DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Ovako, ne bude li logičan redoslijed poslova poštivaniod usuglašavanja politike, strategije, restrukturiranja i
iikonačno Zakona o šumama koji sve to mora podržati iiosigurati provedbu, i ovim zahvatima "osigurat" ćemo>
jalovost i za buduća vremena.


Neovisno o ovim radikalnim i nužnim promjenama,
proteklih smo godina stalno zahtijevali i pokretali izmjene
onih akata koji evidentno koče normalan posao,
tržišno poslovanje, izazivaju nepotrebne troškove i slično,
no naši poticaji nisu nailazili na plodno tlo.


Istaknuo bih na primjer ozbiljne i temeljito argumentirane
terenske kolokvije koji su morali rezultirati izmjenama
i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma, jer suiimali podršku znanosti i struke. Svim tim aktivnostimaiu vremenu od 1998. godine, (Rovinj, Split, Sinj, Kutjevo,
Ogulin, Perušić) i zadnjeg terenskog kolokvija održanog
14. studenoga 2001. u Šumariji Jasenovac, gdje
smo ustali s prijedlogom o nužnim promjenama koje:


AKTUALNO


moraju sastojinama hrasta lužnjaka zahvaćenim sušenjem
osigurati sanaciju i obnovu te posebice potrajnost,
izostao je konačni učinak.


Vratimo se na početnu misao. Hoćemo tržište, hoćemo
profitabilnost, hoćemo širiti djelatnost, hoćemo
investirati, hoćemo moderno -tržišno poslovanje. Tražimo
i predlažemo hitnu izmjenu propisa koji te procese
hoće. Očekujemo razumijevanje i podršku, tražimo
odgovore.


U svim tim aktivnostima i naporima, nedostaju
odgovori. Ne pretendirajući na to da ti odgovori uvijek
moraju biti potvrdni prema inicijativi, odlučni smo u
zahtijevu da se odgovori moraju dogoditi. Ne odgovarajući
na te inicijative sve stane, ništa se ne događa, netko
mora za to snositi odgovornost. Šutnja odobrava stanje i
prihvaća sudioništvo u krizi.


Tomislav Starčević dipl. ing.


"ZVJEZDANO NEBO" BLIZE NO IKADA


Konačno bezazleni potkom jaci -problemi! Ovako ma stanovništvo se molije prof. Erwin Donaubaue r naslovio svoj članak iz ovog opasnog štetnika.
1993. godine (Forstschutz Aktuell 1993) nakon što su
smrekini potkornjaci u Austriji uništili preko milijun
kubičnih metara smreke na panju. U članku se dalje
govori kako "konačno bezazleni potkornjaci" nije usklik
veselja šumarskog entomologa, već karakteriziranje
kako su se uz sve opomene, po načelu bolje spriječiti
nego liječiti, mogli, odnosno trebali očekivati
ovakvi napadi širih razmjera. Strizibuba Anoplophora
glabripennis Motsch. (Coleoptera: Cerambicidae) "
Asian Longhorn beetle", "Zvjezdano nebo" (Šumarski
list 3-4/2000; 216-218) karantenski je štetnik.
Američki i kanadski entomolozi sa sigurnošću bi
potvrdili kako je ovaj kukac razorniji od potkornjaka.
Njihovo "konačno" pojavljivanje u Europi nije nimalo
vesela vijest, a još manje kada se pojavila u blizoj nam
Austriji!!!
Pojava "Zvjezdanog neba" u Austriji
Strizibuba, koja je habitusom usporediva s domaćom
Monochamus spp., pronađena je u Braunau am
Inn (Oberösterreich), gradiću (17.000 stanovnika) koji
leži 60 km sjeverno od Salzburga. Kada na web-strani


za pomoć u pronalaženju


cama grada kliknete na "news" velikim crvenim slovi-Slika 1. Imaga "Zvjezdanog neba"




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Kao stoje poznato, izvan svog prirodnog areala A.
glabripennis pronađena je prvi puta u New Yorku
1996. godine, gdje je uzrokovala strahovite probleme i
materijalne štete u milijunskim iznosima. Proširila se
na Chicago i u Kanadu. Poučeni ondašnjim problemima,
te saznanjem kako su kukci najvjerojatnije importirani
u ambalažnom drvu, postojao je opravdan strah
da se "Zvjezdano nebo" pojavi u Europi.


U Braunau su 30. srpnja 2001. godine na 15-20 stabala
javora mliječa {Acer platanoides L.) pronađeni tipični
simptomi napada, a oko podneva mogli su se vidjeti
upadljivi, veliki, crno-sjajni odrasli oblici (Slika 1).


Slika 2. Simptomi napada na kori


Zaključeno je da su izvrsni letači, a kako su poznati problemi
u suzbijanju, ovo je još jedna otežavajuća okolnost.
Na vrhovima još zelene krošnje primijećena su venuća.
Uzduž čitavog stabla nalazile su se prilično velike
rupe promjera 10-12 mm (Slika 2), a u pridanku tragovi
piljevine. Kora je jače oštećena tamo gdje su larve razorile
tkivo (Slika 3). Ovi simptomi djelomično su usporedivi
s onima koje izaziva napad velike topolove cvilidrete
-Saperda carcharias L. Oštećenja na krošnji posljedica
su regeneracijskog žderanja imaga (Slika 4).
Zasada su napadnuti samo javori, a na ponekoj gledičiji
pronađena su odložena jaja. Dobra je vijest da se bukva
i hrast ne smatraju ugroženim vrstama.


Slika 3. Jača oštećenja na kori