DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 22     <-- 22 -->        PDF

K. Krapincc: ZNAČAJ 1 ULOGA BILJNIH VRSTA SV.ICTL1H PRUGA U PODRUČJU HUMHD1TERANA ... Šumarski list br. 11-12. ČXXV (2001). 599-610
Znanje o prehrani divljači zadire a područje ostalih
bioloških i biotehničkih znanosti (ekologija, šumarstvo,
bilinogojstvo, stočarsvo itd.) pri čemu svaka zasebno
poboljšava ili pogoršava prehrambene uvjete
(često puta slučajno). Ukoliko lovac-uzgajivač posjeduje
dovoljnu količinu osnovnih znanja, moguće je izbjeći
konflikte s ostalim privrednim granama na terenu.
Isto je tako pomoću ovih znanja moguće riješiti temeljna
pitanja lovnog gospodarenja kao što su: pomanjkanje
hrane, pravilna ishrana divljači, upravljanje
staništima, procjena gospodarskih kapaciteta. Dakle,
znanje o prehrani divljači je elementarna komponenta


MATERIJAL I METODE


Istraživanja interakcije divlji biljojed-stanište u sredozemnom
području Hrvatske započela su u ograđenom
dijelu Državnog lovišta VIII/6 "Kalifront" površine
1351,22 ha (Slika 1). Navedeno lovište smješteno je
na otoku Rabu. Od krupne divljači u lovištu obitavaju
muflon (Ovis amnion musimon Pall.) i jelen axis (Axis
axis Erx.). Obzirom da se radi o lovištu koje je u biti u
cijelosti smješteno na poluotoku, izvršeno je pregrađivanje
u središnjem dijelu lovišta pregradom (duljine
3,4 km). Time je sjeverozapadni dio lovišta (840 ha) i
divljači ostao izoliran od domaće stoke koja je do tada
na čitavoj površini lovišta "Kalifront" nekontrolirano
brstila u šumi. Učinak ovakve pregrade jednak je učinku
potpunog ograđivanja ovog dijela lovišta, jer su
ostale tri strane okružene morem. Zbog toga će se u daljem
tekstu više koristiti termin ograđeni dio lovišta.
Dakle, stečeni su temeljni preduvjeti za istraživanja
prirodnog uzgoja divljači.


U ograđenom dijelu lovišta tijekom uzimanja podataka
za ovaj rad ukupno je bilo 45 grla muflonske divljači
i 22 grla jelena aksisa. Ukupno gledano to čini gustoću
populacije sve krupne divljači od 8 grla na 100 ha
ukupne površine. Razlika u lovnoproduktivnoj površini
nastala je pregrađivanjem lovišta ogradom na dva dijela.
Pregrađeni dio u kome su vršena istraživanja ima površinu
od 840 ha, pa se tako stvarni broj grla odnosi na
prebrojavanje u tome dijelu lovišta.


Pregrađivanjem lovišta iz korijena se promijenio
udio zemljišta po kategorijama. Od ukupno 840 ha
ograđene površine oko 825 ha (98 %) otpada na šume, a
ostalih 15 ha na puteve (8,8 ha), svijetle pruge (5,9 ha) i
travnjačke površine (1,5 ha - rasadnik Topolje i rasadnik
A. Petračić). Upravo iz toga razloga bilo je nužno
osnovati krmne površine za ishranu divljači u lovištu,
jer se pretpostavljalo da divljač neće moći zadovoljiti
dovoljne hranidbene potrebe isključivo na šumskim površinama.


Budući daje primijećeno kako se divljač zadržava i
hrani uz prometnice, u lovištu je bilo potrebno istražiti


ekologije divljači, strategije gospodarenja divljači te
temelj poznavnja produkcijskog potencijala staništa i
dinamike populacije u slobodnoj prirodi ili u umjetnom
uzgoju.


Istraživanja hranidbenog ponašanja životinja trebala
bi dati sljedeće odgovore:


Čime se životinje sve hrane


Koja se životinja čime hrani


Kako se izbor hrane mijenja tijekom sezone


Zašto životinje koriste za hranu samo određene biljne
ili životinjske vrste (ili njihove dijelove).
-
Materials and methods
koje biljne vrste uz šumske ceste i puteve divljač koristi
za ishranu. Navedena istraživanja načinjena su 13.,
14., 15., i 16. listopada 1999 godine, i to sljedećim redoslijedom:



Ubrzo nakon pregrađivanja dijela lovišta i ispuštanja
muflonske divljači u lovište (ožujak 1998. - 28
grla porijeklom iz Slovačke, Šumarija Rimavska
Sobota, lovni revir Tepli vrh te studeni 1998. - 11
grla iz Republike Češke, Šumarija Židlohovice) uočeno
je da se divljač intenzivnije hrani uz glavnu
cestu (odmah nakon ulaska u ograđeni dio lovišta odjeli
18, 20a, 20c, 22b) te kraj glavne ceste koja
vodi prema rtu Kalifront, a uz koju se nalaze odjeli
1, 2, 3, 4. Kako bi se doznalo koje biljne vrste tamo
rastu i koje divljač koristi za hranu, iskolčeno je 50
ploha dimenzija 1 x 1 m (ploštine 1 m2) odmah nakon
ulaza u lovište, te još 50 ploha u drugom dijelu
lovišta (cesta prema rtu Kalifront). Plohe su iskolčene
naizmjenično (u cik-cak rasporedu) sjedne i s
druge strane ceste tako daje donji rub plohe bio naslonjen
na bankinu (Slika 1.), a razmak između
dvije susjedne plohe na istoj strani ceste bio je 3 m.


Nakon toga prebrajane su sve biljke na plohi i razvrstane
po vrsti (taksonu) i oštećenosti.
Preferabilnost od divljači oštećenih biljaka izračunata
je primjenom Preference ratio indexa (P,), prema
obrascu:


Ni


Sty


gdje su:
N = broj konzumiranih jedinki vrste i u uzorku;


LNj = ukupan broj konzumiranih vrsta u uzorku;
E, = broj jedinki vrste i u uzorku;
ZEj = ukupan broj jedinki svih vrsta u uzorku.