DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 48     <-- 48 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 625-634
ženke, koji su nakon jednoipo mjesečne karantene 2.
ožujka 1973. ispušteni na slobodu u reviru Trnovec,
Kočevska (Slovenija), oko 10 km sjeverno od granice s
Gorskim kotarom u Hrvatskoj (Frković 1974). Ispušteni
risevi bili su uhvaćeni u Slovenskom Rudogorju
(Slovačka) i za razliku od našeg drevnog tjelesno slabijeg
dinarskog soja risa, pripadaju krupnijem istočnokarpatskom
soju euroazijskog risa (Mikulić iTvrtković
1982, Mirić 1987, Grubač 2000). Iste godine
po ispuštanju sve su tri ženke risa donijele potom


PODRUČJE ISTRA;


Hrvatska je (56.538 km2, 4,6 mil. stanovnika) pretežito
gorovita zemlja. Oblika nalik "kifli" svojim sjevernim
krakom zalazi u Panonsku nizinu, a južnim, koji se
poklapa s dinarskim vapnenačkim gorjem, izbija u širokoj
fronti na Jadransko more. Nizine prevladavaju na
sjeveru i u kotlinskim zavalama ostalog dijela. U dinarskom
području razvila su se kraška polja. Prema Potočiću
(1983) u Hrvatskoj razlikujemo tri klimatska
područja. Kontinentalno (panonsko) područje leži na
nadm. visini od 80 do 170 m s pros. god. temp, zraka od
12 °C i 800 mm oborina/god. Prekrivaju ga šume hrasta
i bukve. Drugo klimatsko područje je područje Visokog
krša, Lika i Gorski kotar, kao središnji prostor kojeg je
naselio i stani reintroducirani ris. Klima je oštra gorska
(prosj. temp, zraka 7 °C, 1800-2900 mm oborina). Ono
obuhvaća masiv Dinarida od Risnjaka i Snježnika na
sjeveru, pružajući se prema jugoistoku u dva smjera:
Velebit (1758 m) na zapadu i Plješevica (1657 m) na istoku
s kršnom visoravni Like u sredini (500-700 m). U
svom sjeverozapadnom dijelu to je područje prebornih
šuma jele i bukve. U treće klimatsko područje ulazi južni
dio Dinarida, obalno područje Jadranskoga mora i
otoci. Klima je tu mediteranska, s razvijenim degradacijskim
stadijima vegetacije i tla.


U hidrografskom smislu Hrvatska se nalazi u prirodnim
oblastima crnomorskog i jadranskog sliva. Najveća
je rijeka Sava s pritocima. Rijeke jadranskog sliva
su kratkog toka, pretežito ponornice.


METODE RJ


Prve informacije o upravo provedenom ispuštanju
riseva u šume Kočevske te očekivanju da ova krupna
zvijer spontanim širenjem pristigne u Gorski kotar, autor
je dobio od predstavnika Odjela za lovstvo Instituta
za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana (IGLG), Janeza
Copa, koji je u ime instituta od Gojitvenog lovišča
"Medved" Kočevje preuzeo sve poslove oko praćenja
tijeka reintrodukcije riseva u Sloveniju. Na njegovu
zamolbu u Delnicamaje 21. ožujka 1973. organiziran
susret predstavnika IGLG-a sa šumarskim i lovnim
stručnjacima Šumskog gospodarstva Delnice i Saveza
lovačkih društava općine Delnice (Frković


stvo. U osvajanju novih područja najprije su krenula
dva odrasla risa, od kojih se jedan odrastao mužjak
uhvatio u gvozda u reviru Mala gora, Ribnica 5. veljače
1974, a drugi se vjerojatno spontanim premještanjem,
prešavši rječicu Čabranku, odselio u Gorski kotar
(Štrumbelj 1974,Čop 1995).


Svrha ovog rada je prikazati tijek spontanog širenja
risa, njegov status i intenzitet odi ova (mortalitet) u Hrvatskoj
u razdoblju od 1974. do 2000. godine s osvrtom
na stanje risa danas i perspektivu opstanka populacije.


/ANJA - Study area


Mogućnost uzgoja i zaštite divljači postoji na površini
od oko 5,3 milijuna hektara (94 %). Većinu lovišta
(80 %) zakupila su lovačka društva s ukupno 55.000
članova-lovaca. Od 8 hrvatskih nacionalnih parkova
njih 4 (Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica),
ukupne površine 57.000 ha, smješteno je na
području rasprostranjenosti riseva. Tu su sve životinje
zaštićene. Krajem 1990. procijenjeno brojno stanje
lovnih parnoprstaša kao glavnog risevog plijena u Hrvatskoj
iznosilo je: jelena (Cervus elaphus) 12.500,
srna (Capreolus capreolus) 57.600 (68 % mogućeg kapaciteta)
i divlja svinja (Sus scrofa) 16.900 grla. U minulom
domovinskom ratu (1991 -1995) i prvim godinama
poraća brojnost ovih vrsta znatno je smanjena. Uz
reintroduciranog risa od krupne zvjeradi u gorskim područjima
na Visokom kršu dolazi smeđi medvjed (Ursus
arctos), čija brojnost odgovara raspoloživom kapacitetu
staništa i zaštićeni vuk (Canis lupus). Zec (Lepus
europaeus), poljske i šumske koke u stalnom su brojčanom
nazadovanju.Za dobrog uroda bukvice brojan je
sivi ili veliki puh (Myoxus glis), kao osnovna hrana riseva
tijekom jesensko-zimskog razdoblja godine.


Uzgoj ovaca u gorskim krajevima (Lika, Gorski kotar)
odvija se na prostranim pašnjacima ekstenzivnim
načinom proizvodnje. Godine 1992. u Hrvatskoj se uzgajalo
oko 540.000 ovaca (Caput 1997).


- Methods
1973). Zamoljen za suradnju, autor se od prvog dana
uključuje u praćenja riseva, koje se vodi pod radnim
imenom "Projekt ris", uključujući u njega sve terenske
lovne djelatnike i lovce područnih šumarija i/ili lovačkih
društava.


Kako je to dijelom izneseno u ranijem radu (Frkov
i ć 1998) prva saznanja o pristiglim risevima u Gorski
kotar datiraju od lipnja 1974., od kada se broj nalaza
osmotrenih riseva, slijeđenja njihovih tragova, nalaza
ostataka plijena i si. stalno povećava. Od posebnog značenja
bila je zima 1974/75. i 1975/76. kad je po tragovima
na snijegu nedvojbeno utvrđeno prisuće risovice s