DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 90     <-- 90 -->        PDF

AKTUALNO


POSTUPAK VJEŠTAČENJA I DEFINIRANJE MJERA ZAŠTITE OD VUKA


Donesenim na osnovi Zakona o zaštiti prirode
Pravilnikom o zaštiti pojednih vrsta sisavaca,
Mammalia (Narodne novine broj 31/1995) u Hrvatskoj
je stavljena pod zaštitu 61 vrsta zavičajnih sisavaca.
Zbog svoje ugroženosti i malobrojnosti od krupne
zvjeradi (predatora) vodeće mjesto na tom popisu
zauzimaju izvorni vuk (Canis lupus) i uspješno reintroducirani
euroazijski ris (Lynx lynx), koji su uvršteni u
Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske.


Stavljanjem vuka i risa na popis posebno zaštićenih
životinjskih vrsta, odredbom članka 45. spomenutog
Zakona o zaštiti prirode propisano je da štete koje te životinjske
vrste nanesu domaćim životinjama dužna je
naknaditi država. Uputama o postupku utvrđivanja šteta
pobliže su pojašnjena prava i dužnosti oštećenika, a
posebno stručne osobe, vještaka, koji obavlja očevid.


Rad vještaka: zadovoljavajući, racionalan i opravdan


Štete na domaćoj stoci (ona na divljači se ne smatra
štetom!) koje nanosi zaštićeni predator utvrđuje stručni
vještak, koji za taj postupak ima ovlaštenje Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU). U
Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak ovlaštenih vještaka,
raspoređenih po svim županijama u kojima obitavaju
vuk i/ili ris. Među vještacima je ne mali broj regrutiran
iz redova dipl. ing. šumarstva, mahom zaposlenika
područnih šumarija JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Nakon do sada više održanih terenskih stručnih
seminara i instruktaža, Uprava za zaštitu prirode
MZOPU-a i ove je godine organizirala sastanak s vještacima
za utvrđivanje štete nanesene od vuka. S ciljem
poboljšanja mjera zaštite stoke i smanjenja šteta od
vuka te unapređenja mehanizama naknada za učinjene
štete koje uzrokuje zaštićena životinja (predator) sastanak
je održan 13. rujna 2001. u Zagrebu. Uz izvješće o
obujmu i trendu nastalih šteta (izvjestitelj Darka Spud
i ć, dipl. vet.) te sažetog prikaza najzanimljivijih detalja
iz opširne studije dr. se. Alistera Bath a i Aleksandre
M aj i ć, dipl. vet. "Ljudska dimenzija u gospodarenju
vukom u Hrvatskoj" (izvjestitelj prof. dr. se. Đuro
Hub er) na sastanku se raspravila korektnost važećih
Uputa o postupku utvrđivanja štete koju nanese zaštićena
životinja, a s tim u vezi i cijene za obračun naknada
iz Odštetnog cjenika za štete koje nanesu zaštićene životinje,
donesenih u travnju 2000. godine. U tom smislu
postavljen je cilj kako na kvalitetniji način urediti pitanje
postupaka vještaka i utvrđivanja iznosa naknade šteta
nanesenih od vuka.


Na sastanku kojem je predsjedavao pomoćnik ministra
MZOPU-a dr. se. Ivan M art i ni ć, dipl. ing.
šum., rad vještaka ocijenjen je "zadovoljavajućim, racionalnim
i opravdanim", a tehnička izvedba (izlazak
na teren, foto-dokumentacija, pomni zapisnici i skice)
postupka vještačenja kao racionalna i korektna. Ne


dvojbeno je utvrđeno da vještaci u postupku utvrđivanja
štete (terenski očevidi-uviđaji) neosporno doprinose
u smanjenju visine odštetnih zahtjeva, a koji bi, sudeći
po zahtjevima oštećenika, bili neusporedivo veći.
S ciljem smanjivanja šteta nastalih od vuka, zaključeno
je na sastanku, posebno na području Dalmatinske
zagore, nužno je unaprijediti uobičajene mjere zaštite i
čuvanja stoke te ustrajati na njihovoj provedbi. U vezi
s tim zatraženo je veće angažiranje Povjerenstva za
praćenje populacije velikih zvijeri MZOPU-a i Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva (sastanku su nazočili
predstavnici Državnog inspektorata) od kojih bi prvo
(povjerenstvo) trebalo točno definirati mjere zaštite
čuvanja stoke, posebno izgled i dimenzije tora, visine i


