DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 90 <-- 90 --> PDF |
AKTUALNO POSTUPAK VJEŠTAČENJA I DEFINIRANJE MJERA ZAŠTITE OD VUKA Donesenim na osnovi Zakona o zaštiti prirode Pravilnikom o zaštiti pojednih vrsta sisavaca, Mammalia (Narodne novine broj 31/1995) u Hrvatskoj je stavljena pod zaštitu 61 vrsta zavičajnih sisavaca. Zbog svoje ugroženosti i malobrojnosti od krupne zvjeradi (predatora) vodeće mjesto na tom popisu zauzimaju izvorni vuk (Canis lupus) i uspješno reintroducirani euroazijski ris (Lynx lynx), koji su uvršteni u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske. Stavljanjem vuka i risa na popis posebno zaštićenih životinjskih vrsta, odredbom članka 45. spomenutog Zakona o zaštiti prirode propisano je da štete koje te životinjske vrste nanesu domaćim životinjama dužna je naknaditi država. Uputama o postupku utvrđivanja šteta pobliže su pojašnjena prava i dužnosti oštećenika, a posebno stručne osobe, vještaka, koji obavlja očevid. Rad vještaka: zadovoljavajući, racionalan i opravdan Štete na domaćoj stoci (ona na divljači se ne smatra štetom!) koje nanosi zaštićeni predator utvrđuje stručni vještak, koji za taj postupak ima ovlaštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU). U Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak ovlaštenih vještaka, raspoređenih po svim županijama u kojima obitavaju vuk i/ili ris. Među vještacima je ne mali broj regrutiran iz redova dipl. ing. šumarstva, mahom zaposlenika područnih šumarija JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Nakon do sada više održanih terenskih stručnih seminara i instruktaža, Uprava za zaštitu prirode MZOPU-a i ove je godine organizirala sastanak s vještacima za utvrđivanje štete nanesene od vuka. S ciljem poboljšanja mjera zaštite stoke i smanjenja šteta od vuka te unapređenja mehanizama naknada za učinjene štete koje uzrokuje zaštićena životinja (predator) sastanak je održan 13. rujna 2001. u Zagrebu. Uz izvješće o obujmu i trendu nastalih šteta (izvjestitelj Darka Spud i ć, dipl. vet.) te sažetog prikaza najzanimljivijih detalja iz opširne studije dr. se. Alistera Bath a i Aleksandre M aj i ć, dipl. vet. "Ljudska dimenzija u gospodarenju vukom u Hrvatskoj" (izvjestitelj prof. dr. se. Đuro Hub er) na sastanku se raspravila korektnost važećih Uputa o postupku utvrđivanja štete koju nanese zaštićena životinja, a s tim u vezi i cijene za obračun naknada iz Odštetnog cjenika za štete koje nanesu zaštićene životinje, donesenih u travnju 2000. godine. U tom smislu postavljen je cilj kako na kvalitetniji način urediti pitanje postupaka vještaka i utvrđivanja iznosa naknade šteta nanesenih od vuka. Na sastanku kojem je predsjedavao pomoćnik ministra MZOPU-a dr. se. Ivan M art i ni ć, dipl. ing. šum., rad vještaka ocijenjen je "zadovoljavajućim, racionalnim i opravdanim", a tehnička izvedba (izlazak na teren, foto-dokumentacija, pomni zapisnici i skice) postupka vještačenja kao racionalna i korektna. Ne dvojbeno je utvrđeno da vještaci u postupku utvrđivanja štete (terenski očevidi-uviđaji) neosporno doprinose u smanjenju visine odštetnih zahtjeva, a koji bi, sudeći po zahtjevima oštećenika, bili neusporedivo veći. S ciljem smanjivanja šteta nastalih od vuka, zaključeno je na sastanku, posebno na području Dalmatinske zagore, nužno je unaprijediti uobičajene mjere zaštite i čuvanja stoke te ustrajati na njihovoj provedbi. U vezi s tim zatraženo je veće