DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 73 <-- 73 --> PDF |
nje divljači nadležan je istovremeno s Erlacherom i voditelj Službe za lov dr. Friedrich Volk, dipl. ing. Ekologiju divljači treba ubuduće u prostornom planirnaju organizirati u okviru šumskog poduzeća. Unapređivati timski duh "ASŠ d.d. trebaju više nego do sada biti otvorene i prema unutra i prema van", objašnjava predsjednik Uprave. Posebno je važna javna komunikacija s mušterijama, nositeljima servitutskih prava i zaštitarima prirode. Kolegijalnost i timski duh bit će ojačani potpisom novih Kolektivnih ugovora (2000. godine za namještenike i 2001. godine za radnike). "Uspjehu orijentirane plaće i naknada na bonusnom sustavu, prido nosi boljoj identifikaciji u radu i poslovnom uspjehu poduzeća. Zaposlenici će biti motivirani na poslu kao poduzetnik u poduzeću". Šumsko poduzeće budućnosti "Šumsko poduzeće budućnosti ne mora povećavati prihod isključivo prosječnom cijenom drva, nego treba svoje troškove držati pod kontrolom, te osim prodaje drva koristiti i druge mogućnosti na povećanju rasta vrijednosti". Erlacher ističe korištenje uprave poduzeća u Beču kao servisnog mjesta u postizanju veće koristi logističkog lanca. Pripremio: mr. se. Josip Dundović L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje Talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 2. ožujak-travanj izdvajamo: Raffaele C aval li, Francesco Penigotto Čega, Franco Piegai: Odnosi između morfoloških obilježja smreke i potrebnog vremena za kresanje grana u području istočnog Trentina U ovom članku autori su obradili rezultate istraživanja koja su vršena u državnim šumama Cavalese i Priniero, u vezi s trajanjem vremena potrebnog za kresanje grana prilikom sječe i izrade u šumama smreke (P. abies). Proučavani podaci omogućuju definiranje uloge dvaju važnih parametara: prsnog promjera i visine stabala. Ustanovljenje korelacije između tih elemenata i vremena potrebnog za kresanje grana mogu poslužiti kao baza za izračunavanje troškova sječe i izrade. Već više godina traže se novi oblici plaćanja radnika zaposlenih u raznim fazama šumske proizvodnje, nastojeći ustanoviti kriterije plaćanja naknada na bazi učinka za svakog pojedinog radnika i za grupe radnika. U tim nastojanjim vodilo se računa i o nekim elementima koji su važni na učinak, a to su: vrijeme premiještanja radnika, nagib i pristupačnost terena, granatost stabla i dimenzije grana, prisutnost snijega, greške drveta i uporaba posebnih pribora kao pozitivan utjecaj. U negativnom smislu važno je spomenuti utjecaj na prirodnu obnovu, štete na drvetu i radnim sredstvima, nedostatak uporabe osobnih zaštitnih sredstava i općenito nedostatak brige za sigurnost rada. Među raznim čimbenicima koji utječu na produktivnost rada prilikom sječe i izrade granatost stabala je osnovni element. Piegai (1990), Zoni (1997) i M a r c o 1 i n i (1998) obznanili su da vrijeme utrošeno na kresanje grana najviše utječe na neto utrošeno vrije me u sječi i izradi. Nedostajali su podaci koji se odnose na utjecaj oblika granatosti, broj grana, dužinu krošnje, na vrijeme potrebno za izradu, a radi se o važnim elementima koji utječu na uzajamni odnos između morfoloških karakteristika uzrokovanih granatošću debla i produktivnosti rada. Zbog toga su vršena istraživanja u suradnji sa šumskom upravom pokrajne Trento s ciljem da se ustanovi postojanje odnosa između morfološkog obilježja stabla i vremena izrade, kako bi se mogla definirati podjela stabala na bazi granatosti i ustanoviti pokazatelji za izračunavanje elemenata za obračun zarada. Izabrane su 4 smrekove sastojine na približno ravnom terenu, a da bi se izbjegle eventualne raznolikosti tijekom cijelog istraživanja radio je isti radnik s istom opremom (profesionalna motorna pila i propisana zaštitna oprema). Vrijeme izrade je