DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 54     <-- 54 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 625-634
seva naseljavanja, visina populacije bila je procijenjena
na 35-40 jedinki (Frković 1998) s tendencijom
laganog pada gustoće naseljenosti. Ukupna brojnost riseva
na tom je području usko povezana s njihovim prelaženjima
granice prema Sloveniji, stoje potvrđeno telemetrijskim
praćenjima obilježenih riseva na Kočevskom(
Čop 1995).


Na cijelom području Gorske Hrvatske reintroducirani
ris, zajedno sa druga dva krupna predatora, smeđeg
medvjeda i vuka, obavlja određenu do sada nedovoljno


RASPRAVA I ZAKLJUČCI -


Od kada je na području Nacionalnog parka Risnjak
lipnja 1974. osmotren prvi primjerak navonaseljenog
risa iz Kočevske (Slovenija) kroz idućih desetak godina,
ovaj je krupni predator naselio svo područje Gorske
Hrvatske. Nakon prvog dokaznog primjerka ulovljenog
risa na krajnjem sjeverozapadnom području Gorskog
kotara ujesen 1978. već sljedeće godine (1979) prvi
odlovi riseva registrirani su u Hrvatskom primorju i
Žumberačkom gorju, a početkom osamdesetih godina
u Velikoj i Maloj kapeli, Velebitu, Plješivici te Grmeču
u Bosni i Hercegovini (Soldo 2001). Iz tog proizlazi
daje to do sada, uz Sloveniju, najuspješnije provedena
reintrodukcija euroazijskog risa od svih istovrsnih zahvata
u Europi. Dok su u Sloveniji (do 1994.) bila izručena
123 risa (Čop 1995) te u razdoblju 1995-2000.
još je 14 riseva (usmeni podatak C. Staniše), a u
Bosni i Hercegovini (do 2000) 25 riseva (Soldo
2000), u Hrvatskoj je tijekom proteklog razdoblja od
23 godine (1978-2000) odlovljeno ili na druge načine
stečeno 211 riseva ili 9,2 riseva godišnje. Imajući na
umu sadašnju procijenjenu brojnost (nešto manje od
100 jedinki) to jasno daje do znanja da je populacija
risa u Hrvatskoj stabilna i da je dosadašnje "gubitke"
uspješno podnosila.


Kako se ris u Hrvatskoj tretira kao zaštićena životinjska
vrsta (Štahan 1994) donošenjem Strategije i
akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske (1999) definirana je potreba
izrade akcijskog plana zaštite i plana upravljanja risom.
Iako je Dodatkom III Bernske konvencije (koju je
Hrvatska potvrdila u 2000. godini) populacijama zašti


utvrđenu ulogu regulatora i selektora parnoprstaša, poglavito
u srneće divljači. Prvih godina po naseljavanju
risa bilo je uočljivo da su ti utjecaji neusporedivo veći
nego danas kada su zasigurno manji od gubitaka koje
populacijama Cervida pričinjaju vuk, promet i krivolov
zajedno. Najnovija istraživanja pokazala su da lovni
parnoprstaši (srna, jelen) predstavljaju glavni plijen risa
(80 %), osobito u odraslih mužjaka i ljeti (100 %), dok
su ujesen i zimi važan plijen odraslih ženki i mladih riseva
činili puhovi (R aj k o v i ć i sur. 2000).


Discussion and Conclusions
ćene vrste dopušteno upravljati i razborito iskorišćivati
s ciljem njena održanja izvan opasnosti ugroženosti,
pred sastavljačima Plana upravljanja risom u Hrvatskoj
stoje brojna neriješena pitanja. Jedno od njih je određivanje
minimalne brojnosti populacije risa sposobne
za opstanak, a s tim u vezi i prava saznanja koliko plijena
godišnje eliminira ris, odnosno drugi predatori
(vuk), a koliko čovjek. Stoga prevladava mišljenje da
za sada ne bi trebalo zadirati u populaciju risa, već da
ona i dalje ima status strogo zaštićene vrste.
Zaštita velikih zvijeri, stoji u nacrtu Plana upravljanja
risom u Hrvatskoj, jedno je od delikatnih problema
zaštite prirode. Iako one predstavljaju ne malu vrijednost
biološke raznolikosti neke zemlje, pokazatelj njena
bogatstva i očuvanosti, ostaje činjenica da one često
dolaze u sukob s interesima ljudi. Posebno se to odnosi
na sukobe sa stočarima i lovcima, zbog napada na stoku
i utjecaja na lovnu divljač. Cilj je stoga izrade akcijskog
plana zaštite i upravljanja rišem planiranje aktivnosti
koje će dugoročno osigurati opstanak populacije
risa sposobnih za održanje uz što harmoničniji suživot
s ljudima.
Činjenica da novo naseljenu populaciju risa "dijelimo"
sa susjednim državama, za sada Slovenijom i Bosnom
i Hercegovinom, obvezuje nas da plan upravljanja
rišem u Hrvatskoj bude donesen u skladu s istovrsnim
planovima tih država i postojećim zakonodavstvom,
posebice u skladu s međunarodnim obvezama Hrvatske
kao potpisnice ili stranke većine međunarodnih
ugovora s područja zaštite prirode.


ZAHVALA - Acknowledgements


Zahvaljujem JP "Hrvatske šume" Zagreb koje su mi bljane voditelju "Programa ris" na uspješnoj suradnji.


pomogle pri ovim istraživanjima. Hvalu dugujem brojPosebno
zahvaljujem prof. dr. sc. Đuri Huberu na
nim lovcima i šumarnicima Gorske Hrvatske na prikorisnim
sugestijama i poticajnim savjetima te mr. se.
kupljanju podataka, a dipl.biologu Janezu Čopu iz LjuJosipu
Kusaku na izrađenim slikovnim prilozima.