DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 36     <-- 36 -->        PDF

S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA PR0C.IKNU VRIJEDNOSTI SUME
Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 611-617
3.1.2. Metode tržišnog gospodarstva - Methods of market economy
U suvremenom šumarstvu postoje i drugi troškovi:
za njegu i melioraciju šuma, za zaštitu šume i dr., a obično
i rashodi za proširenu biološku reprodukciju. Uz to
većina se šuma manje - više razlikuju od normalnih, a
isto tako obično se i sječni prinosi (prihodi) razlikuju
od šumskouredajnih etata, a pogotovu prirasta. U uvjetima
tržišnog gospodarstva o godišnjem bilanciranju
uspjeha u šumskom gospodarenju postoji obilna literatura
i ograničen broj pokušaja primjene predloženih
rješenja. Neka od njih su: Metoda upotrebne vrijednost
(Eberbach), Metoda upotrebno-troškovne vrijednost
(Godbersen-Spiegel-Abetz), Metoda troškovno-prihodne
i upotrebne vrijednosti (Trebeljahr-Reinhold), i
Metoda prihodne vrijednosti (Ostwald-Krieger). Protivnici
bilanciranja su: Liefman, Dietrich, A.W. Weber
i Walb. Prvi je postavio ispravnu formulu prihodne vrijednosti
sastojine Georg Oetzl u "Allg. Forst und Jagdzeitung"
1854. godine, iako je o tome već ranije pisao
König. Odnos između prihodne vrijednosti i sječivog
prihoda prvijejasno razvio Bose u "Beiträge zur Waldbewertberechnung"
1863. godine.


Zahtjev za potrajnošću gospodarenja šumom, nastao
je početkom XVIII. stoljeća zbog prekomjernih sječa
u blizini naselja. U to vrijeme lov se smatrao važnijim
od dobivanja drva. Od polovice 18. stoljeća do prijelaza
18. u 19. st. šumarstvo se nalazi pod utjecajem


4.
PREGLED METODA
U ovom je poglavlju dan opis različitih načina kojima
se ekonomisti prirodnih resursa koriste kako bi izračunali
cijenu prirodnih resursa ili prirodnih procesa koji
imaju društvenu vrijednost. Postoje doduše i kritičari
koji ne vole određivati cijenu prirode. Oni tvrde daje to
samo nastavak tržišnog sustava što je stvorio ekološke
probleme u kojima se sada svijet nalazi. Iskreno vjeruju
daje novčano mjerenje vrijednosti okoliša samo jedan
korak prema globalnom uništenju prirode. U radu su
analizirane sljedeće metode vrednovanja šuma:


1. Prihodna vrijednost šuma
2.
Troškovna vrijednost šuma
3.
Uporabno-troškovna metoda utvrđivanja
vrijednosti šuma
4.
Rentna vrijednost šume
5. Amortizacijska vrijednost šume
6.
Kombinirana metoda
7. Metoda sječive vrijednosti
8. Tržišna vrijednost šume
9. Metoda analize troškova i koristi (CBA)
10 Monetarne metode evaluacije krivulje potražnje
11 Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma
12 Studija utjecaja na okoliš
13 Metoda putnih troškova -The Travel Cost Method
kameralista kao što su: von Moser, Cramer, Jung idr.
Tada su ujedno i postavljeni temelji knjigovodstva i
određivanja uspjeha gospodarenja. Prestankom utjecaja
kameralista u Njemačkoj se stvaraju smjernice budućeg
šumskog gospodarstva i proizvodnje 19. stoljeća.
To su bili: G. L. Hartig, H. Cotta, J. C. Hundeshagen,
G. König, L. Pfeil i K. J. Heyer.


U Francuskoj su poznati Puton, Melard i osobito
Huffel, čija se knjiga Economie forestiere ubraja u
standardna djela.


Poslije Prvog svjetskog rata pojavljuju se šumarski
ekonomski pisci i u drugim zemljama. Koriste se
uglavnom razrađenom teorijom prilagođujući je prilikama
u zemlji. U SAD najpoznatiji su: Buttrick, Chapman,
Marquis. L. Schaffen U Finskoj Hagfors, E. Saari,
Ilvessalo. Švedski predstavnik je Streyffert, a Česi
su Fritsch, Haša, Papanek, Weingartl.


Pod utjecajem tržišnog gospodarstva i nazora Adama
Smitha, u Francuskoj, Austriji i Njemačkoj dolazi
do prodaje državnih šuma privatnicima. Tako poslije
Drugog svjetskog rata velik dio šumarskih ekonomista
piše u duhu marginalističke ekonomske škole, koja ne
priznaje objektivnu internu vrijednost robe po radu,
nego cijenu robe određuje subjektivno shvaćanje (vrijednost)
vezana s marginalnom (graničnom) korisnošću.
Predstavnici su Duerr, Worrel, Speidel i dr.


-
Review of methods
14. Metoda procjene hedonističkih cijena
15. Metoda vrednovanja zdravstvenih i krajobraznih
usluga
16. Metode vrednovanja šumskog ekosustava kao
okolišnog kapitala
17. Vrijednost neuporabe - Contingent
valuation method
18. Ekonomsko-ekološki model upravljanja
ekosustavom
19. Ukupna gospodarska vrijednost - Total Economie
Value
20. Rumunjski model ukupnog gospodarskog
vrednovanja.
Potrebno je učiniti jasnu distinkciju između monetarnog
vrednovanja mjerljivih učinaka šuma i izvedenih
učinaka (tzv. općekorisnih funkcija šuma), nemjerljivih
neposredno.


Dok je prva grupa utemeljena na mjerenjima fizičkih
veličina ili učinaka i njihove multiplikacije s jediničnom
cijenom (u pravilu određenih odnosom ponude
i potražnje - bez obzira na tržišne strukture, tj. monopol,
perfektna konkurencija, monopson, monopolistička
konkurencija ili u kombinacijama). Za određeno
vrijeme te evokacije (vezanje na cijene iz prošlosti) i