precizno evidentirano, a fazi kresanja grana posvećena je posebna pozornost. Prilikom evidentiranja vremena izrade na radnika nije utjecala pozornost u svezi s učinkom i iskorištenjem, da se ne bi poremetio ritam rada. Sva su vremena snimljena i tabelirana, kao i prsni promjer, srednji promjer, dužina svakog sortimenta, dužina ovršine, broj zelenih i suhih grana te udaljenost početka suhih i zelenih grana od podnožja stabla. Učinkovito radno vrijeme trajalo je 8´1 plus stanka za ručak u 12h, u trajanju od lh. Početak rada varirao je od 7 do 81´, a završetak od 16 do 17\ Prilikom rada snimljene su sljedeće faze: - vrijeme pripreme - vrijeme potrebno radniku da pripremi pilu i osobnu opremu te da odredi smjer pada stabla i očisti teren oko stabla - prijelazno vrijeme - tj. vrijeme utrošeno na prelazak radnika od dovršenog stabla do idućeg |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 74 <-- 74 --> PDF |
vrijeme izrade zasjeka za smjer padanja stabla vrijeme izvršenja reza za obaranje stabla vrijeme postavljanja klinova i njihovo udaranje za obaranje stabala vrijeme za uređenje čela trupca vrijeme za uređenje panja posije obaranja vrijeme za uređenje drugog kraja sortimenta vrijeme kresanja grana koje uključuje odnošenje grana i okretanje sortimenata vrijeme potrebno za sekcioniranje stabla t.j. rezanje debla u Sortimente određenih dužina sa nadmjerom mrtvo vrijeme - vrijeme u kojemu radnik ne obavlja faze rada. Zbroj svih vremena omogućuje da se dođe do podataka za utrošeno vrijeme za svako stablo ukupno, kao i za pojedine faze rada. U daljnjoj obradi podataka načinjeni su grafikoni da bi se mogli vidjeti odnosi između raznih parametara, a posebice provjera odnosa između morfoloških karakteristika smreke i potrebnog vremena za kresanje grana. Promatrani su sljedeći odnosi: promjer na 1,30 m i vrijeme kresanja dužina zelene krošnje i vrijeme kresanja promjer na 1,30 m i dužina zelene krošnje visina stabla i vrijeme kresanja promjer na 1,30 m i visina stabla. Ustanovljeno je da veća dužina krošnje djeluje izravno na trajanje vremena kresanja grana. Također je promjer stabla na prsnoj visini u izravnom odnosu s visinom stabla, koja opet izravno djeluje na dužinu trajanja ove faze rada. Promjer je u izravnoj vezi s debljinom grana, što opet djeluje na trajanje ove faze rada. Izvršeni radovi na istraživanju odnosa između morfoloških obilježja stabala smreke i trajanja vremena potrebnog za kresanje grana, osigurali su parametre za klasifikaciju stabala na bazi granatosti i trajanja potrebnog rada. Ustvari važna su dva osnovna parametra za tu svrhu: promjer na 1,30 m i relativna visina stabla. Evidentno je da ova istraživanja mogu dati pokazatelje za slične terene, dok bi bilo korisno obavljati istraživanja i na drugim područjima. Obzirom da se visine mogu mjeriti prilikom doznake, ili se mogu koristiti srednje visine iz uređajnog elaborata, a stupanj granatosti se procijeni, ova istraživanja imaju praktičnu vrijednost prilikom obračuna učinka zaposlenih radnika u određenim uvjetima. Raffaele Spinel 1 i, Enrico de Capua, Piergiorgio Fabri, Ricardo Spinell i: Mehanička izrada Pinus radiata D. Don u Sardiniji U članku je analizirana mogućnost primjene mehanizacije u izvođenju radova na sječi i izradi u plantaža ma bora Pinus radiata D. Don (Pino insigne). Istraživanja su vršena u Sardiniji na lokaciji Badde Maltosa, općina Orgosolo (Nuoro). Upotrjebljen je Harvester sastavljen od "bagera" FIAT-Hitachi 330,3 kompletiran s glavom za rušenje i obradu stabala AFM Magnum. Kombinacija AFM Magnum/FH 330,3 može uspješno obrađivati stabla s minimalnom masom od 0,20-0,25 kubika, s učinkom od 10-30 kubika na sat i troškovima obrade koji ne prelaze 20 DM po kubiku. U Italiji je nekoliko desetljeća unatrag započela velika aktivnost oko šumskih produktivnih kapaciteta za