DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 35 <-- 35 --> PDF |
S. Posavec: RASPRAVA 0 METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. II 12, CXXV (2001). 611-617 Ali, bez obzira na te razlike svojstvo neke stvari da zadovoljava ma kakvu čovjekovu potrebu naziva se uporabnom vrijednošću. Uporabna vrijednost je dakle korisnost stvari. Klasična ekonomika šumarstva uglavnom se bavila problemima tzv. ekonomske vrijednosti šuma i šumskog zemljišta na osnovi resursa - drvne sirovine i to zasnovanoj na procjeni vrijednosti drvnih sortimenata, zanemarujući pritom ekonomske vrijednosti ostalih šumskih resursa te općekorisnih i asimilacijskih funkcija šume. Takva gledanja, posebno u nas, zaustavila su razvoj ekonomike šumarstva, ali i šumarstva kao djelatnosti. Valja napomenuti da su se zahtjevi i vrijednosti pojedinih šumskih resursa bitno promijenili (i zbog normi i zbog promjena u tehnologiji), pa npr. vrednovanje šuma i šumskih sastojina samo na osnovi sortimenata potpuno istisnulo utjecaj razvoja tehnologije i korištenja ostalih dijelova biomase (kore, granja, lišća, iverja, panjeva...) koji s razvojem tehnologije preradbe, a i sve veće oskudice drvnih resursa, postaju ravnopravni šumski resurs u ekonomskom vrednovanju. Unatoč vrlo pomnoj analizi, u povijesti šumarske ekonomske misli, nije moguće pronaći pokušaj integralnog vrednovanja ekonomskoga i prirodnog sustava. Na osnovi navedene problematike postavljeni su osnovni ciljevi rada. 1. Identificirati postojeće metode vrednovanja šuma, 2. Identificirati vrijednosti i vrijednosne stavove o prirodnim resursima, 3. Analizirati identificirane metode i izabrati određenu metodu koja obuhvaća najveći broj identificiranih vrijednosti, 4. Na osnovi rasprave o metodama izraditi moguće pravce razvoja na području vrednovanja šuma. Prema tome, cilj ovoga rada je načiniti kritičku analizu postojećih metoda utvrđivanja vrijednosti šuma i izraditi mogući prijedlog procjene vrijednosti šuma, i uz to prikazati pregled poznatih metoda utvrđivanja vrijednosti šuma u cilju postizanja ukupnog vrednovanja šume. 3. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA - Past research Za računanje vrijednosti šuma poznato je niz tradicionalnih metoda. Međutim, mora se napomenuti da su sve navedene metode nastale prije Drugog svjetskog rata. Zbog tih se razloga u našoj šumarskoj praksi osjeća određen vakuum i traženje novih rješenja. Taj je zastoj nastao zato stoje nakon Drugog svjetskog rata u nas stvorena tzv. kategorija društvenog vlasništva, te po pravilu nije postojala nikakva trgovina šumom ni šumskim zemljištem. Danas se u svijetu i u nas razvijaju nove metode za objektivizaciju vrijednosti šuma i šumskog zemljišta. 3.1. Istraživanja metoda utvrđivanja vrijednosti suma u svijetu Methods of forest value assessment in the world Početak i prvi razvoj šumarske znanosti vezanje za Francusku, ali je ubrzo Njemačka preuzela vodstvo. Temelj šumarske ekonomske discipline računanja vrijednosti šuma postavili su Nördlinger i Hossfeld. Metode računanja vrijednosti šuma obrađuju Cotta, G. L. Hartig (1812.), Linz (1817.), Mosheim, König, Hundeshagen, Pfeil. Kasnije autori Breymann, Pressler, G. Heyer, Albert i dr. 3.1.1. Metode utvrđivanja vrijednosti suma u socijalizmu Methods of forest value assessment in the world U godinama između dva rata razvio se u bivšem SSSR-u poseban model gospodarskog rukovođenja administrativni model državnog planiranja gospodarstva. Teoretičari političke ekonomije pokušavali su otkriti zakonitosti političke ekonomije socijalizma. U tadašnjim uvjetima "smatrali" su daje sustav planiranja, kakav je bio tada u primjeni, ekonomski zakon socijalističke reprodukcije, i da taj zakon zamjenjuje ekonomske zakone robne proizvodnje koji su vladali u zemljama tržišne privrede (u prvom redu zakon ponude i potražnje kao zakon o slobodnom formiranju cijena). Cijene su trebale biti vjeran odraz uloženog ljudskog rada i prema tome što dosljednija praktična potvrda radne teorije vrijednosti. U uvjetima socijalizma, osim teorijskih rješenja (Kraljić) nema potpuno ispravne metodike za praktično izračunavanje vrijednosne cijene šumskih sastojima (Melzer u bivšem DDR-u, "Pravilnik o utvrđivanju vrijednosti šuma", pa i odnosima "Uputstva" u bivšoj SFRJ). Uostalom, po nekima, ako u njima i nema plaćenog minulog rada (Kraljić), one imaju reprodukcijsku vrijednost (u nas Plavšić, Kraljić i dr.), po drugima nemaju ni vrijednosti ni cijene; po trećima imaju vrijednost, a nemaju cijene, po četvrtima nemaju vrijednost, a imaju cijenu, tj. šumsku taksu kao "rentovnu cijenu" drva na panju. Uopće, neki smatraju da se šumska sastojina u ekonomskom pogledu može, a po nekima ne može odvojiti od šumskog zemljišta. |