obnove za koju se sada zalažu je osiguranje stabilnosti sastojina, održavanje plodnosti tla i postizanje veće količine i što kvalitetnije drvne tvari. Strategija gospodarenja šumama ima tri razine. Prva razina strategije je što vlasnik šume želi sa šumom postići. Druga razina strategije je kako to postići. I treća razina je planiranje operativnih mjera za provođenje strategije. Najednom primjeru kolege su nam pokazale važnost gospodarenja šumama, gdje su procjenjivali vrijednost drvnih sortimenata u gospodarenoj šumi i šumi s kojom se već 28 godina ne gospodari. Utvrdili su prosječnu cijenu drva od oko 999 ATS/ m! u gospodarenoj šumi, u odnosu na 712 ATS/m3 u šumi kojom se Slika 3. Turistički objekt u vlasništvu Malteškog viteškog reda |