podmirenje potreba u industrijskoj proizvodnji. Iako se to u početku smatralo utopijom, danas u Italiji postoji oko 70 000 ha eukaliptusa, 40 000 ha P. laricio, 25 000 ha P. radiata i 10 000 ha duglazije i dosta manjih površina ostalih vrsta. Ovakve plantaže namijenjene industrijskoj proizvodnji stvorile su potrebu za primjenu mehanizacije radi smanjenja traškova sječe i izrade, i zbog proizvodnje velikih količina drveta homogenih karakteristika koje traži industrija. Uvođenje ove tehnologije inicirano je od strane Nacionalne institucije za celulozu i papir. Već u tom razdoblju bilo je jasno da je teško mehanizirati sječu i izradu tih plantaža, posebice plantaža P. radiata zbog izuzetne granatosti. Danas kad su mnoge od tih plantaža postale zrele za sječu problem je postao aktualan. Ručna izrada primjenom klasičnih metoda sječe i izrade je preskupa, a dobiveni sortimenti su neujednačene kvalitete. Granatost ovog bora se s vremenom povećava proporcionalno razvoju debla, te je danas uz razvoj šumske tehnologije opravdana primjena mehanizacije ovoga tipa. Plantaže bora P. radiata u svijetu prekrivaju površinu preko 2 mil. ha i predstavljaju važnu industrijsku sirovinu. U Sardiniji više od godinu dana radi jedan Harvester i rezultati njegovog rada obrađeni su u ovom članku. Promatranja su obavljena na sastojini staroj 28 godina, gdje je trebalo izvršiti posljednju intenzivnu proredu sa zahvatom od 263 kubika po ha, s tim da od 1150 stabala po ha ostane samo 250 stabala po ha. Radove je izvodio kvalitetan i motiviran radnik. Stroj je konstruiran tako da se montaža dodatne opreme obavlja vrlo brzo, pa je stroj po potrebi mogao raditi i zemljane radove. Priključna glava AFM proizvedena je u Finskoj i specializirana je za radove na sječi i izradi, a može se priključiti na mnoge radne strojeve, jer ta firma ne proizvodi kompletne "Harvester" strojeve. U daljnjem tekstu članka date su detaljne karakteristike kompleta FH 330,3/AFM Magnum. Iako Harvester može obavljati sve faze rada od sječe, vuče i izrade, ovdje se primijenilo rušenje stabala s motornom pilom, vuča s dva traktora, a Harvester je radio samo Sortimente (skidanje grana i rezanje po |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 75 <-- 75 --> PDF |
dužinama). Ocijenjeno je daje ovakav način rada najbrži i najekonomičniji. Tom prilikom Harvester je svrstavao već obrađene Sortimente (grede, pilana 1, pilana 2, ovršci i grane). Snimanje je trajalo 4 dana, utrošeno je bruto 34,4 h ili neto 26,6 \ Postotak iskorištenja na 1464 stabla je 76,7 % ili 427,5 kubika drvne mase. Za obradu stabala troši se 2/3 radnog vremena, stoje uzrokovano velikom granatošću, uz napomenu da se i dio grana treba obraditi u Sortimente. Produktivnost Harvestera je velika i oscilira između 10 i 30 kubika na sat neto stoje proporcionalno dimenzijama debla. Izrada se odvija bez posebnih problema i kod najgranatijih stabala. Zbog male vrijednosti i velikih troškova krajnji vrhovi stabala nisu do kraja obrađeni. Kvaliteta rada je zadovoljavajuća, a po prvim rezultatima izgleda da je i sa stajališta ekonomičnosti ovaj oblik mehanizacije opravdao sve veću primjenu, kao stoje to već postignuto u zemljama sjeverne Europe. Claudio Fagarazzi: Analiza tržišta poljoprivredno šumskih biomasa za energetsku upotrebu Posljednjih godina značajno je povećan interes na nacionalnoj i svjetskoj razini za problematiku vezanu uz kvalitetu okoliša, što rezultira sve većom orijentacijom prema uporabi energetskih resursa biološkog porijekla. U ovom članku je obrađen potencijal razvoja tržišta za energetske izvore poljoprivredno-šumskog porijekla u usporedbi s klasičnim fosilnim gorivima. Tržišnim je istraživanjem uspoređena vrijednost proizvoda biološkog porijekla za proizvodnju toplinske energije kao što su briketi i klasično ogrijevno drvo. Definirani su