DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 583-598 UDK 630* 189 + 269 + 41 : 907.1 (001) PRILOG POZNAVANJU SUMA I ŠUMSKE VEGETACIJE NACIONALNOG PARKA KORNATI I PARKA PRIRODE TELAŠĆICA A CONTRIBUTION TO KNOWING THE FORESTS AND FOREST VEGETATION IN KORNATI NATIONAL PARK AND TELAŠĆICA NATURE PARK Slavko MATIĆ, f Đuro RAUŠ, Zvonko SELETKOVIĆ, Željko ŠPANJOL, Igor ANIĆ, Milan ORŠANIĆ, Ivica TIKVIĆ, Dario BARIČEVIĆ* SAŽETAK: U raduje dan prilog poznavanju šumske vegetacije Nacionalnog Parka Kornati i parka prirode Telašćica. Stoljetni odnosi čovjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stočarstvo) učinili su Kornate jedinstvenima i neponovljivima. To je rezultiralo proglašenjem većeg dijela kornatskog otočja nacionalnim parkom. Kornati i Telašćica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimatskozonska zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otočje samo naizgled goli kamenjar. Uočava se daje biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku različitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogućen spontani, progresivni razvoj pašnjaka i kamenjara, gariga, makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih punjača. Takav je razvoj vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zaštite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u privatnome vlasništvu. Njihova zaštita znači postupno obrašćivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog čega Kornati presta ju biti ono zbog čega su zaštićeni i jedinstveni. Rješenje može proizaći jedino iz integralnoga valoriziranja i zaštite, čime će se zadovoljiti sve zainteresira ne strane — zaštita prirode, domaće stanovništvo i njegov gospodarski interes te svi željni užitka u jedinstvenosti kornatskog otočja. Ključne r ij e č i: Nacionalni park Kornati, park prirode Telašćica, zaštita prirode, šumska vegetacija, sukcesija vegetacije, hrast crnika fQuercus ilex), alepski bor (Pinus halepensis), pinija (Pinus pinea). UVOD - Introduction Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šu- Malo gdje je vegetacijski pokrov bolji pokazatelj marstva (1995) šume i šumsko zemljište na prostoru antropogenih utjecaja i ekoloških prilika kao na kornathrvatskog Mediterana (otoci i priobalje) obuhvaćaju skim otocima. Najveći dio kornatskog otočja zauzimaju površinu od 1 042 081 ha, što iznosi 43 % svih šuma i kamenjare, pašnjaci, garizi i ostali degradacijski stadiji šumskih zemljišta Hrvatske. Ova površina sama za se- crnikovh šuma. Kornati i Telašćica nalaze se u prostoru be govori kolika je potencijalna moć šumarstva toga eumediteranske klimatskozonske zajednice hrasta crnipodručja. Isto tako važno je napomenuti da se šume u ke s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis). To su čiste sasto- Mediteranu pretežito nalaze u nekom od degradacij- jine, panjače i makije, izgrađene ponajprije od vazdazeskih stadija šuma hrastova crnike i medunca. lenih elemenata. Od svih oblika crnikovih šuma u na- Prof. dr. se. S. Matic, f prof. dr. sc. Đ. Rauš, prof. dr. sc. Z. Seletković, doc. dr. se. Ž. Španjol, mr. sc. I. Anić, mr. sc. M. Oršanić, mr. sc. I. Tikvić, mr. sc. D. Baričević, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za uzgajanje šuma, Svctošimunska 25, HR-10000 Zagreb, Referat održan na simpoziju: "NP Kornati, općina Tisno u županiji Šibenskoj - Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje". Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 2.-7. listopada 1995. |