DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 92     <-- 92 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje
talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze)


Iz broja 1, siječanj-veljača izdvajamo:


Gianfranco Calamini, Enrico Gregori: Rasprava
o bukovoj sastojini na Apeninima kod Pistoje


- mjerni odnosi za procjenu nadzemne biomase.
U ovom članku autori iznose rezultate istraživanja
na procjeni biomase na Apeninima Toskane i Emilije.


Sastojine s prevladavajućim učešćem bukve (Fagus
silvatica L.) obilježavaju šumski krajolik Apenina,
zauzimajući ukupno oko 44 000 ha (podaci Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva 1985. g.).


Unatoč trajne ekonomske važnosti u sektoru proizvodnje
drveta i rastuće uloge šume u rekreativnom korištenju,
raspoloživa saznanja o produktivnosti i funkcioniranju
ekosustava bukovih zajednica su ograničena. Tome
doprinosi i značajna varijabilnost tipologije cenoza
koje su u funkciji raznih ekološko-stanišnih čimbenika.


U razdoblju od 1983. do 1991. g. vršena su istraživanja
u rezervatu Pian di Novello (Bidini, Calamini,
Gregori, Miclaus, Nannelli i dr.) koja su važan naknadni
prilog za procjenu raznih komponenata nadzemne
biomase i ostalih dendrometrijskih veličina.


Korišteni podaci za ova istraživanja snimljeni su na
tri različite čiste bukove sastojine, izabrane kao realni
predstavnici bukovih sastojina toga područja u odnosu
na postanak, dob i produktivnost. Područje istraživanja
nalazi se na sjeveroistočnim padinama iznad potoka
Lime, na nadmorskoj visini od 1 150 do 1 300 m. Geološka
podloga odlikuje se pješčanim stjenama uz malu
prisutnost glinastih metamorfnih formacija. Na morfologiju
tla utjecala je fluvijalno-glacijalna aktivnost što
se očituje vidljivim ostatcima terasastih tvorevina. Tlo
je kisele reakcije zbog prisutnosti slojeva listinca u raznim
stadijma dekompozicije.


Prosječna godišnja temperatura je 7,1 "C sa oko
2 500 mm padalina godišnje, prosječna temperatura siječnja
je -0,8 "C, a srpnja 16,3 °C.


Istraživanja su provedena na tri parcele, od kojih je
jedna zrela sastojina (sjemenjača) nazvana "odrasla",
druga je mlađa sastojina također visokog uzgoja nazvana
"srednja" i treća nazvana "mlada", u kojoj su izvršeni
prvi radovi na prorjeđivanju. Sve tri parcele nalaze
se na sličnom terenu.


Izbor stabala za analizu temelji se na biranju prosje


čnih predstavnika, izbjegavajući loše formirana stabla,


čija visina ne odudara od visinske krivulje izjednačenja.


Snimljeni su i tablični svi relevantni podaci kao što


su: dob, gustoća, promjer, temeljnica, srednja i domi


nantna visina, godina istraživanja, broj stabala, te broj


grana pojedinačni i ukupni za sva tri ispitana uzorka.


Nakon obaranja stabala izvršena su naknadna mjerenja:
promjer, dužina trupca do prve grane, visina stabla,
visina krošnje (od prve žive grane), karakteristike
krošnje, broj grana, dužina grana, težina svake grane i
težina svježe komponente lišća. Svo lišće svake grane
uzorka sačuvano je u zatvorenim omotnicama na temperaturi
od 4 "C za sljedeće laboratorijske analize,
kako bi se kasnije došlo do relacije težine svježe-suho.


Nakon analize podataka došlo se do važnih rezultata
u sljedećim pokazateljima:


odnosi suha težina/svježa težina svih komponenta


(deblo, grane i lišće),


debljina kore debla i grana u odnosu na dob i pro


mjer,


karakteristike i broj lišća u odnosu na promjer stabla,


odnos težine lišća i dužine grana, te


odnosi visine stabala i dužine krošnje


Srednje vrijednosti biomase prikazane su u tablici
za sve tri populacije, s učešćem drvne tvari u kilogramima
i postotku. Biomasa trupca je u tijesnoj korelaciji
s promjerom i visinom stabla. Biomasa krošnje je u izravnoj,
ali ne i linearnoj korelaciji s biomasom trupca.


Za procjenu težine suhe tvari lišća, pored promjera,
potrebno je uzeti i varijabilu koja se odnosi na visinu
krošnje (od prve žive grane do vrha).


Predložene su najbolje jednadžbe za procjenu komponenti
biomase na bazi lakomjcrljivih veličina. Bilogaritmički
model daje najbolju prilagodbu procjeni
uzoraka uz potrebu procedure tipa "stepwise" s promjenjivim
brojem veličina u ulazu, ovisno od slučaja
do slučaja.


Standarne pogreške u procjeni nadzemne biomase
još su uvijek dosta visoke, ali ova istraživanja predstavljaju
polaznu bazu za daljnja istraživanja koja su
već programirana.