faktori rizika i nedostataka koji utječu na određen način na ovo područje, kao na primjer: institucionalni, ekonomski, socijal-kulturološki te tehnički. Sigurno je daje opravdano već sad predvidjeti dobru perspektivu za tradicionalna goriva biološkog porijekla i postepen pozitivan razvoj tržišta za duže razdoblje. U ovom članku je prikazana metodologija osnovana na bazi marketinške analize tržišta i procjene čimbenika koji utječu na njegov razvoj, vodeći računa o "prednostima" i "slabostima" poduzetništva koje želi naći svoje mjesto na tržištu, kao i o "rizicima" i "povoljnostima" za okoliš u kojemu se razvija tržište. Radi identifikacije čimbenika koji utječu na tržište goriva za zagrijavanje, primijenjene su tri analitičke metode od kojih ćemo navesti samo prvu PEST analizu autora Kotier i dr. 1996 g. PEST analiza tržišta biomase poljoprivredno-šum skog porijekla za energetsku upotrebu sadrži: procjenu normativnih čimbenika - tj. okvirni normativ obnovljih resursa na nacionalnoj i regionalnoj razini, te normativi postrojenja koji upotrebljavaju biomasu ekonomsku procjenu - povoljnost ulaganja u obiteljska postrojenja za grijanje, lokacija proizvođača biomase i njenih krajnjih korisnika te troškovi transporta socijalno-kulturalnu procjenu - spremnost društva na promjenu tradicionalnog načina grijanja s novim sustavima - tehnološku procjenu - potencijal ponude biomase u Italiji, broj, položaj i proizvodnja goriva na bazi biomase (čips, briketi itd.) te mogućnost zamjene postrojenja na klasično gorivo s postrojenjima za uporabu biomase (posebno postrojenja manjih od 200 kwh). Svaka od ovih komponenti detaljno je analizirana, s usporedbama u odnosu na vrste goriva, načine loženja, zakonska ograničenja te tehnološke prednosti i nedostatke. U zaključcima članka autor ističe da rezultati istraživanja daju optimističke izglede za primjenu goriva vegetativnog porijekla sa stajališta tehnološke upotrebljivosti i sa stajališta povoljnosti cijena u odnosu na klasična fosilna goriva. Paolo Casanova, Anna Memol i: Organizacija lova u Njemačkoj Posljednjih dvadesetak godina lov je postao važna tema javnog mnijenja i sredstava informiranja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lov je nadvisio svoju proizvodnu ulogu, ali nije kod sljedbenika promijenio sklonost da lov smatraju nezamjenjivim prirodnim pravom čovjeka. U ovom članku autori su prikazali organizaciju lovstva u Njemačkoj, gdje je lovna kultura već od davnina imala drukčije osnove od one u latinskim zemljama. Poslije ujedinjenja, površina Njemačke iznosi 357 042 km2 sa oko 30 % šumskih površina, koje čine velike komplekse: Bavarske Alpe, Schwarzwald, Bayerischer Wald, Oberpfälzer Wald, Erzgelirge i dr. Na tim površinama obitavaju mnogobrojni jeleni, jeleni lopatari, srneća divljač i divlje svinje, koji su glavni predstavnici njemačke lovne faune. Osobito je rasprostranjen jelen u gotovo svim šumama, a uglavnom se lovi s visokih čeka. U planinskim krajevima, a posebice u Bavarskim Alpama lovi se tetrijeb gluhan i tetrijeb ruševac, i to isključivo za vrijeme svadbenog pjeva, što bi po talijanskim propisima bilo strogo zabranjeno. U sjevernim predjelima nalaze se jarebice, a u središnjem fazani. Njemačka broji oko 80 mil. stanovnika, a broj lovaca je oko 320 000 ili oko 1,1 lovac po kvadratnom kilometru ili 4 lovca na 1000 stanovnika. Prvi zakon o lovu donesen je 1870. g. i regulirao je lovostaje pojedinih vrsta, vodeći računa o intenzitetu šteta. Drugi zakon iz 1891. g. regulira naknadu za štete od divljači vlasnicima ili korisnicima poljoprivrednih zemljišta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Danas je u Njemačkoj na snazi Zakon o lovu od 29. rujna 1976. g. Za obavljanje lova potrebno je posjedovati lovačku dozvolu, koja je uvjetovana lovačkim ispitom i životnim osiguranjem. Dozvoljena