angažiranje Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri MZOPU-a i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (sastanku su nazočili predstavnici Državnog inspektorata) od kojih bi prvo (povjerenstvo) trebalo točno definirati mjere zaštite čuvanja stoke, posebno izgled i dimenzije tora, visine i Slika 1. Pomoćnik ministra dr. se. Ivan Martinić i načelnica Odjela za zaštićene biljne i životinjske vrste Jasminka Radović, dipl. ing. biol. na sastanku s vještacima. Foto: A. Frković |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 91 <-- 91 --> PDF |
izgled zaštitnih ograda, načine čuvanja stoke u smislu broja i sposobnosti pastira, broja pasa čuvara i dr.. a drugo (ministarstvo) poraditi na objektivnosti iznosa naknada postojećeg Odštetnog cjenika, kako bi oni bili što realniji i primjereniji. Za razliku od važećeg Zakona o zaštiti prirode (iz 1994). prema kojem, istakla je načelnica Odjela za zaštićene biljne i životinjske vrste pri DUZPO-u Jasminka R a d o v i ć . dipl. ing. biologije, država plaća odštetu po načelu objektivne odgovornosti, u Nacrtu novog Zakona o zaštiti prirode predviđeno je da se odšteta plaća po načelu podijeljene odgovornosti. Naime, ovim zakonom propisana je obveza poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite ocrpredaloia. u čemu svojim sredstvima može pomoći i država, a isplata i v isina odštete ov isi o poduzimanju tih mjera. Tako bi se od postojećih 20 "o iznos odštete mogao smanjiti na 50 "». ako nisu poduzete odgovarajuće mjere zaštite stoke. Tablica I. Iznosi naplaćenih šteta na domaćoj stoci pričinjenih od vuka {Cam´s lupus) Godina 1999. 2000. Broj zaprimljenih odštetnih zahtjeva 514 747 Isplaćeno naknada (u kunama) 890.621 718.725 Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja I dalje se predviđa dodjela pastirskih pasa tornjaka 2001. (do 31. 8.) 465 500.000 Na sastanku je postavljeno i pitanje (neučinkovitosti držanja pastirskih pasa tornjaka u svrhu bolje zaštite stoke, koja dolazi do izražaja u onih stočara koji te pse neadekvatno odgajaju. Potaknuto je i staro nikad riješeno pitanje nepoznavanja broja stoke (ovaca, koza, goveda) koju stočari posjeduju, dakle njihovo obilježavanje, bez kojeg formalno-pravno stoka ne bi smjela u promet. Na sastanku s vještacima za utvrđivanje šteta nasta lih od zaštićenog vuka doneseni su još i ovi zaključci: sustavno provoditi Program edukacije javnosti te obrazovnu kampanju zbog što realističnije spoznaje uloge i značenja vuka u prirodi, obvezuje se resorno ministarstvo da utvrdi objektivne troškove vještačenja (prosječno godišnje oko 400.000 kn) te poboljšat i ubrzat mehanizme obrade odštetnih zahtjeva i isplate štete nastale od predatora, u djelatnije rješenje predmetne problematike uz stručne vještake uključit će se i inspekcija zaštite prirode, lovna inspekcija te inspekcija za područje stočarstva, kroz rad Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri nastaviti i proširiti provedbu Programa dodjele autohtonih pastirskih pasas tornjaka kao jedne od mjera zaštite čuvanja stada ovaca i koza. pas tornjak, ostaje i dalje nezamjenljiv u čuvanju stada ovaca i koza. Foto: A. Frković Interesantno je pripomenuti da mogući kontrolirani odstrel vukova u cilju smanjivanja šteta kao jedne od privremenih mjera predviđenih (Privremenim) planom gospodarenja vukom u Hrvatskoj iz 1999. god. vještaci nisu prihvatili, smatrajući da ta mjera ne bi bila dostatno djelotvorna! Alojzije Frković |