DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 28 <-- 28 --> PDF |
K. Krapina:: ZNAČAJ I ULOGA BILJNIH VRSTA SVJITI III PRUĆA U PODRUČJU KUMLDITHRANA Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 599-610 sjemenki, pogotovo janjad prilikom paše na polju koje je potpuno prerasla livadna rotkva u cvatnji. U stadu od 50 janjadi smrtnost iznosi oko 3 %. Solanum nigrum - crna pomoćnica je više ili manje otrovna ili tek uvjetno otrovna biljka. Sadržaj otrova u biljci manji je u područjima s mnogo padalina, veći u sunčanim predjelima, a različit je čak ujutro i uvečer. Zreli plodovi praktično su neotrovni. Pri otrovanju često sudjeluje velik sadržaj nitrata u biljci koja raste na ruderalnim površinama. Senecio sp. - sve vrste ovog roda sadrže pirolizidinske alkaloide žestokih hepatotoksičnih svojstava: laiokarpin, senecionin, jakobin, jakonin, senecifilin i dr. Ima životinja kod kojih je upravo razvijena pohlepa za dragušcima. Pojedine vrste životinja su otporne na dragušce tako da su otrovanja dragušcem većinom kroničnog toka i duge latencije. Konzumiranje dragušaca izaziva bolest seneciozu. Lotus corniculatus - sadrži cijanogene glikozide, vjerojatno linamarin. Ligustrum vulgare - zabilježeno je trovanje mlade srneće divljači od ove biljke. Očito je da divljač ima svoje kriterije pri izboru hrane. Za ostale palatabilne biljke u uzorku u gore navedenoj metodi nije bilo podataka. Pri tomu je bitno napomenuti da nigdje u lovištu okularnom pretragom fecesa nisu ustanovljene probavne smetnje, što će reći da divljač navedene depresivne, škodljive i vrlo otrovne biljke iskoristi na optimalan način. Ovo ukazuje kako je divljač ekonomičniji korisnik zapuštenog prostora, od domaćih životinja, odnosno, glede korištenja prirodnih hranidbenih resursa obavlja ekonomičniju konverziju biljaka u meso, trofej, kožu i si., te nije potrebno puno ulagati a intenzivnu melioraciju staništa. Interesantna je i preferabilnost šaševa (Pi = 0,33) koji se nalaze na 29. mjestu. Pasenje šaševa primijeće- PRIMJERNA PLOHA «"V s y s s — > f k i i ! 3 CEST\ 1 -X ±«± Trave i šaševi 22% Drvenaste vrste 27% Graf. 5. Udio konzumiranih vrsta na svjetlim prugama prema brojujedinki Fig. 5 The proportion of consumed species in open strips in rela tion to the number of individuals no je i dublje u sastojini i to tijekom ljeta. Razlog tomu mogao bi biti da pod zastorom krošanja ove vrste sadrže više vode i sirovih bjelančevina od trava ili zeljanica koje u isto vrijeme rastu uz prosjeke, ceste pa čak i na travnjacima (a inače su probavljivije od šaševa). Iz Grafikona 5. vidljivo je da su po broju jedinki najbrojnije zeljanice (64 700 biljaka/ha), zatim drvenaste vrste (33 300 biljaka/ha) te trave (26 900 biljaka/ ha). Ovo je i u skladu s neodržavanjem svijetlih pruga na kojima bi u slučaju pravovremene kosidbe trebalo biti najviše trava, daleko manje zeljanica, a drvenaste bi vrste trebale potpuno izostati iz dva razloga: Prostor svjetlih pruga trebao bi biti rezerviran isključivo za trave i zeljanice, dok divljač brst može namiriti i u šumskim sastojinama; Zapuštene svijetle pruge otežavaju motrenje i lov. S druge strane iz Grafikona 3. vidi se da divljač koristi veći udio drvenastih vrsta i vrsta zeljanca, dok je relativno malo trava uključeno u prehranu. Razlog nedvojbeno leži i u napasivanju na rasadnicima Andrija Petračić i Topolje, a na kojima su 1998. godine formirane djetelinsko travne smjese, tako da su prirodne tra R T K^LIFRONT - Slika 2. Shematski prikaz rasporeda primjernih ploha pri snimanju oštećenosti vegetacije na svijetlim prugama Figure 2 The scheme of experimental plots |