je uporaba automatskog oružja, ali sa samo dva naboja u spremniku. Pravo lova obuhvaća potpunu obvezu za brigu o divljači na određenom prostoru, a zatim pravo na lovljenje a cilj je sačuvati i održati fond divljači u što optimalnijem stanju, poduzimajući potrebne mjere za osiguranje povoljnih životnih uvjeta divljači. Preko 130 g. na snazi je podjela lovnih površina na lovna područja (distrikte), koji mogu biti individualni i kolektivni. Prvi moraju imati površinu od najmanje 75 ha lovno produktivne površine. U tom lovnom području pravo lova ima vlasnik ili osoba koju je on ovlastio. Kolektivna lovna područja moraju imati minimalnu površinu od 150 ha lovno produktivne površine i njihovi vlasnici se mogu udruživati u lovačke organizacije, kojima upravljaju administrativni savjeti izabrani iz članova lovačke organizacije. Tu se radi o modernoj formi dobrovoljnog samoupravljanja, gdje dolazi do izražaja briga za divljač, selektivni odstrel i biološka ravnoteža medu vrstama lovne divljači i zaštićene faune. Također se vodi računa o štetama koje bi divljač mogla učiniti na šumskim i poljoprivrednim kulturama. Pravo lova može biti i zakup fizičkim osobama, pod uvjetom da se očuvaju minimalno propisane površine. Osoba koja zakupljuje lovište mora posjedovati lovačku dozvolu za razdoblje od najmanje 3 g. i mora preuzeti odgovornost da će sačuvati fond lovne divljači i ostale faune. Ukupna površina kolektivnih lovnih područja iznosi 17,1 mil. ha, koja je zakupljena po prosječnoj cijeni od 22,5 DM/ha što iznosi 384,8 mil. DM. Od tog iznosa država uzima oko 15 %, što iznosi 57,7 mil. DM. Iz prihoda koji idu vlasnicima financiraju se troškovi gospodarenja lovištem, tako daje teško izračunati njihovu zaradu. Lovačku dozvolu trebaju imati sve osobe koje se bave lovom, a nju izdaje kompetentna ustanova za određeno područje nakon položenog lovačkog ispita, koji se sastoji od pismenog, usmenog i praktičnog dijela, koji uključuje uporabu oružja (gađanje). Dozvola za sokolarenje traži dodatni ispit. Dozvola za lov može biti izdana i maloljetnoj osobi (16-18 g.) koja može loviti samo uz nazočnost svog mentora, ali ne u zajedničkim lovovima. Njemački zakoni o lovu predviđaju mnoga ograničenja koja se moraju strogo poštivati. Popis takvih ograničenja vrlo je dug, a bazira se na lovačkoj etici. Tu spadaju ograničenja u korištenju oružja i streljiva, uporaba umjetnog svijetla, mreža, omča, vrijeme lova i dr. Planovi odstrela trebaju voditi računa o mogućnosti šteta od divljači na poljoprivrednim, šumskim i vodenim površinama, jer lovčke udruge trebaju nadoknaditi štete vlasnicima. Također postoji obveza naknade štete koja se dogodi prilikom obavljanja lova. Zabranjeni su pogoni i prigoni na poljoprivrednim površinama s kojih usjevi nisu još pobrani. Primjena zakonskih odredaba vrlo je stroga, tako da je predviđena kazna od 5 g. zatvora plus odšteta za odstrel zaštićene divljači ili za lov za vrijeme lovostaja. Za prekršaj je predviđena kazna zatvora od 6 mjeseci i dnevna globa od 180 DM. Ovisno o veličini prekršaja, predviđena je pljenidba sredstava za lov i oduzimanje lovačke dozvole za razdoblje od 1 do 5 g. ili zabrana lovljenja u trajanju od 1 do 6 mjeseci. Njemački lovci svake godine potroše oko milijardu DM za lov i zaštitu divljači. Taj iznos ne sadrži troškove zakupa lovišta, pristojbe, naknade štete, osiguranje, opremu, troškove dozvola te troškove za eventualnu dohranu divljači. Nije uračunat ni faktor vremena koje lovci utroše u razne aktivnosti, a koje bi predstavljalo značajan iznos. Angažiranje njemačkih lovaca ne temelji se na ekonomskoj računici, ali je važno spomenuti da se ekonomska vrijednost lova očituje u proizvodnji divljači u vrijednosti od 200 mil. DM, te osiguranja mnogih radnih mjesta u industriji, zanatstvu i trgovini koje su usko vezane za lovačku