DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 37 <-- 37 --> PDF |
S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. II 12. CXXV (21)01). 611-617 anticipacije, druga grupa u potpunosti je zavisna i izvedena iz datih evociranih i anticipiranih makro- i mikroekonomskih veličina (varijabla). Zbrajanje monetarnih vrijednosti s nemonetarnim dopustivo je, teži li se vjerodostojnosti samo u datom trenutku. Interpolacija modela u prošlosti i ekstrapolacija iz takvih modela na neki budući trenutak vrlo je rizična. Razlog tomu je, što je kretanje makro- i mikroekonomskih varijabla uvjetovano potpuno drukčijim nezavisnim varijablama od onih mjerljivih. Vrijednost i potražnja drveta zavisi npr. i o ponudi supstituta (kao i u drugim oblastima), dok je vrijednost krajobraza ili zaštite od erozije uvjetovana nizom drugih varijabla koje su vezane uz pojavu i djelotvornost supstituta vrlo slabom ili zanemarivom vezom. Tako npr. procjena rekreativnih vrijednosti šuma, kao i vrijednost zaštite krajobraza, daleko više zavisi o općoj razini civilizacije, veličini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, navika, cikličkih gospodarskih zbivanja (uspon, pad, recesija, kriza, gospodarski boom, i dr.), o infrastrukturi, gustoći naseljenosti, nego od cijena za drvo izvedenih iz ponude i potražnje, gdje djeluju i druge sile sasvim različitim intenzitetom. Metodologije za izračun vrijednosti općekorisnih funkcija šuma poznate su i komplicirane. Izračun vrijednosti sasvim je drukčiji tamo gdje je ocjenjivanje subjektivno. Subjektivnost je do te mjere arbitrarna, da se neda uspoređivati s npr. degustacijom vina ili mješavinom čaja, kave i dr. kao senzornom operacijom, gdje također ima velik dio subjektivnosti degustatora. Taje ocjena ipak podložna prihvatu ili odbacivanju očitovanog kod potražnje određenog vina (kave ili si.), dok u slučaju ocjene neke od funkcija ili čak usluga koje proistječu iz samog postojanja šume, ne postoji objektivni korektiv. Tradicionalne metode uglavnom se bave vrijednošću sastojine i vrijednošću prvog dobnog razreda, dok su moderne metode koncentrirane na ekološke, turističke i socijalne vrijednosti šuma. Metoda ukupne gospodarske vrijednosti, obuhvaća najviše parametara, ali upravo ova metoda ima više teorijsku nego praktičnu primjenu. Analiza Svjetske banke, na primjeru Rumunjske, nastojala je uključiti što više vrijednosti. Iako je većina podataka procjena svjetskih stručnjaka, postavljena formula osnova je za daljnja istraživanja. 5. RASPRAVA O MOGUĆEM IZBORU METODE RADA A discussion on a choice of a working method Na osnovi analize metode rada, pokušano je različite vrijednosti šume uvrstiti u jednu novu kombiniranu metodu. Primjena ove metode trebala bi rezultirati izračunom ukupne vrijednosti šume na primjeru ove gospodarske jedinice. Iskazana je novčana vrijednost na osnovu postavljene formule izračuna: V, = Vs + tu/g + Vi* + Vsp + V2 + Vh + V, + v0 V, = gospodarska vrijednost šume, Vs= vrijednost šumske sastojine, tu/g = troškovi uzgoja, Vjbr = vrijednost jednostavne biloške reprodukcije, Vsp = vrijednost sporednih šumskih proizvoda, Vz = vrijednost zemljišta, Vh = hidrološka vrijednost, V, = vrijednost lovnog gospodarenja, V0 = vrijednost objekata (umanjena za amortizaciju). Nakon dobivenih rezultata za gospodarsku vrijednost šume, uvrštena je i obračunata vrijednost općekorisnih funkcija šuma prema formuli: VU = V, + V0KF V„ = ukupna gospodarska vrijednost šume, V0Kr = vrijednost općekorisnih funkcija šuma Osim ovih vrijednosti postoji i realna tržišna cijena koja se postiže za određenu šumu i šumsko zemljište (VUI = tržišna vrijednost). Ova vrijednost različita je od prikazane knjigovodstvene vrijednosti. Ukupno gospodarsko vrednovanje šumskog resursa je vrijednost svih dobrobiti izvedenih iz njega. Vrednujući ekosustav u promatranom objektu, nastojalo se uključiti što više uporabnih i neuporabnih vrijednosti. Vrijednost primarne uporabe koja uključuje drvnu zalihu, obračunata je množenjem postojeće drvne zalihe s trenutnim tržišnim cijenama. Uzeti su u obzir svi debljinski razredi. Nije pretpostavljena metoda potrajnog gospodarenja šumom. Tada bi se godišnja proizvodnja (etat), množila s tržišnim cijenama, a oduzimanjem troškova gospodarenja dobiva se neto vrijednost šumske proizvodnje. Pod primarnu uporabu uključenje i prihod od lovnog gospodarenja. Planirani odstrel za jednu godinu podrazumijeva puni gospodarski kapacitet na lovno produktivnim površinama ove gospodarske jedinice. Pribrojene su vrijednosti lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, te vrijednost biotehničkih mjera na prehrani i prihrani divljači. Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti prikazani su u postojećem stanju. Ovdje se također može dodati i vrijednost izgradnje budućih planiranih objekata što bi uvećalo vrijednost ove stavke. Cijene za planirani odstrel su bez dodatnih usluga, kao stoje vodič ili smještaj lovaca. Navedena je prosječna masa očišćenog mesa odstrijeljenog grla, a nije uračunata mogućnost pojedinih trofejnih vrijednosti divljači. Vrijednost prehrane i prihrane nije prikazana kao trošak kao što se čini, nego kao ulaganje u lovište, koje će omogućiti planirani odstrel, a samim time i prihod. Samoniklo bilje, ljekovito bilje, turizam, znanost i obrazovanje, kao dio primarne uporabe, uvršteni su u izračunu pod općekorisne funkcije šuma. |