DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 29 <-- 29 --> PDF |
K. Kmpincc: ZNAČAJ I U1.0GA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU EUMEDITERANA ... Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 599-610 ve koje rastu uz ceste bile izbjegavane zbog lošije prehrambene kakvoće. Iste su površine osnovane na bivšim šumskim rasadnicima, gdje je tlo kvalitetno. Međutim, tlo svijetlih pruga je skeletoidno ili čak skeletno, te se na njemu ne može osigurati kvalitetna poizvodnja krmnih biljaka. Redovitom kosidbom ovdje bi se dobila relativno kvalitetna krma. Naime, proizvodnja prirodne krme na svijetlim prugama ima svoje opravdanje i u tome da zbog većeg broja vrsta uvijek ima neka palatabilna vrsta koja je u suho doba godine više ili manje sočna (Picris hieracioides, Verbena officinalis, Carex sp., Coronilla emeroides itd.) te se divljač može napasivati tokom cijele godine (Slika 2. i 3.). Kod krmnih površina, budući da se radi o manjem broju selekcioniranih biljaka nije moguće osigurati zelenu fazu kroz cijelu godinu. Velik udio šumskih površina, te ceste kod kojih se redovito ne čiste svjetle pruge, jedan su od razloga otežanog motrenja divljači, ali i otežanog odstrela. Ovakav problem uočen je još u Velikoj Britaniji u velikim kompleksima kultura četinjača (Adamič, 1990 cit. Rate 1 iff, 1985, 1987), a isti autor preporuča rješenje Slika 4. Svjetle pruge u suhom razdoblju Figure 4 Open strips in the dry period ZAKLJUČCI Na temelju provedenih analiza može se zaključiti sljedeće: 1. Vegetacija uz ceste predstavlja značajan izvor hrane za divljač. Od ukupno 70 biljnih vrsta divljač za ishranu koristi njih 35 (50 %). 2. Gledano po broju jedinki, na svjetlim prugama raste velik broj biljaka (190 700 biljaka/ha) od čega su konzumne vrste bile zastupljene s 124 900 biljaka/ ha. 3. Usprkos bogatstvu vrsta, svjetle pruge nisu dovoljno iskorištene za potrebe hranidbe divljači. Zbog toga je nužno svjetle pruge održavati kosidbom, kako bi s njih iščezle drvenaste vrste, a povećao se udio trava i zeljanica. Slika 3. Svijetle pruge u punoj vegetaciji prije suhog razdoblja Figure 3 Open strips in full vegetation before the dry period problema na način da se predvidi raspored, broj i veličina otvorenih površina koje se ne bi trebale pošumiti, na istima bi se vršila kosidba i gnojenje. Najidealnijeje da na svakih 100 ha šumskih površina dolazi od dvije do pet površina veličine 0,2 do 1 ha. Topolju Figure 5 Grazed plants of elder (Sambucus ebulus L.) in Topolje Conclusions 4. Divljač na svjetlim prugama konzumira one biljne vrste koje su za intenzivan uzgoj stoke neprikladne, pa čak i otrovne. Ovo je značajan pokazatelj rentabilnosti prostora, gdje bi uslijed napuštanja stočarstva lovstvo moglo dobiti na vrijednasti upravo konverzijom loših krmnih biljaka od strane divljači u meso, trofeje i ostale dobrobiti lovnog gospodarstva. 5. Tlo svjetlih pruga u ovom lovištu je lošije kvalitete, pa stoga nije pogodno za neku intenzivniju proizvodnju krme. 6. Palatabilne biljne vrste svjetlih pruga redom preferabilnosti su: Raphanus raphanistrum, Picris hieratioides, Senecio erraticus, Verbena officinalis, Daucus major, Coronilla emeroides, Feniculum vulga |