DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Posavcc: RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Zaštita tla, zaštita od poplava, kruženje hranjiva i ekološke funkcije dio su sekundarne uporabe. Vrijednosti sekundarne uporabe teže se procijenjuju od primarne, jer se ovim vrijednostima obično ne trguje. Vrednovanje funkcije zaštite tla od erozije može uključiti učinke erozije i depozicije mulja, te troškove građevinskih zahvata za sprječavanje klizišta i uništavanje mostova. Hidrološka vrijednost šume obračunata je pomoću vodoprivredne naknade. Zbog pozitivne uloge šume i njezinog utjecaja na vodne odnose, sadašnja zakonska rješenja trebalo bi mijenjati u korist šuma, te šumovlasnike osloboditi plaćanja slivne naknade, kako je to učinjeno u zapadnoeuropskim državama. Tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina. Razmotriti mogućnost sudjelovanja vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Opcijska uporaba šume nije vrednovana. Ona podrazumijeva vrijednost koju su primarni potrošači spremni platiti za očuvanje neiskorištene imovine za buduću uporabu. Bilo bi potrebno provesti anketu i 7. ZAKLJUČAK Ekonomska istraživanja o monetarnoj (novčanoj) procjenjivosti proizvoda iz prirodnog okoliša još uvijek su kolebljiva, iako je i na tom području učinjen značajan napredak. Pozitivna ekonomija opisuje činjenice i ponašanje u gospodarstvu, a normativna ekonomija uključuje etičke propise i sudove o vrijednosti. Glavna neslaganja medu ekonomistima leže u normativnom području, upravo zbog togajer uključuju etiku i vrijednosne sudove umjesto činjenica. Ovaj rad sa svrhom procjene metoda za utvrđivanje vrijednosti šuma, potvrdio je činjenicu da u R. Hrvatskoj ne postoji u primjeni moderna i egzaktna metoda vrednovanja prirodnih resursa. Rezultati analize na izvedenom primjeru, ukazuju da najveći udio vrijednosti pripada općekorisnim vrijednostima šuma, koje je ujedno i najteže konkretno ekonomski vrednovati. Nepostojanje tržišta, odnosno ponude i potražnje za ove proizvode šume, otežava novčano vrednovanje resursa i prelazi u fazu osobne procjene. Naravno, svaka procjena je bolja od toga da zanemarimo ove vrijednosti. U ekonomskom smislu, općekorisne funkcije šuma trebale bi predstavljati poziciju aktive u bilanci, u okviru onog što se zove "nematerijalna imovina" (naravno, ako se prihvati teza daje općekorisna funkcija bilančna stavka). Za sve ovdje navedene čimbenike koji određuju vrijednost nematerijalne imovine, teško je utvrditi vrijednost, jer troškovi njegovog stvaranja nisu knjigovodstveno evidentirani. Prema tome, ulaganja u općekorisne funkcije bitno se razlikuju od ulaganja u druga osnovna sredstva. Potrebno je načiniti jasnu distinkciju tipa resursa, kao obnovljivog ili neobnovljivog, te opasnosti da jedan obnovljivi resurs postane neobnovljiv. Da ovo upozorenje ima smisao, postoji pouzdan primjer uni Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001), 611-617 utvrditi cijenu koju su zainteresirani građani spremni platiti kako bi očuvali šumu od prenamjene i sačuvali drvnu zalihu, kao i eventualno buduće korištenje sporednih šumskih proizvoda. Neuporabna vrijednost sadrži egzistencijsku i kvaziopcijsku vrijednost. Egzistencijska vrijednost sadrži biološku raznolikost, stanište i pojedine ugrožene vrste. Trenutačno smo svjesni biološke vrijednosti staništa, iako se to teško može ekonomski vrednovati. Pojedine ugrožene biljne i životinjske vrste nalaze ne se na području ove gospodarske jedinice, ali to treba predvidjeti i znati vrednovati. Egzistencijske vrijednosti su dijelom uvrštene u vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Kvaziopcijska uporaba, kao dio neuporabne vrijednosti koja sadrži neotkrivene buduće uporabe ljekovitog bilja ili genetskog materijala, mogla bi se u budućnosti vrednovati. Ovdje se može uvrstiti vrijednost proizvoda za obnovu šuma i uzgoj drveća, kao stoje šumsko sjeme. - Conclusion štenja šuma u rudogorju sjeverne Češke i jugu bivše DDR, gdje je obnova uništenih šuma vrlo dvojbena. Štete su ogromne, a poremećen je režim voda, retencija, otjecanje, apsorpcija. Također je potrebno prikazati razliku između monetarnog vrednovanja mjerljivih učinaka šuma i izvedenih učinaka (tzv. općekorisnih funkcija šuma), nemjerljivih neposredno. Dok je prva grupa utemeljena na mjerenjima fizičkih veličina ili učinaka i njihove multiplikacije s jediničnom cijenom (u pravilu određenih odnosom ponude i potražnje), druga grupa u potpunosti je zavisna i izvedena iz datih makro- i mikroekonomskih veličina (varijabla). Zbrajanje monetarnih vrijednosti s nemonetarnim dopustivo je, teži li se vjerodostojnosti samo u datom trenutku. Vrijednost i potražnja drveta zavisi npr. i o ponudi supstituta (kao i u drugim oblastima), dok je vrijednost krajobraza ili zaštite od erozije uvjetovana nizom drugih varijabla, koje su vezane uz pojavu i djelotvornost supstituta vrlo slabom ili zanemarivom vezom. Tako npr. procjena rekreativnih vrijednosti šuma, kao i vrijednost zaštite krajobraza daleko više zavisi o općoj razini civilizacije, veličini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, navika, cikličkih gospodarskih zbivanja (uspon, pad, recesija, kriza, gospodarski boom, i dr.), o infrastrukturi, gustoći naseljenosti, nego od cijena za drvo izvedenih iz ponude i potražnje, gdje djeluju i druge sile, sasvim različitim intenzitetom (Sabadi). Metodologije za izračun vrijednosti općekorisnih funkcija šuma su poznate i komplicirane. Izračun vrijednosti sasvim je drukčiji tamo gdje je ocjenjivanje subjektivno. Analizom vrijednosti ove gospodarske jedinice potvrđeno je koliko je teško pojedini ekosustav |