DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Leinz), koja je tzv. prirodni zoološki vrt površine 2 500
ha, okružen sa 22 km zida starog 200 godina, koji se
upravo sanira. Taje šuma do kraja 18. stoljeća bila lovište
carske obitelji, a od 1947. u vlasništvu je grada
Beča. Ovo zaštićeno rekreacijsko područje grada Beča
ima 0,5 mil. posjetitelja godišnje. U njemu je zabranjena
vožnja čak i biciklom, te ulazak s kućnim ljubimcima
(pas, mačka i si.). Noću se zatvara, a zimi je otvoren
samo najuži dio zoorezervata, jer u preostalom,


Slika 15. Sudionici ekskurzije u rasadniku iza Šumarskog instituta
u Maribrunnu (kažu daje to najhladnije mjesto na području
grada Beča, na udaljenosti 11 km od centra Stcphanplatz,
razlika u temperaturi je 10 °C)


najvećem dijelu započinje lovna sezona. Na toj površini
šumarija gospodari s oko 1000 divljih svinja, 600
muflona, 250 jelena lopatara i 120 grla običnog jelena.
Posebno se gospodari s livadama koje su još od 1905.
godine zaštićene. Unutar te šume nalazi se prirodni rezervat
šumske vegetacije Jochans Kugi, u kojemu se
od 1970. godine ne provode nikakvi zahvati (radi se o
jednoj sekundarnoj prašumi) i koristi se za znanstvena
istraživanja. Pitanje gospodarenja u šumi Lainzer je
pod značajnim pritiskom javnosti i posjetitelja, čemu
šumari pridaju posebnu pozornost. Posjetili smo i šumsku
školu (Wiener Waldschule), gdje smo upoznati s
aktivnostima koje se u njoj događaju. Zanimljivo je bilo
čuti od dipl. ing. Josef Ebenbergera, upravitelja šumarije,
da tu školu i programe za djecu vode pedagoški
obučeni šumari šumarije te da gotovo svi razredi osnovnih
škola iz Beča provedu jedan dan u toj školi,
gdje se mogu upoznati sa šumama na način koji im je
prilagođen. Ne opterećuje ih se silom novim znanjima,
nego kroz igru prepoznaju važnost i ulogu šume. Posebice
je naglašeno da djeca ponajprije moraju naučiti
da šuma neodumire, da je drvo obnovljiv materijal
i da postoje ljudi - šumarski stručnjaci, koji
znaju kako raditi i brinuti o šumi. Za razliku od muzeja,
ovdje djeca smiju sve dirati, od izložaka ptica, životinja
do alata u radionicama, uče loženje vatre i kretanje
po šumi. U tri godine postojanja škole, kroz nju je


Slika 16. Dio ksiloteke u muzeju Instituta


Slika 17. U središtu Beča večer prije povratka


prošlo oko 15 000 učenika (5 000 godišnje), bez povreda!
U okviru šumarija Beča je i dio NP Dunav, gdje se
također predviđa otvoriti šumsku školu za djecu. Pored
toga, šumarija je vlasnik preko 2 000 ha poljoprivrednog
zemljišta, od kojega namjerava 600-700 ha namijeniti
biološkoj poljoprivredi. Posjeduje i 32 ha vinograda!
Na kraju smo posjetili ispostavu Saveznog šumarskoga
istraživačkog instituta u Mariabrunnu, gdje
je još davne 1813. godine utemeljeno šumarsko učilište.
U tom je učilištu djelovao i Josef Ressel, izumitelj
brodskog vijka i pionir pošumljavanja krša. Pokraj
zgrade Instituta nalazi se i botanički vrt s preko 340 vrsta
drveća. Austrijske kolege pokazale su nam i postav
stare nastavne opreme, knjiga i uređaja koji su se koristili
u prošlosti, te na kraju sa sadašnjom organizacijom
i istraživačkim radom Saveznog šumarskog istraživačkog
instituta.


dr. se. Ivica Tikvić
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.
mr. se. Josip Dundović