aktivnost. Na kraju članka autori daju poredbenu tablicu osnovnih podataka o lovu Njemačke i Italije zbog usporedbe, ali bez posebnih komentara: Njemačka Italija Ukupan broj lovacaPovršina u km2 320 000 35 704 901006 301 262 Broj stanovnikaBroj lovaca na km2 79 500 000 1,1 5 6250 000 4,8 Broj lovaca na 1000 st. 4 25,4 Lov u Njemačkoj može se definirati kao oblik zaštite okoliša kojemu je cilj sačuvati ekosustave bogate životinjskim i biljnim vrstama. Bez angažiranja lovaca Njemačka bi država trebala svake godine investirati milijune maraka da bi ostvarila te ciljeve. Temelj na kojem se zasniva lovačko pravo u Njemačkoj čini dio nacionalne kulture od starih vremena. Način organizacije lovstva u Njemačkoj može korisno poslužiti Italiji (i drugima) za uspostavu korektnog odnosa između lovaca i vlasnika lovnih površina. Iz broja 3, svibanj-lipanj izdvajamo: Inauguracija 50. godišnjice Talijanske Akademije šumarskih znanosti Dana 18. svibnja održana je u Firenci svečanost u povodu 50-godišnjice aktivnosti Talijanske Akademije šumarskih znanosti. Svečanost je održana u nazočnosti autoriteta šumarskog, znanstvenog i društvenog života u dvorani Luča Giordano palače Medici Riccardi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Svečanost je otvorio predsjednik prof. Fiorenzo Manzini , koji je u uvodnom izlaganju iznio prikaz aktivnosti Akademije u proteklom razdoblju. Rad Akademije pozdravio je dr. Giuseppe di Croce, šef Državne zajednice šumarstva. Predavanje na temu šumski resursi i razvoj planinskih područja održao je prof. Augusto Marine Ili, podpredsjednik Akademije i rektor Sveučilišta u Firenci. Predsjednik Akademije prof. Fiorenzo M a n z i n i je nakon upućenih pozdrava gostima i zahvale za organizaciju svečanosti iznio kronološkim redom aktivnosti koje su se odvijale od prošlogodišnje svečanosti, koja je održana prije godinu dana (19. 5. 2000) u istoj dvorani. Aktivnosti su se odvijale sljedećim redom: 10. veljače održanje seminar u Vili Favorita na temu: Obnova šumskih sustava-sredstva i način. Tijekom seminara prezentirani su rezultati istraživanja grupe istraživača u sklopu programa Ministarstva znanstvenog i tehnološkog istraživanja. 4. listopada je u sjedištu Akademije prezentirana studija "Plan gospodarenja i prirodna obnova pošumljenih površina Monte Morello" koju je realizirala grupa stručnjaka s fakulteta u Firenci. 19. listopada održan je kongres u Vallombrosi na temu: Sačuvati znanja prošlosti - šumski muzej u Vallombrosi. Pokrovitelji kongresa bili su Državna zajednica šumarstva i Fakultet, a cilj muzeja je sačuvati staru tradiciju poznate jelove šume. 31. listopada u Sieni je publicirano izdanje "Poljoprivreda i razvoj pokrajne Chianti" 5. prosinca u sjedištu Akademije održan je seminar pod nazivom "Metoda uzoraka u procjeni i snimanju prirodnih resursa", pod pokroviteljstvom Akademije, Instituta za šumarska istraživanja iz Trenta i škole za kontrolu, procjenu i dijagnozu šumskih ekosustava. Osim ovih aktivnosti Akademija je pomagala i sudjelovala u sljedećim kongresima: - kongres "Biološka raznolikost i pokazatelji u šumskim tipovima pokrajne Veneto" koji je održan u Veneciji 3. ožujka 2000 g. kongres "Talijanske šume i konvencije o klimi" prilog smanjenju emisije plinova koji uzrokuju efekt staklenika u odnosu na protokol iz Kvota, održan u Rimu 27. i 28. ožujka 2000. g. kongres održan 20-24. rujna u Firenci u sklopu Europske akcije - Eurosilva, studijski dan na temu "Zelena putovanja za otkrivanje i vrednovanje ruralnih površina" koji je organizirala Akademija georgofila iz Firance u svom sjedištu 6. prosinca. Akademija je pomogla održavanju tečaja "Svijet gljiva", koji se svake godine održava u organizaciji Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Abruzza. - Akademija je također pomogla regionalno takmičenje za više škole 