DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 18     <-- 18 -->        PDF

S. Matić. O. Raušt. Z. Seletković, Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić. D. Baricević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. II 12. CXXV (2001). 583-598
tovati u smislu manjih pošumljavanja, pejzažnog parkiranja
i oblikovanja prostora, biološko-tehničkog saniranja
određenih predjela i površina i si. To će proizaći
iz valorizacije prostora prema Prostornom planu zoniranjem
područja nacionalnog parka, na prirodne zone,
zone mješovite namjene i kulturne zone. Isto vrijedi
i za Park prirode Telašćicu.


Sto se tiče većih pošumljavanja unutar nacionalnog
parka to se ne može dozvoliti. Šumarska će struka svakako
naći svoje mjesto na Kornatima. Nemoguće je
očekivati da će se svi otoci u sklopu nacionalnog parka


LITERATURA


Bogdanić , M., 1989: Problematika zaštite prirode


N. P. Kornati (diplomski rad). Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
F i 1 i p i, A. R., 1972: Kornati. Zadar, 80 str.
Friganović , M. A., 1996: Kornati - gospodarsko
promišljanje. Priopćenja sa simpozija "Prirodna
podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje",
15-21, Zagreb.


Gaži-Boskova, V. & M. Bedalov, 1983: Biljni
pokrov Kornatskog otočja. Zbornik Roberta Visianija
Šibenčanina, 455-462, Šibenik.


Kulušić, S., 1996: Prostorni pojam i kolonizacija
Kornata. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga,
zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje",
511-535, Zagreb.


Kulušić , S., 1965: Kornatska otočna skupina. Geogr.
Gl. 27: 215-239, Zagreb.


Matić , S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske-jučer,
danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26: 33-56, Zagreb.


Matić, S., M. Oršanić & I. Anić, 1995: Strukturne
osobine šuma otoka Mljeta. Priopćenje sa
simpozija "Prirodne značajke i društvena valorizacija
otoka Mljeta", 297-303, Zagreb.


Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. U: Prirodoslovna
istraživanja sjevernodalmatinskog otočja
Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Jugoslav. Akad. 16,
119-158, Zagreb.


Popis posebno zaštićenih objekata prirode.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti,
Zagreb, 1991.


Projekt: "Obnova i zaštita obalnih šuma", Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, 1995.
Prostorni plan N. P. Kornati - prijedlog. Urbanistički
institut SR Hrvatske, Zagreb, 1988.


Riđanović,J.&V.
Šimunović, 1996: Hidrografske
specifičnosti Kornata. Priopćenja sa simpozija
"Prirodna podloga, zaštita, društveno i gos


gospodarski valorizirati u poljodjeljstvu i stočarskom
smislu. Sukcesija vegetacije teći će i dalje (što se već
uočava na puno otoka) bilo preko pionirskih vrsta četinjača
(borovi), bilo putem autohtonih elemenata unutar
degradacijskih stadija crnikovih šuma: garig, makija. A
tu će se morati uključiti šumarski stručnjaci i znanstvenici
da ostatak šuma prvo sačuvaju, a kasnije da ih čuvaju,
njeguju i privode kvalitetnijem i trajnom stadiju
(sjemenjači). Bez obzira na zaštitarsku ulogu nacionalnog
parka, prisutnost šumarskog znanstvenika i stručnjaka
kao biologa-ekologa mora biti stalna.


- References
podarsko valoriziranje", 24-38, Zagreb.
Ružanović,Z., 1996: Potreba valorizacije prirode u
njenoj praktičnoj zaštiti. Priopćenja sa simpozija
"Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko
valoriziranje", 441 -444, Zagreb.
Š i k i ć, M., 1996: Kornati - sociološki osvrt. Priopćenje
sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno
i gospodarsko valoriziranje", 537-544,
Zagreb.
Šobot, A., 1979: Istorijat i smisao definicija nacionalnih
parkova i parkova prirode. Nacionalni regionalni
parkovi Jugoslavije - Informativni pregled
6: 14-17, Beograd.
Španjol,Ž., 1996: Prilog poznavanju šumskih požara
u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis
Mili.). Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko,
391-412,zagreb.
Spanjol, :Ž., 1993: Uloga posebno zaštićenih objekata
prirode u turizmu. Glas. šum. pokuse, pos.
izd., 4: 231-242, Zagreb.
Trinajstić, I., 1996: Pregled flore Kornatskog otočja.
Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga,
zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje",
161-179, Zagreb.
Trinajstić , I., 1993: Problem sukcesije vegetacije
na požarištima alepskog bora (Pinus halepensis
Mili.) u Hrvatskom primorju. Šumarski list
CXVII(3-5): 131-137, Zagreb.
Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine br. 30/1994 i
br. 72/1994, Zagreb.