DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Leinz), koja je tzv. prirodni zoološki vrt površine 2 500 ha, okružen sa 22 km zida starog 200 godina, koji se upravo sanira. Taje šuma do kraja 18. stoljeća bila lovište carske obitelji, a od 1947. u vlasništvu je grada Beča. Ovo zaštićeno rekreacijsko područje grada Beča ima 0,5 mil. posjetitelja godišnje. U njemu je zabranjena vožnja čak i biciklom, te ulazak s kućnim ljubimcima (pas, mačka i si.). Noću se zatvara, a zimi je otvoren samo najuži dio zoorezervata, jer u preostalom, Slika 15. Sudionici ekskurzije u rasadniku iza Šumarskog instituta u Maribrunnu (kažu daje to najhladnije mjesto na području grada Beča, na udaljenosti 11 km od centra Stcphanplatz, razlika u temperaturi je 10 °C) najvećem dijelu započinje lovna sezona. Na toj površini šumarija gospodari s oko 1000 divljih svinja, 600 muflona, 250 jelena lopatara i 120 grla običnog jelena. Posebno se gospodari s livadama koje su još od 1905. godine zaštićene. Unutar te šume nalazi se prirodni rezervat šumske vegetacije Jochans Kugi, u kojemu se od 1970. godine ne provode nikakvi zahvati (radi se o jednoj sekundarnoj prašumi) i koristi se za znanstvena istraživanja. Pitanje gospodarenja u šumi Lainzer je pod značajnim pritiskom javnosti i posjetitelja, čemu šumari pridaju posebnu pozornost. Posjetili smo i šumsku školu (Wiener Waldschule), gdje smo upoznati s aktivnostima koje se u njoj događaju. Zanimljivo je bilo čuti od dipl. ing. Josef Ebenbergera, upravitelja šumarije, da tu školu i programe za djecu vode pedagoški obučeni šumari šumarije te da gotovo svi razredi osnovnih škola iz Beča provedu jedan dan u toj školi, gdje se mogu upoznati sa šumama na način koji im je prilagođen. Ne opterećuje ih se silom novim znanjima, nego kroz igru prepoznaju važnost i ulogu šume. Posebice je naglašeno da djeca ponajprije moraju naučiti da šuma neodumire, da je drvo obnovljiv materijal i da postoje ljudi - šumarski stručnjaci, koji znaju kako raditi i brinuti o šumi. Za razliku od muzeja, ovdje djeca smiju sve dirati, od izložaka ptica, životinja do alata u radionicama, uče loženje vatre i kretanje po šumi. U tri godine postojanja škole, kroz nju je Slika 16. Dio ksiloteke u muzeju Instituta Slika 17. U središtu Beča večer prije povratka prošlo oko 15 000 učenika (5 000 godišnje), bez povreda! U okviru šumarija Beča je i dio NP Dunav, gdje se također predviđa otvoriti šumsku školu za djecu. Pored toga, šumarija je vlasnik preko 2 000 ha poljoprivrednog zemljišta, od kojega namjerava 600-700 ha namijeniti biološkoj poljoprivredi. Posjeduje i 32 ha vinograda! Na kraju smo posjetili ispostavu Saveznog šumarskoga istraživačkog instituta u Mariabrunnu, gdje je još davne 1813. godine utemeljeno šumarsko učilište. U tom je učilištu djelovao i Josef Ressel, izumitelj brodskog vijka i pionir pošumljavanja krša. Pokraj zgrade Instituta nalazi se i botanički vrt s preko 340 vrsta drveća. Austrijske kolege pokazale su nam i postav stare nastavne opreme, knjiga i uređaja koji su se koristili u prošlosti, te na kraju sa sadašnjom organizacijom i istraživačkim radom Saveznog šumarskog istraživačkog instituta. dr. se. Ivica Tikvić Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. mr. se. Josip Dundović |