1. i 2. stupnja na temu "Zemlja i stablo", koje je organizirao Institut za istraživanje, pokuse i unapređenje obrazovanja. Tijekom ove godine Akademija je zajedno s Regionalnom agencijom za razvoj i unapređenje poljoprivredno- šumarskog kompleksa 19. siječnja nastavila trogodišnji seminar na temu: Analiza, upravljanje i vrednovanje resursa toskanskog okruženja. - 23. travnja održan je seminar na temu "Bilanca C02 u šumskom sklopu", koju je organizirao prof. Marco Fioravanti. - 30. travnja u Veneciji na otoku San Giorgio održan je dan "Parkovi i povjesni vrtovi - problematika i budućnost" - 4. svibnja u prostorijama Akademije svečano je promovirana knjiga "Povijest i šumske vrijednosti", koju je publicirao dr. Mauro A g n o 1 e 11 i. Sto se tiče izdavačke aktivnosti u 2000 g. publicirana je knjiga "Rasprostranjenost hrasta u Italiji - problematika i perspektive" autora prof. Alessandra R a g a z z i i prof. Irene Delia Valle, a časopis, L´Italia forestale e montana, izlazio je redovito. Tijekom godine publicirani su 48. Annali koji se odnose na 1999. g., a sada je u tijeku tiskanje jedinstvenog broja za 2000. i 2001. g. Od osobite je važnosti knjiga "Okvirni prijedlog zakona o šumarstvu", koja je podijeljena sudionicima svečanosti, a čiji su autori prof. Orazio Cianci o i prof. Susanna No centin i i mnogobrojni suradnici. U nastavku svog izlaganja prof. Fiorenzo Manzini prezentirao je ostale aktivnosti Akademije koje su obavljene ili su u tijeku, kao i programe koje je inicirala Akademija ili ih pomagala. Predsjednik je odao zahvalu i počast članovima Akademije koji su umrli tijekom godine, a među kojima su mnoga poznata imena talijanskih stručnjaka i znanstvenika. Posebno nadahnuti pozdrav predsjednik je uputio mladima, zaželivši im da zavole šumu, da otkriju njene tajne putem knjiga, starih dokumenata i karta, pa i kompjutera, ali da odu u šumu gdje će naći veličanstvene stvari. Obratio se zatim svima nazočnima, kao i građanima Italije i pozvao ih da nastave čuvati talijanske šume koje postaju sve ljepše što je vidljivo u promjenama posljednjih 20-30 g. Nakon svog izlaganja Predsjednik je proglasio pedesetu akademsku godinu otvorenom. Augusto Marinelli: Šumski resursi i razvoj planinskih područja U sklopu svečanosti inauguracije 50-te obljetnice Akademije šumarskih znanosti rektor Sveučilišta u Firenci prof. Augusto Marinelli održao je predavanje, koje je u cijelosti objavljeno u ovom broju časopisa. 655 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Problematika vezana za ulogu šumskih zaliha na razvoj planinskih područja je vrlo složena, pogotovo u odnosu na značajne socijalekonomske promjene posljednjih godina, koje nevjerojatnom brzinom mijenjaju značaj šumskih resursa i njihov utjecaj na ruralne sredine. Zbog toga i upravljanje šumskim resursima treba biti usmjereno razvoju tih sredina na lokalnoj razini, gdje je vrlo važno ohrabriti tržišne tendencije poboljšanjem kvalitete proizvoda. Sve češće se nameće zabrinutost na koji način šumarstvo može održati korak s brzom evolucijom svjetske ekonomije. Pored potrebe za održanjem razine proizvodnje drvne mase sve više je naglašena potreba za održanjem ravnoteže između te proizvodnje i socijalekonomskog gledišta vezanog za očuvanje ekoloških vrijednosti. Do danas su samo neke slučajne tendencije išle u korist planinskih područja i to u glavnom poslije štetnih događaja koji bi mogli ugroziti šire zone. Odnos između urbanih i ruralnih područja tj. planine i ravnice ne bi trebao biti važan samo za one koji su ostali živjeti u planini, već bi trebao biti interes cijeloga društva. Po ekonomskim načelima razvoj konkurentskog tržišta ovisi o porastu potražnje za proizvodima određenog područja. Očito je da glavne prizvode koje može ponuditi planinsko područje treba vidjeti u razvoju planinskog (naturalističkog) turizma, drvne