Slika 1. Pomoćnik ministra dr. se. Ivan Martinić i načelnica
Odjela za zaštićene biljne i životinjske vrste Jasminka
Radović, dipl. ing. biol. na sastanku s vještacima.
Foto: A. Frković




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 91     <-- 91 -->        PDF

izgled zaštitnih ograda, načine čuvanja stoke u smislu
broja i sposobnosti pastira, broja pasa čuvara i dr.. a
drugo (ministarstvo) poraditi na objektivnosti iznosa
naknada postojećeg Odštetnog cjenika, kako bi oni bili
što realniji i primjereniji.


Za razliku od važećeg Zakona o zaštiti prirode (iz
1994). prema kojem, istakla je načelnica Odjela za zaštićene
biljne i životinjske vrste pri DUZPO-u Jasminka
R a d o v i ć . dipl. ing. biologije, država plaća odštetu


po načelu objektivne odgovornosti, u Nacrtu novog
Zakona o zaštiti prirode predviđeno je da se odšteta
plaća po načelu podijeljene odgovornosti. Naime,
ovim zakonom propisana je obveza poduzimanja odgovarajućih
mjera zaštite ocrpredaloia. u čemu svojim
sredstvima može pomoći i država, a isplata i v isina odštete
ov isi o poduzimanju tih mjera. Tako bi se od postojećih
20 "o iznos odštete mogao smanjiti na 50 "».
ako nisu poduzete odgovarajuće mjere zaštite stoke.


Tablica I. Iznosi naplaćenih šteta na domaćoj stoci pričinjenih od vuka {Cam´s lupus)
Godina


1999. 2000.
Broj zaprimljenih odštetnih zahtjeva 514 747
Isplaćeno naknada (u kunama) 890.621 718.725


Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja


I dalje se predviđa dodjela pastirskih pasa tornjaka


2001. (do 31. 8.)
465
500.000


Na sastanku je postavljeno i pitanje (neučinkovitosti
držanja pastirskih pasa tornjaka u svrhu bolje zaštite
stoke, koja dolazi do izražaja u onih stočara koji te pse
neadekvatno odgajaju. Potaknuto je i staro nikad riješeno
pitanje nepoznavanja broja stoke (ovaca, koza,
goveda) koju stočari posjeduju, dakle njihovo obilježavanje,
bez kojeg formalno-pravno stoka ne bi smjela u
promet.


Na sastanku s vještacima za utvrđivanje šteta nasta


lih od zaštićenog vuka doneseni su još i ovi zaključci:
sustavno provoditi Program edukacije javnosti te
obrazovnu kampanju zbog što realističnije spoznaje
uloge i značenja vuka u prirodi,


obvezuje se resorno ministarstvo da utvrdi objektivne
troškove vještačenja (prosječno godišnje oko


400.000 kn) te poboljšat i ubrzat mehanizme obrade
odštetnih zahtjeva i isplate štete nastale od predatora,
u djelatnije rješenje predmetne problematike uz
stručne vještake uključit će se i inspekcija zaštite
prirode, lovna inspekcija te inspekcija za područje
stočarstva,


kroz rad Povjerenstva za praćenje populacije velikih
zvijeri nastaviti i proširiti provedbu Programa
dodjele autohtonih pastirskih pasas tornjaka kao jedne
od mjera zaštite čuvanja stada ovaca i koza.


pas tornjak, ostaje i dalje nezamjenljiv u čuvanju stada


ovaca i koza.


Foto: A. Frković


Interesantno je pripomenuti da mogući kontrolirani
odstrel vukova u cilju smanjivanja šteta kao jedne od
privremenih mjera predviđenih (Privremenim) planom
gospodarenja vukom u Hrvatskoj iz 1999. god. vještaci
nisu prihvatili, smatrajući da ta mjera ne bi bila dostatno
djelotvorna!


Alojzije Frković