DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 54 <-- 54 --> PDF |
A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 625-634 seva naseljavanja, visina populacije bila je procijenjena na 35-40 jedinki (Frković 1998) s tendencijom laganog pada gustoće naseljenosti. Ukupna brojnost riseva na tom je području usko povezana s njihovim prelaženjima granice prema Sloveniji, stoje potvrđeno telemetrijskim praćenjima obilježenih riseva na Kočevskom( Čop 1995). Na cijelom području Gorske Hrvatske reintroducirani ris, zajedno sa druga dva krupna predatora, smeđeg medvjeda i vuka, obavlja određenu do sada nedovoljno RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Od kada je na području Nacionalnog parka Risnjak lipnja 1974. osmotren prvi primjerak navonaseljenog risa iz Kočevske (Slovenija) kroz idućih desetak godina, ovaj je krupni predator naselio svo područje Gorske Hrvatske. Nakon prvog dokaznog primjerka ulovljenog risa na krajnjem sjeverozapadnom području Gorskog kotara ujesen 1978. već sljedeće godine (1979) prvi odlovi riseva registrirani su u Hrvatskom primorju i Žumberačkom gorju, a početkom osamdesetih godina u Velikoj i Maloj kapeli, Velebitu, Plješivici te Grmeču u Bosni i Hercegovini (Soldo 2001). Iz tog proizlazi daje to do sada, uz Sloveniju, najuspješnije provedena reintrodukcija euroazijskog risa od svih istovrsnih zahvata u Europi. Dok su u Sloveniji (do 1994.) bila izručena 123 risa (Čop 1995) te u razdoblju 1995-2000. još je 14 riseva (usmeni podatak C. Staniše), a u Bosni i Hercegovini (do 2000) 25 riseva (Soldo 2000), u Hrvatskoj je tijekom proteklog razdoblja od 23 godine (1978-2000) odlovljeno ili na druge načine stečeno 211 riseva ili 9,2 riseva godišnje. Imajući na umu sadašnju procijenjenu brojnost (nešto manje od 100 jedinki) to jasno daje do znanja da je populacija risa u Hrvatskoj stabilna i da je dosadašnje "gubitke" uspješno podnosila. Kako se ris u Hrvatskoj tretira kao zaštićena životinjska vrsta (Štahan 1994) donošenjem Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (1999) definirana je potreba izrade akcijskog plana zaštite i plana upravljanja risom. Iako je Dodatkom III Bernske konvencije (koju je Hrvatska potvrdila u 2000. godini) populacijama zašti utvrđenu ulogu regulatora i selektora parnoprstaša, poglavito u srneće divljači. Prvih godina po naseljavanju risa bilo je uočljivo da su ti utjecaji neusporedivo veći nego danas kada su zasigurno manji od gubitaka koje populacijama Cervida pričinjaju vuk, promet i krivolov zajedno. Najnovija istraživanja pokazala su da lovni parnoprstaši (srna, jelen) predstavljaju glavni plijen risa (80 %), osobito u odraslih mužjaka i ljeti (100 %), dok su ujesen i zimi važan plijen odraslih ženki i mladih riseva činili puhovi (R aj k o v i ć i sur. 2000). Discussion and Conclusions ćene vrste dopušteno upravljati i razborito iskorišćivati s ciljem njena održanja izvan opasnosti ugroženosti, pred sastavljačima Plana upravljanja risom u Hrvatskoj stoje brojna neriješena pitanja. Jedno od njih je određivanje minimalne brojnosti populacije risa sposobne za opstanak, a s tim u vezi i prava saznanja koliko plijena godišnje eliminira ris, odnosno drugi predatori (vuk), a koliko čovjek. Stoga prevladava mišljenje da za sada ne bi trebalo zadirati u populaciju risa, već da ona i dalje ima status strogo zaštićene vrste. Zaštita velikih zvijeri, stoji u nacrtu Plana upravljanja risom u Hrvatskoj, jedno je od delikatnih problema zaštite prirode. Iako one predstavljaju ne malu vrijednost biološke raznolikosti neke zemlje, pokazatelj njena bogatstva i očuvanosti, ostaje činjenica da one često dolaze u sukob s interesima ljudi. Posebno se to odnosi na sukobe sa stočarima i lovcima, zbog napada na stoku i utjecaja na lovnu divljač. Cilj je stoga izrade akcijskog plana zaštite i upravljanja rišem planiranje aktivnosti koje će dugoročno osigurati opstanak populacije risa sposobnih za održanje uz što harmoničniji suživot s ljudima. Činjenica da novo naseljenu populaciju risa "dijelimo" sa susjednim državama, za sada Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, obvezuje nas da plan upravljanja rišem u Hrvatskoj bude donesen u skladu s istovrsnim planovima tih država i postojećim zakonodavstvom, posebice u skladu s međunarodnim obvezama Hrvatske kao potpisnice ili stranke većine međunarodnih ugovora s područja zaštite prirode. ZAHVALA - Acknowledgements Zahvaljujem JP "Hrvatske šume" Zagreb koje su mi bljane voditelju "Programa ris" na uspješnoj suradnji. pomogle pri ovim istraživanjima. Hvalu dugujem brojPosebno zahvaljujem prof. dr. sc. Đuri Huberu na nim lovcima i šumarnicima Gorske Hrvatske na prikorisnim sugestijama i poticajnim savjetima te mr. se. kupljanju podataka, a dipl.biologu Janezu Čopu iz LjuJosipu Kusaku na izrađenim slikovnim prilozima. |