industrije i zanatstva. Planinski turizam može biti izvor prihoda i zaposlenosti, ali može i negativno djelovati na ravnotežu unutar regije. Potrebno je turističke aktivnosti uključivati s posebnom pozornošću, radi socijalnog i kulturnog odnosa, lokalnog stanovništva i očuvanja raznolikosti i više funkcionalnosti ekonomske aktivnosti. Drvna industrija i zanatstvo u planinskim područjima ne može se usporediti s velikim drvnoindustrijskim kompleksima koji se nalaze u ostalim dijelovima Italije. Proizvodi te lokalne industrije i zanatstva nisu visokog stupnja obrade i orijentirani su uglavnom na lokalno tržište. Drvo kao izvor energije nalazi primjenu u lokalnim kućanstvima, a također je još uvijek razvijena uporaba drveta u vinogradarstvu i poljodijeljstvu, ali je već česta zamjena betonskim proizvodima. Posljednjih godina glavni instrumenti politike razvoja ruralnih sredina posebno su orijentirani na planinska područja, a obuhvaćeni su u dva programa: zajednički program "LEADER+" i projekt "Apenini - park Europe". "LEADER+" je integralni program usmjeren razvoju ruralnih sredina, koji promovira strategiju razvoja na lokalnoj razini preko planova razvoja na bazi resursa koji su specifični za određeno područje. U tom programu ključnu ulogu imaju šumski resursi planinskog područja. Projekat "Apenini park Europe" koncipiran je na očuvanju prirode u planinskim zonama gdje se nalazi najviše zaštićenih predjela. Stvarni cilj je uspjeti uskladiti politiku sprovođenja zaštite parka i okoliša s lokalnim razvojem. Ovaj program u prvoj fazi predviđa niz pilot projekata s raznim sadržajima kao što su razvoj turističkog sektora, zatim zanatstva, malog poduzetništva i raznih servisnih služba za domaće stanovništvo i turiste. Svaki od ovih modela razvoja treba imati za cilj poboljšanje uvijeta života, što će ubrzati revitalizaciju tih područja, a to je više stvar politike nego tehničke i ekonomske povoljnosti. Paolo Casanova, Anna Memo 1 i: Šljuka - korištenje šumskog staništa u području Apenina Toskane i Romanje U Italiji (kao i u mnogim drugim zemljama) ne postoje precizne informacije o dinamici seljenja i gustoći populacije ptica selica. Tome je uzrok heterogenost njihove rasprostranjenosti u predjelima gnježđenja i zimovanja. Razna dosadašnja istraživanja nisu dala realne procjene o gustoći promatranih populacija, već se zaključci o brojnom stanju donose na bazi broja odstreljenih jedinka. Među pticama selicama svakako najvažnije mjesto zauzima šljuka (Scolpax rusticola L. 1758) koja pripada porodici Scolopacideae, red Caradriiforme. Italija predstavlja posebno važnu zonu za prelet i zimovanje šljuka, ali je posljednjih stoljeća registrirano smanjenje njihove prisutnosti. To smanjenje ne bi trebalo pripisati pretjeranom izlovu već prije svega velikim promjenama ambijenta koje uzrokuju sve kraće zadržavanje šljuka prilikom selidbenih zaustavljanja. Napuštanje poljoprivrednih površina i prestanak njihovog gnojenja, nedovoljni šumsko-uzgojni radovi koji uzrokuju starenje panjača i rast nekorisnih vrsta (razni grmovi u šumi i Brachipodiumpinnatum na napuštenim pašnjacima) nepovoljno djeluju na trajanje zaustavljanja šljuka prilikom selidbe, jer nalaze sve manje hrane u izmjenjenim uvjetima. Šljuke dolaze u Italiju u širokoj fronti i nakon prelaza središnjih Apenina jedan dio leti prema južnim obalama Tirenskog mora a drugi dio prema Sardiniji, Korzici i Alžiru. Trajanje zaustavljanja ovisi o klimatskim uvjetima (vjetar, temperatura i kiša) i prikladnosti terena za traženje hrane. Istraživanja vršena u trogodišnjem razdoblju od 1998. do 2000. g. nastavak su istraživanja koje je vršio Casanova i dr. 1991 -1993. g. i imaju za cilj da prošire saznanja o ulozi staništa na trajanje preleta poslije gnježđenja (jesenski prelet) i prije gnježđenja (proljetni prelet). |