DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 17     <-- 17 -->        PDF

S. Malic. Đ. Raušt, Z. Sdctković. Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić, D. Barićević: PRILOÜ POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001), 583-598
Prema njihovim stavovima, žele da Kornati opet
gospodarski zazive (maslinarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo
i specifični oblici turizma vezani uz tradicionalni
način života ), da im u tome pomogne društvo
(povoljni krediti), žele da budu i oni na jedan određeni
način, kao vlasnici, zaštićeni. Žele zaštitu otočja, mora
i podmorja. Kao vlasnici Kornata žele sudjelovati u
procesu odlučivanja o budućnosti Kornata i njih samih.
Oni sebe vide kao najbolje jamstvo zaštite i razvoja
Kornata, kako je to bilo i u prošlosti.


Kako kaže Trinajstić (1996): "Taj je biljni pokrov
isto tako značajan jer predstavlja kulturno-uljudbeno
nasljeđe ovog prostora".


Što se tiče gospodarske, a time i šumarske aktivnosti
izvan granica Nacionalnog parka Kornati i u Parku
prirode Telaščice, tu je problem manje složen. Izvan
granica nacionalnog parka aktivnosti na pošumljavanju
i "ubrzanom" ozelenjavanju nemaju zakonske prepreke.
Park prirode kao slobodnija kategorija zaštite
prirodnog predjela predstavlja "prostorno ili dijelom
kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim,
odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-
rekreativnim vrijednostima". U parku prirode
dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju
njegove bitne značajke i uloge. "Smatra se da za
ovu kategotiju zaštite važi pravilo da ekologija kroz
ekonomiju nije utopija, a kada bi i bila, trebalo bi pokušati
utopiju ostvariti" (dr. Offner iz: Sobat, 1979).


Dva su osnovna nedjeljiva čimbenika koje u planiranju
prostora moramo uzeti u obzir. Jedan je kako osposobiti
prostor za prihvat posjetitelja, a drugi je kako
u isto vrijeme sačuvati kvalitetu prostora koji je najčešće
jedan od osnovnih razloga dolaska turista.


"Turizam je privredna grana koja se oslanja, razvija,
opredjeljuje i ostvaruje na primarnim vrijednostima
prirodne sredine. On je izvanredna mogućnost da se
zaštićeni oblici prirode ekonomski valoriziraju, posebno
s usklađivanjem ciljeva zaštite sa stanjem i oblikom
turističkog razvoja. Zaštićeni prirodni prostori pružaju
šansu aktivne zaštite, korištenja i napređivanja prirodnog
okoliša u tom prostoru. Zbog masovnosti turizam
je izvanredna prilika da se preko turista, kao medija,


ZAKLJUCAKDa li ima smisla potpuna zaštita prirode u N. P. Kornati?
Ako su oni zaštićeni, a jesu, onda je i svaka aktivnost
ograničena i sputana. Kako riješiti ovaj problem?
Nije jednostavno podvući i odlučiti. Posebice zbog toga
stoje gotovo sav prostor N. P. Kornati privatan posjed.
Jedino rješenje leži u zajedničkoj odluci znanstvenika,
onih koji upravljaju Kornatima, te vlasnika posjeda,
a sve to prema nacionalnim interesima. Sve to
uključiti u prostorni plan nacionalnog parka. Jedino


širi propaganda o potrebi zaštite prirode" (Spanjol,
1993).


Obično se tvrdi da turizam pretvara prirodni okoliš
u "turistički raj". Time ga čuva i poboljšava. Zato se
često turizam koristi kao politički argument zaštite
prostora. Turizam za svoj razvoj i korištenje treba prostor
i to najčešće onaj najprivlačniji i najljepši. Penetrirajući
se tako u najosjetljivije prirodne zone predstavlja
veliku opasnost u neracionalnom i nekontroliranom
korištenju prostora.


Moramo biti svjesni da turizam nosi u sebi opasnost
od razaranja svoje vlastite baze, a to je prirodna sredina.
Na taj način on može postati sam sebi negacijom,
razara li do te mjere okoliš da on postane bespredmetnim
kao povodom turističkog posjeta ili boravka. Generirajući
tako određene ekološke krize i probleme,
učinilo je razlogom stvaranje novih rješenja u alternativnim
oblicima turizma.


S obzirom na ograničene mogućnosti korištenja zaštićenih
djelova prirode, kao i na opću, odnosno, specifičnu
zaštitu tih dijelova prirode, proizlazi da se i zaštićeni
dijelovi prirode mogu koristiti na strogo kontrolirani
i usmjereni način. U tom smislu sve se više preferiraju
i razvijaju novi (alternativni) oblici turizma.


Karakteristika posebno zaštićenih objekata prirode
znači organiziranje oblika korištenja, odnosno, svođenje
svih oblika korištenja na ekološke dopuštene, a
ograničeni su ekonomski oblici korištenja (S p anj o 1,
1993).


Većina suvremenih programa zaštite prirode daje
prednost prirodnoznanstvenoj (ekološkoj) valorizaciji
prirode. Potencijalno ekološki najvrednija područja
potrebno je nakon temeljitih istraživanja i utvrđivanja
bitnih kriterija ekološki valorizirati i nakon toga ovisno


o rezultatima valorizacije napraviti program zaštite i
upravljanja tim područjem (Ružanović , 1996).
Valorizaciju stoga mogu jedino sprovoditi znanstvenici
i stručnjaci zaštite prirode, a nikako nestručnjaci
koji vodeni moguće nekim drugim motivima (turistički
ili neki drugi gospodarski razvoj i stjecanje
profita) mogu dovesti do ekoloških i prostornih onečišćenja,
oštećenja i devastacije.


- Conclusion
jedna složena i integralna valorizacija može pomiriti
sve zainteresirane strane, a sve u cilju sačuvanja prirodnih
specifičnosti i jedinstvenosti ovog arhipelaga,
te održivog razvoja gospodarskih djelatnosti na korist
autohtonog stanovništva i mnogobrojnih posjetitelja.
Šumarstvo će svoje mjesto pronaći svakako na
onim predjelima gdje će se neminovno morati uređivati
prostor radi turističkog valoriziranja, kako u nacionalnom
parku, a još više u parku prirode. To će se oči